nema mjerenja
Joha
niska
Čempresi
umjerena
Jasen
niska
Lijeska
niska
Brijest
niska
nema mjerenja
nema mjerenja
nema mjerenja
nema mjerenja
Joha
niska
Čempresi
niska
Lijeska
visoka
nema mjerenja
Joha
niska
Čempresi
vrlo visoka
Lijeska
umjerena
nema mjerenja
nema mjerenja
nema mjerenja
nema mjerenja
Joha
niska
Čempresi
visoka
Grab
niska
Brijest
niska
Crkvina
niska
nema mjerenja
Joha
niska
Lijeska
visoka
Brijest
niska
Joha
niska
Čempresi
umjerena
Jasen
niska
Grab
niska
Lijeska
niska
Brijest
niska
Lijeska
umjerena
Joha
niska
Čempresi
niska
Jasen
niska
Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo. Prijavite se!

Poremećaji masnoća

Čimbenici rizika za razvoj hiperlipidemije

Objavljeno 15.03.2007.
Doc. dr. sc. Jure Mirat, dr. med., specijalist kardiolog
Hiperlipidemija je učestao poremećaj, koji može dovesti do opasnih posljedica za zdravlje, a u najgorem slučaju i do srmti zbog komplikacija u vidu kardiovaskularnih bolesti (infarkt miokarda i moždani udar).
Čimbenici rizika za razvoj hiperlipidemije

Vrste masnih kiselina

Transmasne kiseline povisuju ukupni i LDL-kolesterol, snižavaju HDL-kolesterol a nastaju hidrogenacijom tekućih ulja pri proizvodnji margarina koji im je i glavni izvor u prehrani.

Zasićene masne kiseline povećavaju razinu kolesterola i na taj način i kardiovaskularne bolesti. Glavni izvor su im hrana životinjskog podrijetla (crveno meso i punomasni mliječni proizvodi), kokosovo i palmino ulje, kakao i maslac. Jednostruko i višestruko nezasićene masne kiseline imaju, naprotiv, dobar učinak na metabolizam masnoća i mogu sniziti ukupni i LDL-kolesterol u krvi.

Jednostruke nezasićene masne kiseline nalazimo u maslinovom ulju, kikirikiju i orašastim plodovima a višestruko nezasićene masne kiseline u suncokretovom, sezamovom i sojinom ulju, ulju kukuruznih klica, u nekim ribama (lososu i haringama) i nekim orašastim plodovima (orahu) i u sjemenkama.

Transmasne kiseline povisuju ukupni i LDL-kolesterol, snižavaju HDL-kolesterol a nastaju hidrogenacijom tekućih ulja pri proizvodnji margarina koji im je i glavni izvor u prehrani.

Vitamini, vlakna i proteini

Voće i povrće, značajan su izvor vitamina i vlakana.

Vitamin A (koji se nalazi u mrkvi, narančama, krumpiru, kelju), vitamin E (koji se nalazi u ulju pšeničnih klica, suncokretu, bademima, borovnici, špinatu) i vitamin C (u limunovu i narančinom sok, grejpu, kiviju, krumpiru, kelju, brokuli i paprici) pozitivno utječu na metabolizam masnoća.

Vlakna se općenito dijele na topljiva i netopljiva. Topljiva vlakna, pri redovitom unosu, uz prehranu siromašnu zasićenim masnoćama i kolesterolom, mogu sniziti kolesterol u krvi. Nalazimo ih u zobenim pahuljicama, zobenom brašnu, grahu, grašku, ječmu, agrumima (limun, naranča i slično), jagodama i jabukama. Netopljiva vlakna ne smanjuju kolesterol, no bitna su za normalno funkcioniranje probave, a dobar su im izvor proizvodi, od integralnog pšeničnog brašna, raž, ječam, kelj, mrkva, prokulica i cvjetača.

Bjelančevine biljnog podrijetla smanjuju, a životinjskog povećavaju kolesterol u krvi. Pozitivan je i učinak češnjaka i luka na smanjenje kolesterola.

Tjelovježba

Regularna tjelovježba trebala bi se provoditi svakodnevno što je više moguće.

Tjelovježba sprečava nastanak oštećenja vaskularnog sustava direktnim učinkom, ali i indirektno smanjenjem plazmatskog LDL-kolesterola i triglicerida te povećanjem HDL-kolesterola, smanjenjem prekomjerne tjelesne težine i krvnog tlaka. Nedostatak fizičke aktivnosti, sedentarni stil života, ima suprotan učinak. Problem se pojavljuje već u najranijoj životnoj dobi dugosatnim boravkom ispred kompjutora i televizora. Regularna tjelovježba trebala bi se provoditi svakodnevno što je više moguće. Čak i osobe koje imaju kardiovaskularne bolesti poput angine pektoris ili popuštanje srca imaju korist od umjerenog fizičkog treninga, koje u ovom slučaju treba biti dozirano i pod kontrolom liječnika.

Pretilost i alkohol

Smanjenjem tjelesne težine smanjuje se i LDL-kolesterol, a povećava HDL-kolesterol.

Pretilost predstavlja stanje kod kojeg je povećan kardiovaskularni mortalitet proporcionalno s težinom. Za napomenuti je da mršave osobe imaju nešto viši mortalitet od kardiovaskularnih bolesti u odnosu na osobe normalne težine.

Pretilost i širina struka povezane su sa metaboličkim poremećajima: niskim HDL-kolesterolom, visokim trigliceridima, te LDL-kolesterolom, hipertenzijom, smanjenom tolerancijom glukoze, inzulinskom rezistencijom i šećernom bolesti. Višestruki metabolički poremećaji često se pojavljuju i kombiniraju kod pretilih osoba i stvaraju takozvani metabolički sindrom. Smanjenjem tjelesne težine smanjuje se i LDL-kolesterol, a povećava HDL-kolesterol.

Alkohol u malim količinama, posebno crno vino ima dobar učinak na kardiovaskularni sustav i osobe koje ga umjereno konzumiraju imaju manji kardiovaskularni mortalitet u odnosu na osobe koje ga uopće ne konzumiraju. Međutim, proporcionalno s većim količinama unosa alkoholnih pića povećan je i rizik kardiovaskularnih bolesti. Alkohol povećava sistolički i dijastolički krvni tlak, a na metabolizam lipida djeluje tako da u nekih osoba povećava HDL-kolesterol i trigliceride.

Pridružene bolesti

Postoje bolesti uz koje se pojavljuju i poremećaji metabolizma lipida odnosno sekundarne hiperlipidemije. Tu u prvom redu moramo spomenuti šećernu bolest (diabetes mellitus), hipotireozu (poremećaj u funkciji štitne žlijezde) i neka bubrežna oboljenja. U ovakvim slučajevima treba liječiti osnovnu bolest čime se automatski normalizira i metabolizam masnoća. Također, i neki lijekovi mogu u manjoj ili većoj mjeri poremetiti metabolizam lipida. Tu se ubrajaju diuretici i kortikosteroidi.

Poželjne vrijednosti masnoća u brojevima

Poželjne vrijednosti masnoća u brojevima:

Ukupni kolesterol

manje od 5 mmol/L

LDL-kolesterol

manje od 3 mmol/L

Trigliceridi

manje od 1,7 mmol/L

HDL-kolesterol

više od 1 mmol/L za muškarce

više od 1,2 mol/L za žene

Osobe koje već imaju kardiovaskularnu bolest (anginu pektoris, preboljeli srčani ili moždani udar ili koji iz tablica za procjenu 10-godišnjeg rizika imaju vjerojatnost kardiovaskularnog oboljenja više od 5%, trebaju imati još niže vrijednosti:

Ukupni kolesterol

manje od 4,5 mmol/L

LDL-kolesterol

manje od 2,5 mmol/L

Važne preporuke za osobe s hiperlipidemijom

Tjelesna aktivnost poput hodanja, trčanja, vožnje bicikla i plivanja pomaže u normalizaciji povišenih masnoća.

Smanjiti količinu masti u prehrani na 30% sveukupnog energetskog unosa, a zasićenih masnih kiselina na 10%. Ako nakon 3 mjeseca nema učinka količinu masti treba smanjiti na 20%, a nezasićene masne kiseline na 7%.

Smanjiti unos kolesterola prehranom na manje od 300 mg na dan. Plava riba imaju male količine kolesterola. Bijelo meso (piletina i puretina) ima iste količine kolesterola kao i crveno meso, ali zbog većih količina nezasićenih masnih kiselina se preporuča. Žitarice, svježe voće i povrće ne sadrže kolesterol.

Tjelesna aktivnost poput hodanja, trčanja, vožnje bicikla i plivanja pomaže u normalizaciji povišenih masnoća.

Lijekove trebaju uzimati samo one osobe kod kojih dijeta nije u stanju regulirati povišene vrijednosti masnoća u krvi.

Procjena 10-godišnjeg rizika nastanka kardiovaskularnog oboljenja

U procjeni rizika uzimaju se u obzir spol, dob, te vrijednosti sistoličkog krvnog tlaka, vrijednosti ukupnog kolesterola i pušenje.

Svaka bi osoba trebala u razmacima od 5 godina procijeniti osobni rizik bolesti srca i krvnih žila na osnovu tablica koje pokažu 10-godišnju vjerojatnost. Ako je ta vjerojatnost viša od 5% postoji visoki rizik. U procjeni rizika uzimaju se u obzir spol, dob, te vrijednosti gornjeg (sistoličkog) krvnog tlaka, vrijednosti ukupnog kolesterola i pušenje. Postoje posebne tablice za sjevernu Europu (tu je uvrštena i Hrvatska), gdje je rizik viši i za južnu Europu (koji je primjenjiv na obalni, mediteranski dio Hrvatske) gdje je rizik niži.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(18)
4.2 od 5

Brzi priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi

Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Razdoblje plodnosti žene u jednom ciklusu kratko je, svega nekoliko dana prije i nekoliko dana poslije ovulacije. KALENDAR ovulacije