Maternica (uterus) je organ u obliku kruške smješten između mjehura i završnog dijela debelog crijeva. Sastoji se iz dva dijela - tijela i vrata maternice. Kod žena koje nisu trudne maternica je veličine jajeta, a stjenke su joj oble i spljoštene. Za vrijeme trudnoće stjenke maternice se razmiču s rastom zametka. Vrat je donja trećina maternice, s otvorom koji omogućuje istjecanje menstrualne krvi iz maternice u rodnicu (vaginu). S obje strane tijela maternice nalaze se jajovodi.

Pri kraju svakog jajovoda nalazi se po jedan jajnik. Jajnici su organi u kojima se proizvode jajašca s oko 200.000 do 400.000 folikula. Sadrže tvari potrebne za proizvodnju zrelih jajašca. Maternica je obložena endometrijem (sluznicom) koji tijekom trudnoće postaje sve deblji i ispunjen krvnim žilama za smještaj i potporu razvoja fetusa. Ako nema začeća, endometrij se ljušti i odlazi kao dio menstrualnog krvarenja.

Hipotalamus (područje u mozgu) i hipofiza (žlijezda smještena u donjem dijelu mozga) reguliraju razine spolnih hormona. Kod žena, šest ključnih hormona kemijski regulira reproduktivni sustav. Hipotalamus izlučuje hormon koji otpušta gonadotropin (GnRN). Zatim ovaj hormon stimulira hipofizu na proizvodnju hormona koji stimulira folikule (FSH) i proizvodnju luteinizacijskog hormona (LH). Jajnici pod utjecajem FSH-a i LH-a izlučuju estrogene, progesteron i muški hormon, koji čine hormonsku skupinu neophodnu za normalnu reprodukcijsku funkciju.

Menstrualni ciklus odražava promjene koje se događaju u endometriju - sluznici koja oblaže maternicu. Slojevi endometrija odljušte se na kraju ciklusa i dijelom su menstrualnog krvarenja. Menstruacijski ciklus uglavnom se dijeli na 3 faze:

• folikularnu (proliferativnu) fazu
  
• ovulaciju
  
• lutealnu (sekretornu) fazu
  

Folikularna faza uključuje menstrualno krvarenje nakon čega dolazi do proliferacije (rasta i zadebljanja) endometrija. Obično traje 10 do 14 dana. Kako bi proces bio jasan, važno je shvatiti kako se broje dani menstrualnog ciklusa. Prvi dan je obično prvi dan krvarenja. Krvarenje u prosjeku traje 6 dana. U to su vrijeme koncentracije estrogena i progesterona najniže. Na kraju menstrualnog krvarenja počinje proliferativna faza kada endometrij počinje rasti i postaje deblji. Koncentracija FSH se povećava i stimulira dozrijevanje nekoliko folikula tijekom perioda od dva tjedna, dok jajašca ne dosegnu svoju trostruku veličinu. U tom razdoblju FSH također potiče jajnike na proizvodnju estrogena, koji stimulira snažno povećanje LH oko 14. dana. Zatim to povećanje LH aktivira ovulaciju, kod koje, najveći folikul puca i jajašce odlazi u jedan od dva jajovoda.

Ovulacija je proces pucanja folikula i izbacivanja zrelog jajašca u trbušnu šupljinu prema jajovodima. S ovulacijom (obično 14. dana u 28-dnevnom ciklusu) proliferativna faza prestaje i počinje sekretorna (lutealna) faza koja traje oko 14 dana. Ovo se obično zove pred-menstrualnim razdobljem. Nakon ovulacije, pod utjecajem LH rasprsnuti folikul razvija se u corpus luteum, žuto tijelo koje proizvodi progesteron. zajedničkim djelovanjem progesteron i estrogen potiču tkivo kojim je obložena maternica (endometrij) na pripremu gustog sloja krvnih žila na koje se oplođeno jajašce može pričvrstiti i dalje razvijati. Ako je jajašce oplođeno, taj sloj krvnih žila se pretvara u posteljicu.

Corpus luteum ili žuto tijelo nastavlja proizvoditi progesteron i estrogene. Kada ne dođe do oplodnje, corpus luteum propadne u oblik koji se naziva corpus albicans (latinski za "bijelo tijelo"), a koncentracije estrogena i progesterona padaju. Na kraju sloj endometrija se ljušti i gubi s menstrualnim krvarenjem.

Prva menstruacija ili menarha obično nastupa u dobi od 12 do 13 godina. Najnovija ispitivanja, međutim, pokazuju da danas djevojčice ranije ulaze u pubertet. Prekomjerna težina rizični je faktor za rani početak puberteta.

Tijekom prvih godina (1-2) menstruacija može biti vrlo nepravilna. Nakon toga se ciklus stabilizira i u prosjeku traje 28 dana. Međutim, normalni ciklus može trajati od 20 do 40 dana. Dob je bitan faktor za varijaciju ciklusa. Prosječno ciklus traje 33 dana kod žena mlađih od 21 godine, a 26 dana kod 40-godišnjakinja. Ciklus se produži u dobi od 46 godina te doseže u prosjeku 31 dan u dobi od 49 godina. Mršave žene i sportašice obično imaju dulje cikluse.

Krvarenje kod mladih djevojaka u prosjeku traje 6 dana. Nakon 21. godine menstrualno krvarenje u prosjeku traje 6 dana sve do menopauze. Treba međutim napomenuti da oko 5% zdravih žena Ima krvarenje kraće od 4 dana, a 5% žena duže od 8 dana. Sve su te varijacije u granicama normalne dužine krvarenja. Mršave žene, naročito one koje puše, obično duže krvare, a sportašice kraće. Žene koje kao kontracepciju koriste materničine uloške (spiralu) obično imaju nešto duža krvarenja.

Menstruacija, naravno, prestaje za vrijeme trudnoće. Kod nekih žena nastavlja se neregularno krvarenje u prvom tromjesečju trudnoće. Takvo krvarenje može biti prijetnja nadolazećeg pobačaja pa se odmah treba obratiti liječniku. Za vrijeme dojenja žene će rijetko imati ovulaciju i menstrualno krvarenje 8 tjedana nakon porođaja. Nakon tog vremena menstruacija se obično vraća i žena opet postaje plodna. No i tu nema pravila, pa period od poroda do uspostavljanja ovulacije i ponovnog ciklusa može biti i znatno duži.

Predmenopauza počinje kad intervali između krvarenja postaju sve duži, a prestaje s menopauzom (potpunim prestankom menstruacije). Menopauza obično nastupa u dobi od oko 51 godine.