Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo. Prijavite se!

Šaka

Prijelom čunaste kosti (engl. Scaphoid Fracture)
Objavljeno 30.01.2009.
Doc. dr. sc. Ivan Bojanić, dr. med., specijalist ortoped
Korijen šake čini osam kostiju pešća (lat. ossa carpi) koje oblikuju koštani svod izbočen prema hrptu šake, a izdubljen na strani dlana. Čunasta kost (lat. os scaphoideum) je zbog izdužena oblika (oblik lađice) i položaja u oba reda kostiju pešća osobito izložena mogućnosti nastanka prijeloma.
Prijelom čunaste kosti (engl. Scaphoid Fracture)

Definicija

Čunasta kost je zbog izdužena oblika (oblik lađice) i položaja u oba reda kostiju pešća osobito izložena mogućnosti nastanka prijeloma. Prijelom čunaste kosti najčešće je smješten u srednjoj trećini kosti.

Uzroci nastanka

Lom čunaste kosti najčešće nastaje pri padu na dlan ispružene ruke pri čemu se još i ručni zglob presavije prema gore (dorzalna fleksija) za više od 90 stupnjeva.

Podložnost ozljedi

Prijelom čunaste kosti je po pojavnosti druga lokalizacija prijeloma odmah iza prijeloma palčane kosti (lat. radius) u tipičnoj zoni, a čini između 0,5 do 5% svih prijeloma u ljudi. Najčešće se javlja u osoba životne dobi između 15 i 40 godina. Od osobite je važnosti naglasiti da je i do 6 puta češći u muškaraca. U populaciji sportaša prijelom čunaste kosti se najčešće javlja u sportovima u kojima su česti padovi. Često se javlja i u kontaktnim sportovima, u prvom redu u rukometaša i košarkaša.

Simptomi

Vodeći simptom jest izrazita bolna osjetljivost na pritisak u "anatomskoj tabakeri" (jamica koja se oblikuje između tetiva dugog i kratkog ispružača palca te tetive dugog odmicača palca, a koja je osobito izražena kada se palac ispruži). Bolovi se javljaju i pri pokretima palca i ručnog zgloba, a osobito se pojačavaju pri stisku šake. Smanjena je i pokretljivost ručnog zgloba, a katkad je prisutna i oteklina u "anatomskoj tabakeri".

Samopomoć

Valja odmah potražiti liječničku pomoć. Svakako treba imobilizirati podlakticu i ručni zglob i to ili kakvom improviziranom (daščica) ili pak standardnom (Kramerova) udlagom. Osim toga, treba primijeniti hlađenje ledom (ne neposredno na kožu i ne masirati!) na bolno mjesto tijekom desetak minuta i to valja ponavljati nakon petnaest minuta odmora sve do dolaska liječniku.

Dijagnostika i liječenje

Liječenje je isključivo kirurško, a najbolje rezultate daje osteosinteza koštanim presadkom iz bolesnikove crijevne kosti.

Liječnik nakon što kliničkim pregledom posumnja da je riječ o prijelomu čunaste kosti čini rendgenske snimke ručnog zgloba u dva smjera na kojima utvrđuje postojanje prijeloma. Ako prelomljeni krajevi kosti nisu razmaknuti, tj. ako je prijelom stabilan, osnova liječenja jest imobilizacija. Podlaktičnim se rukavom imobilizira podlaktica i ručni zglob, a neophodno je pritom imobilizirati i palac. Valja istaknuti da je prilično dugo potrebno nositi imobilizaciju, obično između 10 i 14 tjedana. Ako je riječ o nestabilnom prijelomu čunaste kosti koji se očituje razdvajanjem rubova prijelomne pukotine te gubitkom koštane mase u području prijelomne pukotine, tada je neophodno kirurško liječenje. Najčešće se čini osteosinteza prijeloma vijcima. I nakon učinjene osteosinteze potrebno je nositi imobilizaciju, ali u tom slučaju između 4 i 6 tjedana.

Ukoliko lom čunaste kosti nije prepoznat i nije započeto liječenje, zbog specifične građe kosti, ozljeđenik ubrzo prestaje osjećati tegobe. No, s vremenom ne dolazi do sraštavanja kosti već se 6 do 8 mjeseci nakon prijeloma razvija pseudoartroza čunaste kosti. Klinički znaci nesraštavanja loma čunaste kosti su progresivno ograničavanje kretnji u ručnome zglobu, smanjenje snage stiska šake te napredujuća bolnost. Liječenje je isključivo kirurško, a najbolje rezultate daje osteosinteza koštanim presadkom iz bolesnikove crijevne kosti. Nakon tako učinjenog operacijskog zahvata potrebno je nositi imobilizaciju i do 12 tjedana.

Povratak radnim i sportskim aktivnostima

U slučaju neoperacijskog liječenja prijeloma čunaste kosti potrebno je oko 4 mjeseca, a u slučaju kirurškog liječenja oko 5 mjeseci za povrat radnim i sportskim aktivnostima. Osobito valja naglasiti da sportaš pri povratku sportskoj aktivnosti treba nositi zaštitnu udlagu s kojom može nesmetano trenirati i igrati i to najmanje tijekom 6 tjedana. U slučaju liječenja pseudoartroze čunaste kosti vrijeme potrebno za puni povrat radne i sportske aktivnosti u potpunosti je individualno.

Potrebno istaknuti

Prijelom čunaste kosti često se ne dijagnosticira i zamjenjuje se s nagnječenjem ručnog zgloba.

Prijelom se čunaste kosti često ne dijagnosticira i zamjenjuje se s nagnječenjem ručnog zgloba (lat. contusio articulationis radiocarpalis). Zbog toga u 10 do 20% slučajeva dolazi do nesraštavanja prijeloma, tj. razvije se pseudoartroza. Stoga valja uvijek kada se posumnja na prijelom čunaste kosti, a rendgenska snimka ne pokaže prijelomnu pukotinu, ručni zglob imobilizirati podlaktičnom longetom s uključenjem palca tijekom dva tjedna. Nakon tog razdoblja valja ponoviti rendgenske snimke, a u slučaju da je postojao, prijelom će tada biti vidljiv zbog resorpcije kosti oko lomne pukotine.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje

Brzi priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi

Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

KALENDAR ovulacije

Razdoblje plodnosti žene u jednom ciklusu kratko je, svega nekoliko dana prije i nekoliko dana poslije ovulacije.