Čimbenici rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti

Čimbenici rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti na koje možemo utjecati

Na sljedeće čimbenike rizika možemo utjecati, što bi svakako trebalo učiniti kako bismo sačuvali vlastito zdravlje.

Pušenje

Pušenje je bitan čimbenik rizika za razvoj ateroskleroze odnosno koronarne bolesti, koji spada u štetne navike. Sastojci duhanskog dima oštećuju stjenke krvnih žila. Poznato je da duhanski dim sadrži preko 4000 različitih kemijskih sastojaka. Najpoznatiji od njih - nikotin - povisuje krvni tlak, povećava broj srčanih otkucaja, uzrokuje stiskanje krvnih žila. Stvara ovisnost, a uzročnik je i raka bronha, pluća, želuca i drugih organa.

Jedan je od najutjecajnijih rizika ateroskleroze, odnosno razvoj komplikacija na srcu i krvnim žilama. Opasnost pušenja upravo leži u ubrzanom oštećenju krvnih žila. Pušači su četiri puta izloženiji srčanom udaru od nepušača. Prestanak pušenja dovodi do smanjenja komplikacija i napredovanja daljeg oštećenja žila. Rizik od bolesti srca smanjuje se čak za 50%. Ako pušite pokušajte prestati. Prestankom pušenja uvelike ćete smanjiti rizik ne samo od bolesti srca, nego i raka pluća.

Povišene masnoće u krvi

Obično se radi o povećanju ukupnog kolesterola, LDL-kolesterola i triglicerida te smanjenju HDL-kolesterola u krvi, ali i o poremećenom odnosu HDL-(dobrog) i LDL-(zločestog) kolesterola.

Kolesterol u krvi čovjeka nastaje na dva načina: stvaranjem u jetri i unosom hranom životinjskog porijekla. Neophodan je za normalan rast organizma. Njegovo štetno djelovanje izraženo je kod visokih vrijednosti kolesterola u krvi.

Kolesterol se odlaže u stjenke krvnih žila i ondje dovodi do njihovog zadebljanja. Osnovni je supstrat za razvoj ateroskleroze. Povišene vrijednosti moraju se liječiti. Ponajprije higijensko-dijetalnim mjerama, pravilnom prehranom, ali u slučaju da samo te mjere ne djeluju, treba poseći za lijekovima. Vrijednosti ukupnog kolesterola ne bi trebale biti više od 5 mmol/L.

Visoke vrijednosti masnoća u krvni moraju se liječiti. Uvijek su potrebne higijensko-dijetalne mjere s kojima se može razina kolesterola smanjiti za oko 20%, a ako se ne postignu željeni rezultati i lijekovima. Danas nam stoje na raspolaganju cijela paleta lijekova iz grupe statina koji vrlo učinkovito liječi povišene masnoće, poglavito kolesterol u krvi.

Čimbenici na koje ne možemo utjecati - šećerna bolest

Koronarna bolest je glavni uzrok pobola i smrtnosti osoba sa šećernom bolešću. Oko 80% dijabetičara umire od aterosklerotskih promjena na krvnim žilama. Koronarna je bolest 2-3 puta češća u osoba s dijabetesom tipa 2, u odnosu na ostalu populaciju.

Dijabetičari imaju lošiju prognozu, posebno žene, koje imaju dva puta veću smrtnost. Prema epidemiološkim podacima procjenjuje se da u svijetu oko 460 milijuna ljudi ima šećernu bolest, tako da u današnje vrijeme bolest poprima razmjere pandemije.

Šećerna bolest, poglavito tip 2 (dijabetes neovisan o inzulinu), je podmukla bolest. Tipični simptomi kao što su pojačana žeđ, iscrpljenost i često mokrenje često nisu prisutni kod bolesnika s dijabetesom tipa 2. Ovi su simptomi česti kod dijabetesa tipa 1 (dijabetes ovisan o inzulinu). Povišena razina glukoze u krvi često se registrira slučajno.

Najviše izgleda da obole od šećerne bolesti, osim nasljedne predispozicije, imaju osobe s prekomjernom tjelesnom težinom, nepravilnom i neredovitom prehranom, tjelesno neaktivne osobe te osobe izložene stresu. Suvremeni način života i nedostatak zdravstvene edukacije dovode do toga da od dijabetesa obolijevaju sve mlađe i mlađe osobe.

Šećerna je bolest sama za sebe visoki rizik za razvoj prerane ateroskleroze, a u kombinaciji s ostalim čimbenicima, rizik postaje višestruk. Prerana ateroskleroza kod dijabetičara ovisno u oštećenom organu može osim koronarne bolesti dovesti do moždanog udara, zatajenja bubrega, oštećenja mrežnice oka, poremećaja osjeta dodira i boli, dijabetičkog stopala s prijetnjom amputacije. Tim je bolesnicima znatno skraćen životni vijek, ali i kvaliteta života.

Šećerna se bolest mora liječiti doživotno, higijensko-dijetalnim mjerama i lijekovima kod inzulin neovisnog dijabetesa, odnosno higijensko-dijetalnim mjerama i inzulinom kod inzulin-ovisnih bolesnika.

Bolest nije izlječiva. Dobra regulacija glukoze u krvni preduvjet je za smanjenje rizika od prerane ateroskleroze odnosno komplikacija zahvaćenih organa.