Drveće
nema peludi
Trave
niska
Korovi
umjerena
Trave
niska
Loboda
niska
Crkvina
niska
Drveće
nema peludi
Trave
nema peludi
Korovi
niska
Drveće
nema peludi
Trave
niska
Korovi
umjerena
Drveće
niska
Trave
niska
Korovi
visoka
Drveće
nema peludi
Trave
niska
Korovi
umjerena
Koprive
niska
Ambrozija
niska
Drveće
nema peludi
Trave
nema peludi
Korovi
niska
Loboda
niska
Crkvina
umjerena
Drveće
nema peludi
Trave
nema peludi
Korovi
niska
Drveće
nema peludi
Trave
nema peludi
Korovi
niska
Drveće
nema peludi
Trave
niska
Korovi
umjerena
nema mjerenja
Crkvina
niska
Drveće
nema peludi
Trave
nema peludi
Korovi
niska
Trave
niska
Ambrozija
umjerena
Crkvina
niska
Koprive
niska
Ambrozija
niska
Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo. Prijavite se!

Osteoporoza

Kosti - kako ih očuvati zdravima?

Objavljeno 24.06.2015.
Iako je u posljednje vrijeme svijest o kostima donekle porasla, mnogi ih ljudi i dalje uzimaju zdravo za gotovo. Zbog svoje složene građe, kosti su podložne brojnim bolestima, koje se često javljaju zbog poremećenog metabolizma tvari kao što su vitamin D i kalcij, a manifestiraju se u vidu osteoporoze, osteomalacije, osteopenije i sličnih poremećaja.
Kosti - kako ih očuvati zdravima?

Što, kako i zašto: kosti pod mikroskopom

Da su kosti živi organ najbolje pokazuje tzv. Wolffov zakon, koji kaže kako će se kost zdrave osobe prilagoditi opterećenju kojem je podvrgnemo - drugim riječima, ako radimo neki fizički zahtjevan posao kost će ojačati, a ako mirujemo kost će oslabjeti.

Kosti su organ s mnogobrojnim funkcijama, koji raste i mijenja se tijekom čitavog života, no podložne su brojnim poremećajima kao što je osteoporoza. Kosti se sastoje od meke i od čvrste tvari. Meku tvar sačinjavaju voda, proteini kao što je kolagen te same koštane stanice. Čvrstu tvar najvećim dijelom čini mineral hidroksiapatit, kojemu je glavni sastojak kalcij. Promet kalcija pod nadzorom je dvaju važnih hormona koji djelovanjem na koštane stanice utječu na njegovu koncentraciju u krvotoku: kalcitonina, hormona štitnjače koji snižava koncentraciju kalcija u krvi i pospješuje njegovo odlaganje u kosti te parathormona, proizvoda paratiroidnih (doštitnih) žlijezda koji povećava izlučivanje kalcija iz kostiju u krvotok. Osim tih dvaju hormona, značajnu ulogu na mijenu tvari u kostima imaju i spolni hormoni. Kosti u organizmu imaju mnogo uloga: daju oblik tijelu, pružaju mu zaštitu, omogućuju nam kretanje, imaju važnu metaboličku ulogu te su neophodne za proizvodnju krvnih stanica budući da se u njima nalazi krvotvorni organ - koštana srž. Osim toga, kosti djeluju i kao skladište u koje se odlažu brojne štetne tvari, štiteći nas na taj način od njihovog toksičnog djelovanja.

Da su kosti živi organ najbolje pokazuje tzv. Wolffov zakon, koji kaže kako će se kost zdrave osobe prilagoditi opterećenju kojem je podvrgnemo - drugim riječima, ako radimo neki fizički zahtjevan posao kost će ojačati, a ako mirujemo kost će oslabjeti. Kao primjer možemo uzeti igrače tenisa, u kojih će kosti ruke kojom drže reket imati pojačanu gustoću, baš kao i kosti ruku dizača utega. Nasuprot njima, kod astronauta je zabilježena pojava slabljenja kostiju nalik na osteoporozu zbog manje sile potrebne za kretanje i pomicanje predmeta u uvjetima slabije gravitacije, kakvi vladaju u svemiru. Pravilno funkcioniranje kostiju usko je vezano uz njima okolne strukture, kao što su mišići, ligamenti, krvne žile i živci.

Kad metabolizam zakaže

Osteoporoza nosi visoki rizik od loma kralježnice, dok je prijelom kuka zbog svojih komplikacija značajan uzrok smrti pogođenih osoba. Rahitis je dječja bolest koja nastaje zbog nedovoljnog odlaganja kalcija u kosti, dok osteomalaciju najjednostavnije možemo opisati kao rahitis odraslih.

Bolesti kostiju uistinu su mnogobrojne, a od najučestalijih možemo spomenuti metaboličke poremećaje, prijelome (frakture) i upale.

Osteoporoza je najučestalija metabolička bolest koja zahvaća kosti. Očituje se smanjenom gustoćom koštanog tkiva, promjenama mikroskopske građe koštanih gredica te povećanom sklonošću prijeloma. Osteoporoza se najčešće javlja kod žena u menopauzi, budući da je njezin razvoj usko vezan uz smanjeno izlučivanje spolnih hormona. Smatra se da je osteoporozom u Hrvatskoj zahvaćeno gotovo 50% žena te 16% muškaraca starijih od 50 godina, što je čini bolešću kojoj se treba posvetiti s posebnom pozornošću. Postoji mnogo čimbenika koji utječu na razvoj osteoporoze, a osim već spomenutog smanjenog izlučivanja spolnih hormona, u tu listu ubrajamo nedostatan unos vitamina D i kalcija, nedovoljno kretanje, pušenje, neke lijekove te genetiku.

Osteoporoza nosi visoki rizik od loma kralježnice, dok je prijelom kuka zbog svojih komplikacija značajan uzrok smrti pogođenih osoba. Osteoporozu možemo dijagnosticirati denzitometrijom i pretragama krvi, a unatoč mnogobrojnim danas dostupnim načinima liječenja, najvažnija je njezina prevencija u vidu hormonskog nadomjesnog liječenja nakon menopauze, prestanka pušenja, pravilne prehrane i redovite tjelovježbe.

Rahitis je dječja bolest koja nastaje zbog nedovoljnog odlaganja kalcija u kosti, a najčešće je uzrokovana nedostatkom vitamina D. U današnje je vrijeme gotovo iskorijenjena, budući da se dojenčadi preventivno daje vitamin D, koji potiče odlaganje kalcija u kosti. Ako je sadržaj kalcija u kostima nedostatan, one gube svoju čvrstoću što može dovesti do deformacija skeleta u vidu skolioze i x- ili o-nogu. Bolest se liječi dodatkom vitamina D i kalcija prehrani, a može biti djelotvorno i dodatno izlaganje djeteta sunčevim zrakama, budući da one potiču proizvodnju vitamina D u koži.

Osteomalaciju najjednostavnije možemo opisati kao rahitis odraslih. Uzrok bolesti je gubljenje kalcija iz kostiju, čime one gube svoju čvrstoću i postaju savitljive. Uz liječenje eventualne osnovne bolesti koja je dovela do poremećaja metabolizma kalcija, terapija uključuje pravilnu prehranu, primjenu vitamina D te izlaganje ultraljubičastom zračenju.

Prelazak granice izdržljivosti

Prijelom kuka može se zakomplicirati ulaskom stanica koštane srži u krvotok što može dovesti do plućne embolije, po život opasnog stanja. Potrebno je posvetiti posebnu pozornost prevenciji prijeloma. Osim izbjegavanja rizičnih situacija poput hodanja po ledu, prijelom možemo prevenirati jačanjem kostiju tjelovježbom.

Traumatski prijelomi kostiju najčešće su vezani uz dvije dobne skupine: stariju - pogođenu osteoporozom te mlađu - djecu koja velik dio vremena provedu u često nemilosrdnim dječjim igrama. Najčešće se lome duge kosti (kosti podlaktice, nadlaktica, bedrena kost - uključujući kuk) i kralježnica. Prijelomu su posebno izložene kosti smanjene gustoće (zbog poremećaja metabolizma klacija i vitamina D), pa ga posebnim mjerama prevencije te pojave donekle možemo prevenirati. Poseban problem predstavlja prijelom kuka, koji se dogodi 15% žena i 6% muškaraca starijih od 50 godina.

Prijelom kuka može se zakomplicirati ulaskom stanica koštane srži u krvotok što može dovesti do plućne embolije, po život opasnog stanja. Osim toga, ta vrsta prijeloma zahtijeva dugotrajnu imobilizaciju što kao posljedicu može imati upalu pluća. Kao rezultat imamo 20 do 30 posto umrlih od posljedica prijeloma kuka u prvoj godini dana nakon prijeloma, a u većine preživjelih zaostaju posljedice poput trajnog invaliditeta.

Prijelom kralješaka u većini slučajeva nije toliko opasno po život stanje, ali može uzrokovati trajnu nepokretnost i trajne kronične bolove u leđima. Budući da je prijelom kostiju neugodno stanje koje uzrokuje izbivanje iz škole i s posla te izolaciju od društvenog života, a u nekim slučajevima može ugroziti i sam život, potrebno je posvetiti posebnu pozornost njegovoj prevenciji. Osim izbjegavanja rizičnih situacija poput hodanja po ledu, prijelom možemo prevenirati jačanjem kostiju tjelovježbom.

Postoje dva tipa vježbi za zdrave kosti, a baziraju se na spomenutom Wolffovom zakonu: prvi tip su tzv. antigravitacijske vježbe - njima jačamo kosti tako što ih tjeramo da nose teret našega tijela, a uključuju hodanje, trčanje, penjanje po stepenicama, plesanje... Drugi tip su vježbe otpora - aktiviranjem raznih mišićnih skupina jačamo kosti na koje se ti mišići hvataju. Primjer ovih vježbi su dizanje utega i slične aktivnosti u teretani.

Kosti, osteoporoza, vitamin D i kalcij

Slijedi nekoliko savjeta kako kosti održati zdravima.

  • Unosite svakodnevno preporučene količine kalcija: djeca od 1 do 8 godina starosti trebaju uzimati 500-800 mg kalcija, od 9-18 godina (doba intenzivnog rasta) 1300 mg, odrasli u dobi od 19 do 50 godina 1000 mg, a stariji od 50 zbog opasnosti od osteoporoze 1000 - 1500 mg kalcija.
  • Hrana bogata kalcijem uključuje mlijeko i mliječne proizvode, suhe smokve, zeleno povrće, konzerviranu ribu (jesti skupa s kostima!) te razne žitne pahuljice i napitke s ''pojačanim'' sadržajem kalcija.
  • Podjednako je značajan dovoljan unos vitamina D, a on iznosi od 400 do 800 IU (međunarodnih jedinica) dnevno.
  • Vitamin D je topljiv u mastima, stoga ćemo ga često naći kao dodatak margarinu i raznim uljima.
  • Osim hranom, vitamin D možemo proizvesti u koži i sunčanjem, stoga ne zaboravite redovito (ali i razumno!) izlaganje suncu.
  • Bavite se tjelovježbom!
  • Prestanite konzumirati alkohol i pušiti, počnite se zdravo hraniti!
  • Provjerite koliki je Vaš rizik za osteoporozu kako biste se što prije suočili s eventualnim problemom osteoporoze.

Ne zaboravimo

Odvikavanjem od pušenja, uključivanjem tjelovježbe u svoj svakodnevni život te pravilnom prehranom možemo svoje kosti očuvati zdravima još mnogo vremena.

Kao što vidimo, kosti su organ kojemu treba posvećivati što više pažnje, jer je zdravstveno stanje naših kostiju direktan odraz naše brige o svojem tijelu. Kao i kod ostalih bolesti, uvijek je bolje spriječiti nego liječiti, stoga prionite na posao što prije. Odvikavanjem od pušenja, uključivanjem tjelovježbe u svoj svakodnevni život te pravilnom prehranom možemo izbjeći ili barem odgoditi pojavu osteoporoze te svoje kosti očuvati zdravima još mnogo vremena. Naposljetku, one su to i zaslužile.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(23)
4.6 od 5

Brzi priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi

Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Razdoblje plodnosti žene u jednom ciklusu kratko je, svega nekoliko dana prije i nekoliko dana poslije ovulacije. KALENDAR ovulacije

KALENDAR trudnoće

Pratite trudnoću i razvoj vaše bebe iz tjedna u tjedan. KALENDAR trudnoće Uz ilustracije i opise pratite razvoj vaše bebe od začeća do njezinog dolaska na svijet.