Metaboličke bolesti kostiju

Uvod

Pod metaboličkim bolestima kostiju podrazumijevamo oštećenja ili promjene oblika, čvrstoće te sastava kosti. Nastaju zbog poremećaja mineralnog sastava kosti (kalcija, fosfora i magnezija).

Osteoporoza

Osteoporoza je metabolička bolest karakterizirana smanjenom masom i gustoćom koštanog tkiva, te povećanom lomljivošću kostiju. Veličina koštane mase procijenjuje se denzitometrijom, pri čemu se mjeri gustoća minerala u kosti. O osteoporozi se govori ako je koštana gustoća manja za više od 2,5 standardne devijacije (SD) koštane mase populacije iste rase i spola. Pri manjem gubitku koštane gustoće od -1 do -2,5 SD govorimo o osteopeniji. Osteoporoza je bolest starije populacije. 

Dva tipa osteoporoze

Razlikujemo dva tipa osteoporoze:

• Tip I, postmenopauzalna osteoporoza, nastaje u žena 15 do 20 godina nakon menopauze. Javljaju se prijelomi obično u području donjeg dijela podlaktice i na kralješcima. Gubitak koštane mase je posljedica neravnoteže između razgradnje i izgradnje kosti, u korist povećanja koštane razgradnje.
• Tip II, senila osteoporoza, pojavljuje se u osoba obaju spolova iznad 70.godine života, a nastaje zbog smanjene izgradnje kosti i smanjenog stvaranje vitamina D, te smanjene apsorpcije (prijenosa) kalcija iz crijeva u krv.

Simptomi

Prije pojave prijeloma, osteoporoza obično nema nikakvih simptoma. Prijelom kosti koji vežemo uz osteoporozu je najčešće u području kralježnice, vrata bedrene kosti i donjeg dijela podlaktice. Vrlo čest znak je bol u leđima koja nastaje zbog prijeloma kralješka. Prijelom može bit spontan, ali obično je posljedica nagle kretnje tijela ili podizanja teškog tereta.

Liječenje

Liječenje osteoporoze je usmjereno prema poticanju stvaranja kosti i smanjenju njene razgradnje. U tu se svrhu bolesnicima preporučuje umjerena tjelesna aktivnost, te prehrana bogata bjelančevinama, mineralima i vitaminima, osobito D vitaminom.

Od lijekova koriste se oni koji smanjuju razgradnju kosti - bisfofonati (alendronat) i lijekovi koji potiču stvaranje nove kosti - anabolici. U slučaju prijeloma dugih kostiju liječenje je operacijsko, dok se u slučaju prijeloma kralježnice koriste razni ortopedski aparati i steznici uz fizikalnu terapiju.

Pagetova bolest (Osteitis deformans)

Radi se o bolesti nepoznatog uzroka kod koje nalazimo lokalne promjene na kosti u smislu povećane koštane razgradnje na jednom dijelu kosti, dok se na drugom djelu istovremeno stvara nova kost. Oba procesa se događaju istovremeno, a očituju se deformacijom i prijelomom kosti.

Simptomi

Bolest se najčešće javlja u muškaraca iza 50. godine života, te zahvaća jednu ili više kostiju. Najčešće su zahvaćene goljenična kost, kralješci i kosti glave. Očituje se glavoboljom i nagluhosti, ukoliko su zahvaćene slušne kosti. Neki bolesnici primjećuju da im se glava povećala (premalen im je šešir ili kapa koje su ranije nosili), a učestali su i bolovi u leđima. S vremenom se i drugima glava bolesnika čini povećanom, dok je lice ostalo maleno. Potkoljenice postaju deformirane u smislu povećanja njihove debljine. Mogući su i prijelomi kosti, a u 5% slučajeva javlja se tumor kosti.

Liječenje

Bolest se liječi bifosfonatima i kalcitoninom koji smanjuju razgradnju kosti, te se daju lijekovi protiv bolova i upale, odnosno nesteroidni antireumatici. Operacija se uglavnom primjenjuje u slučaju prijeloma kosti.

Giht

Giht je nasljedna metabolička bolest karakterizirana poremećajem metabolizma mokraćne kiseline, čije se soli (urati) talože unutar zglobnih prostora, te u tkivima oko zgloba i na zglobnu hrskavicu. Postoje faze bolnih napada (ataka), koje su povezane s povišenim vrijednostina mokraćne kiseline u serumu, a između kojih se javljaju faze mirovanja.

Simptomi

Bolest se najčešće javlja u muškaraca između 20. i 40. godine. Karakteristična mjesta odlaganja kristala soli mokraćne kiseline su: zglob nožnog palca, gležanj, koljeno i prsti na šakama.

Hiperuricemija (povećana vrijednost mokraćne kiseline) može postojati godinama bez ikakvih simptoma da bi se iznenada pojavila (često noću) u obliku napada s jakim bolovima, oteklinom i crvenilom zahvaćenog dijela tijela te povišenom temperaturom. U zglobu se javlja izljev, osobito ako je zahvaćen koljenski zglob.

Ataka može trajati nekoliko dana do nekoliko tjedana, nakon čega dolazi do smirenja i potpune uspostave funkcije. Mirna faza može trajati i nekoliko godina, dok se postepeno smanjuje razmak između ataka bolesti.

U nekih se bolesnika vide potkožni čvorići (nakupine uričnih kristala - tophi urici), osobito na uškama, s oštećenjima kože, iz kojih izlaze bjelkasti uratni kristali. U težim slučajevima zglobne površine mogu biti potpuno uništene nakon čega uslijede degenerativne promjene zgloba.

Najozbiljnija komplikacija je stvaranje depozita uratnih soli u bubrezima, što dovodi do stvaranja bubrežnih kamenca.

Liječenje

U akutnoj fazi bolesti, odnosno kad se pojave bolne atake, zglob treba imobilizirati, odnosno potpuno rasteretiti i umiriti. Koriste se hladni oblozi i postavljanje ekstremiteta u povišen položaj. Od lijekova se primjenjuju kolhicin i nesteroidni antireumatici, najčešće indometacin.

Također se daju i salicilati te kortikosteroidi. Potrebna je dijeta bez purina (izbjegavati hranu poput npr. iznutrica) uz lijekove koji ometaju sintezu mokraćne kiseline (alopurinol), koje treba uzimati stalno. U težim slučajevima treba pristupiti operaciji u smislu odstranjenja uričnih čvorića iz mekih tkiva, te čišćenju zgloba.

Pseudogiht

Pseudogiht je bolest slična gihtu, jedino što se umjesto kristala uratnih soli, u zglobove i oko njih, talože kristali kalcijeva pirofosfatdihidrata. Simptomi su slični onima kod gihta, a koljeno je često zahvaćeno.

Liječenje je slično liječenju gihta. Daju se nesteroidni antireumatici, te pri vađenju zglobne tekućine, lokalno se daju kortikosteroidi.

Rahitis

Rahitis je metabolička bolest ranog djetinjstva i dječje dobi karakterizirana poremećajem metabolizma kalcija i fosfora. Manifestira se mekoćom i deformitetima kostiju. Poremećaj metabolizma kalcija i fosfora može biti uzrokovan smanjenim unosom kalcija hranom i poremećenom apsorpcijom kalcija iz crijeva. Smanjeno unošenje kalcija hranom je danas iznimno rijetko, dok neke bolesti probavnog sustava (proljev) mogu pogodovati smanjenoj apsorpciji kalcija iz crijeva. Također, visoke vrijednosti fosfora u serumu, zbog nekih bolesti bubrega, mogu djelovati na smanjenje razine kalcija u krvi.

Ipak, najznačajniji uzrok smanjenja kalcija u krvi je nedostatak vitamina D. U normalnim okolnostima vitamin D zajedno s parathormonom (PHT) pospješuje apsorpciju kalcija iz crijeva, smanjuje njegovo izlučivanje preko bubrega i regulira razgradnju kosti, kako bi razina kalcija u serumu bila uredna. Nedostatak vitamina D smanjuje apsorpciju kalcija iz crijeva u krvotok. Zbog smanjene vrijednosti kalcija u krvi PHT pokušava nadoknaditi nedostatak vitamina D potičući njegovo stvaranje, te još potiče osobađanje kalcija iz kosti kako bi njegov nivo u serumu bio normalan. Upravo zbog toga dolazi do razgradnje kosti. Kosti postaju nježne i krhke, a rast je ometan. Vitamin D uglavnom nedostaje zbog smanjenog unosa hranom, smanjene apsorpcije iz crijeva, slabije pretvorbe u njegov aktivni oblik radi smanjenog djelovanja sunčevih UV zraka na kožu te zbog bolesti jetre i bubrega.

Nedostatak vitamina D dovodi do hipovitaminskog rahitisa, koji je najčešći oblik rahitisa. Taj oblik rahitisa nastaje zbog nedostatka vitamina D koji onda dovodi do manjka kalcija. U današnje vrijeme rahitis je izrazito rijetka bolest s obzirom da se dojenčadi u prehranu dodaju suplementi vitamina D.

Simptomi

Bolest se obično očituje nakon 6. mjeseca života djeteta pa do 3.godine (infantilni rahitis). Obično se vidi u zimskom periodu, u mjestima s puno magle, a malo sunca. Sklonija su mu djeca koja brzo rastu. Djeca su obično razdražljiva, niskog rasta, uz izraženu mišićnu slabost.

Na tijelu se vide karakteristične promjene i deformiteti: glava (povećana, osobito u području čeonog djela, s karakterističnim izbočenjima), zubi (kasne u razvoju, caklina je oštećena, te postoji karijes), prsni koš (u obliku zvona, sa zadebljanjima na mjestima rebrenih hrskavica, koje nazivamo rahitična krunica), leđa (izbočena, nazivamo ih mačja leđa), trbuh (izbočen), zdjelica (poprečno stisnuta), ekstremiteti (labavi, zadebljanje laktova, ručnih zglobova, koljena i gležnjeva), dok su duge kosti savijene i skraćene.

Liječenje

Liječi se davanjem dovoljnih doza vitamina D.

Osteomalacija

Osteomalacija je metabolička bolest koja je po uzroku i simptomima potpuno jednaka rahitisu. U obje bolesti radi se o nedostatku kalcija i vitamina D, što rezultira povećanjem nemineraliziranog djela kosti. Zbog izrazite mekoće kostiju nastaju deformiteti kosti. Za razliku od rahitisa koji se javlja kod djece, osteomalacija se javlja u odraslih osoba, nakon završetka koštanog rasta. Uzrok bolesti je vezan uz smanjene vrijednosti kalcija u krvi zbog nedostatka apsorpcije iz crijeva (nedostatak kalcija u prehrani, manjak D vitamina, te poremećajima probavnog sustava) ili prevelikog gubItka kalcija (u trudnoći, kod dojenja, te nekih bubrežnih bolesti).

Simptomi

Ovi bolesnici imaju bolove u cijelom koštano - mišićnom sustavu, osobito u križima i nogama. Nagli nastup bolova upućuje na prijelom kralješka. Izražena je mišićna slabost. Zbog mekoće kostiju susrećemo deformitete, osobito na potkoljenicama i natkoljenicama kao i na kralježnici. Bolesnik može imati i simptome bolesti probavnog trakata i bubrega (zbog čega bolest i nastaje).

Liječenje

U liječenju se provodi nadoknada kalcija i D vitamina te uzimanje hrane bogate kalcijem i proteinima. Treba liječiti bubrežne i probavne poremećaje i bolesti.