Prehrana

Pretilost

Objavljeno 12.12.2007.
Tijekom povijesti, pojedine ljudske kulture povezivale su prekomjernu tjelesnu težinu s privlačnošću, izrazitom plodnošću te snagom. Danas, kada znamo na koje nam sve načine pretilost može ugroziti zdravlje i kada zapadna kultura propagira isključivo vitku figuru, slika je potpuno drugačija. No unatoč tim činjenicama, broj pretilih ljudi svakodnevno raste i, nažalost, doseže razmjere prave epidemije.
Pretilost

Što je pretilost?

BMI između 25 i 30 kg/m2 implicira prekomjernu tjelesnu težinu.

Pretilost (adipoznost ili gojaznost) se definira kao prekomjerno nakupljanje masti u tijelu s posljedičnim štetnim učinkom na ljudsko zdravlje. To stanje dijagnosticira se na razne načine, a najčešće se služimo vrlo jednostavnom i praktičnom metodom određivanja indeksa tjelesne mase (BMI - body mass indeks ili Queteletov indeks). Vrijednost indeksa tjelesne mase izračunava se dijeljenjem težine izražene u kilogramima s kvadratom visine izražene u metrima, a zatim pomoću dobivenog rezultata ispitanika svrstavamo u određenu kategoriju. Tako BMI između 25 i 30 kg/m2 implicira prekomjernu tjelesnu težinu. Pojedince s indeksom između 30 i 40 kg/m2 smatramo pretilima, a one s većim od 40 kg/m2 ekstremno ili bolesno pretilima. Osim određivanja indeksa tjelesne mase, u kliničkoj praksi još se koriste dvije metode - mjerenje opsega struka te mjerenje debljine kožnog nabora. Budući da pomoću indeksa tjelesne mase ne možemo razlikovati različite oblike pretilosti, mjerenjem opsega struka možemo dobiti podatak radi li se ili ne o trbušnom, tj. centralnom obliku pretilosti, inače češćem u muškaraca, a koji pokazuje jaču povezanost s raznim krvožilnim bolestima. Opseg struka veći od 102 cm u muškaraca, te veći od 88 cm u žena upućuje na pretilost. S druge strane, mjerenjem debljine kožnog nabora dobivamo informaciju o postotku tjelesne masti. Ta jednostavna pretraga izvodi se uz pomoć sprave napravljene za ovu namjenu, tzv. kalipera. Njime se provjerava debljina kožnog nabora na nekoliko mjesta na tijelu i zavisno od toga se izračunava postotak tjelesne masti. Znanstvenici i liječnici slažu se da rezultat veći od 25% u muškaraca, te veći od 30% u žena upućuje na pretilost. Osim navedenih načina, postoji još čitav niz metoda pomoću kojih se može odrediti postotak tjelesne mase, poput bioelektrične impedancije, tehnike podvodnog vaganja, kompjuterizirane tomografije ili magnetske rezonance, no one se u kliničkoj praksi uglavnom ne koriste.

Uzroci i mehanizmi nastanka

Većina istraživača slaže se da je većina slučajeva pretilosti uzrokovana kombinacijom dugotrajnog unosa pretjerane količine hrane i sjedilačkog načina života.

Većina istraživača slaže se da je većina slučajeva pretilosti uzrokovana kombinacijom dugotrajnog unosa pretjerane količine hrane i sjedilačkog načina života. No vrlo često se u podlozi nalazi genetska predispozicija za razvoj takvog stanja. Naime, razne varijacije u genima koji kontroliraju apetit, metabolizam i otpuštanje glasničkih tvari s učinkom na naš središnji živčani sustav mogu itekako doprinijeti nastanku pretilosti. Razvojem znanosti postupno smo došli do revolucionarnih otkrića tzv. hormona gladi i hormona sitosti. Hormon gladi (kojeg još nazivamo i grelin) pronađen je u stanicama trbušnog tkiva, ali i u raznim dijelovima mozga. Prije unosa hrane, razina ovog hormona je visoka te stimulira moždane stanice, koje nam tada daju do znanja da bi trebali jesti. Nakon obroka njegova razina drastično pada. Suprotan učinak ima hormon sitosti (poznat još i kao leptin) kojeg otpušta masno tkivo. On u živčane stanice dovodi signale koji obavještavaju mozak o sitosti, pa tako kad je leptin prisutan u našem tijelu u većim količinama, uzrokuje manjak apetita. Iz navedenoga slijedi logična povezanost pretilosti s disbalansom navedenih hormona.

Pogubni učinci na zdravlje

S pretilošću se povezuje velik broj bolesti, a smrtnost se drastično penje s povećanjem indeksa tjelesne mase.

S pretilošću se povezuje velik broj bolesti, a smrtnost se drastično penje s povećanjem indeksa tjelesne mase. Tako za one s BMI većim od 32 kg/m2 smatramo da imaju dvostruko veću mogućnost smrtnog ishoda od onih s normalnim BMI. Osim što u svjetlu novih spoznaja danas znamo da centralni oblik pretilosti pridonosi razvoju tzv. metaboličkog sindroma (kojeg karakterizira prisutnost barem dva poremećaja od navedenih: razvoj šećerne bolesti, povišen krvni tlak i poremećaj lipida u krvi), adipozna konstitucija ima izuzetno štetan učinak na gotovo sve sustave našeg tijela. Pretilost je tako rizičan faktor za nastanak srčanog zatajenja, različitih poremećaja ritma rada srca, kao i povišenog krvnog tlaka. U probavnom sustavu uzrokuje razvoj gastroezofagelane refluksne bolesti, žučnih kamenaca, masne jetre, kile, pa čak i karcinoma debelog crijeva. Može uzrokovati endokrine i menstrualne poremećaje, neplodnost, poremećaje erekcije i zadržavanja urina, kronično bubrežno zatajenje, niz neuroloških poremećaja, kožnih promjena, degenerativne promjene zglobova, a povećan je i rizik za velik broj malignih bolesti. Nije na odmet napomenuti kako su gojazni ljudi u opasnosti od hipoksije, stanja u kojem nema dovoljne količine kisika za zadovoljenje tjelesnih potreba. Osim toga, gojazne ljude neizbježno prati socijalna stigma te, paralelno s time, niska razina samopouzdanja i potencijalni razvoj depresije. A sve dosad nabrojeno samo je vrh ledene sante - lista poremećaja povezanih s pretilošću višestruko je duža i iznimno zabrinjavajuća.

Liječenje i suočavanje s problemom

Lijekovi koji se upotrebljavaju za smanjenje tjelesne težine zovu se anoreksici, no prije njihove uporabe pacijent bi morao biti dobro informiran o svim nuspojavama koje bi se mogle javiti.

U razvijenim zemljama svijeta za liječenje pretilosti odvaja se velik broj sredstava iz zdravstva, a taj trend će se izgleda i nastaviti. Zbog toga bi trebali nastojati oboljele osobe što više educirati i osvijestiti im koliko se zapravo može postići smanjivanjem unosa kalorija i raznim programima vježbanja. Na raspolaganju nam je čitav spektar različitih dijeta (kako niskokaloričnih, tako i visokoproteinskih), a što se tiče tjelesne aktivnosti, preporuča se 45 do 60 minuta svakodnevne vježbe, uglavnom aerobnog tipa poput aerobika, hodanja u prirodi, brzog hodanja ili plesa. Ako se tim mjerama ne postigne zadovoljavajući rezultat, može se pribjeći farmakološkom liječenju, tj. lijekovima. Lijekovi koji se upotrebljavaju za smanjenje tjelesne težine zovu se anoreksici, no prije njihove uporabe pacijent bi morao biti dobro informiran o svim nuspojavama koje bi se mogle javiti. Oni uglavnom rade na principu regulacije hormona ili enzima. Anoreksici koji oslobađaju serotonin, moždanu tvar koja sprječava depresiju i smanjuje potrebu za kalorijama, danas se nešto rjeđe koriste zbog vrlo teških nuspojava. Sirbutramin održava ravnotežu serotonina i jedne druge moždane tvari, noradrenalina, izazivajući tako osjećaj sitosti. Orlistat usporava stvaranje lipaze (enzim gušterače koji razgrađuje masnoće), a pospješuje i učinak serotonina. Za teže slučajeve pretilosti pod strogim nazorom mogu se koristiti i amfetamini te metamfetamini, čija je uloga danas limitirana zbog opasnosti stvaranja navike, uzbuđenja i nesanice. Osim toga, postoje pozitivna iskustva s pojedinim antidepresivima poput fluoksetina te bupropiona. Što se tiče kirurškog pristupa ovom problemu, sigurno već svi znaju ponešto o liposukciji, metodi kojom se posebnim aparatom usisava masno tkivo s određenih područja tijela. Osim te metode, danas se sve više popularizira barijatrijska kirurgija, grana kirurgije koja se bavi kirurškim liječenjem debljine koristeći razne metode. Ona počiva na raznim principima, a najčešći pristupi uključuju smanjenje želučanog volumena, kao i smanjivanje dužine crijeva s kojim je hrana u kontaktu. Mogućnost kirurškog liječenja treba ponuditi pacijentima koji su bolesno debeli, dobro informirani, motivirani te prihvaćaju operacijske rizike.

Zaključak

Važno je napomenuti da postotak ljudi s poželjnom tjelesnom težinom (a to su oni s indeksom tjelesne mase između 18.5 i 25 kg/m2) u Hrvatskoj iznosi 50% u populaciji odraslih žena, a samo oko 20% u populaciji odraslih muškaraca. Iako situacija kod nas još nije kao u nekim razvijenijim zemljama, uz te poražavajuće brojke (kao i rastući trend pojave pretilosti već u dječjoj dobi), situacija traži poduzimanje određenih koraka. Upravo zbog toga je promjena prehrambenih navika i stvaranje kulture zdrave prehrane već u najranijoj dobi ključ u borbi protiv ove epidemije 21. stoljeća, što polako prepoznaju i prihvaćaju svi kojih se ova problematika tiče. Ako se ne poduzmu hitne mjere prevencije i liječenja, predviđa se da će do 2025. godine 50% svjetske populacije biti pretilo. A takvu budućnost zasigurno želimo izbjeći pod svaku cijenu.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(30)
4.7 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa:

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.