Menopauza

Dob javljanja menopauze

Ako menopauza nastupi prije 40-te godine života naziva se prijevremena menopauza, a prestanak menstruacije poslije 55. godine nazivamo kasnom menopauzom.

Dob nastanka menopauze nije se značajno mijenjala kroz dugo vremensko razdoblje, ali se značajno produžilo očekivano trajanje života žene, koje danas u razvijenim zemljama iznosi 78-80 godina. Prema tome, žena može trećinu svoga života proživjeti u postmenopauzi sa svim tegobama koje ju u tom životnom periodu očekuju.

Perimenopauza je višegodišnje razdoblje oko menopauze kojim dominiraju neuredna krvarenja iz maternice te vazomotorne smetnje.

Često se koristi i pojam klimakterij. Pod tim se pojmom podrazumijeva prijelazno razdoblje žene od fertilne dobi prema menopauzi i starosti. Najčešće počinje oko 45. godine i traje 5-10 godina

Uzroci menopauze

Uzrok menopauze je smanjenje, odnosno prestanak lučenja ženskih spolnih hormona, posebno estrogena. Ženski spolni hormoni luče se iz jajnika, a najvažniji su estrogeni i progesteron. Estrogeni imaju čitav niz učinaka na žensko tijelo. Potiču razvoj sekundarnih ženskih spolnih karakteristika u pubertetu (rast grudi, proširenje bokova, nakupljanje masnog tkiva...) i zajedno s progesteronom sudjeluju u potpunom razvitku spolnih organa, te regulaciji mentruacijskog ciklusa i trudnoće. Utječu na kožu čineći je mekom i dobro prokrvljenom. Djeluju povoljno na kardiovaskularni sustav snizujući razinu "lošeg", LDL-kolesterola u krvi. Učinak estrogena na sniženje kolesterola jedan je od razloga zašto žene rjeđe obolijevaju od kardiovaskularnih bolesti. Isto tako, estrogeni sprečavaju razgradnju kostiju i time štite od osteoporoze.

Simptomi menopauze

Smanjenjem lučenja estrogena smanjuju se svi njihovi pozitivni učinci što dovodi do niza simptoma. Posljedice manjka estrogena mogu se podijeliti na rane, srednje i kasne:

• Rani simptomi su: neuredni menstruacijski ciklusi, valovi vrućine, noćna znojenja. glavobolje, razdražljivost, tjeskoba, emocionalna labilnost, slabljenje koncentracije, zaboravljivost, gubitak libida.
• Oko 5 godina nakon zadnje menstruacije dolaze do izražaja srednji simptomi: atrofija urogenitalnih organa čiji epitel postaje tanji, a mišičje gubi tonus te nastaje inkontinencija, učestalo, urgentno i bolno mokrenje i druge smetnje. Također, koža postaje suha, tanka, kosa i dlake se prorjeđuju, nokti postaju krhki.
• U kasne ili kronične simptome koji se javljaju 10 godina nakon menopauze ubrajaju se osteoporoza i kardiovaskularne bolesti.

Kako ublažiti simptome manjka ženskih spolnih hormona

Pitanje koje se danas najčešće postavlja je kako spriječiti navedene posljedice i ženama u postmenopauzi ublažiti simptome koji imaju značajan utjecaj na kvalitetu njihova života. Prije desetak godina na velika je vrata ušlo hormonsko nadomjesno liječenje u klimakteriju i postmenopauzi.

Međutim, kako je vrijeme odmicalo, prijašnje je oduševljenje splasnulo, a studije su pokazale da ono nije bezopasno, te da je njegov učinak precijenjen. Danas se smatra da hormonsku nadomjesnu terapiju treba davati kad postoje vazomotorne smetnje koje ženi onemogućuju svakodnevno funkcioniranje i to dok te smetnje traju. Pristup treba biti strogo individualan, uz procjenu rizika i povoljnih učinaka te naravno, uz uvjet da ne postoje čimbenici koji bi to priječili. Apsolutne su zapreke hormonskom liječenju: trudnoća, preosjetljivost na bilo koji sastojak lijeka, rak dojke, teže oštećenje jetre i tromboembolijska bolest. Mnogi simptomi menopauze i komplikacije koje se razvijaju u postmenopauzalnih žena mogu se ublažiti ili čak izbjeći pravilnim stilom života.

Redovito vježbanje, boravak u prirodi, kontrola tjelesne težine, nepušenje, izbjegavanje alkohola i kofeina, uzimanje hrane bogate vitaminima i mineralima, posebno kalcijem može pomoći u zaštiti od kardiovaskularnih bolesti i osteoporoze, a ima i blagotvoran učinak na mentalno zdravlje. Važno je menopauzu i postmenopauzalno razdoblje shvatiti kao prirodan tijek života, a ne kao bolest.