Te su bolesti uzrokovane preosjetljivošću na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udahnuvši ih. Alergijski rinitis i astma u podlozi su jedinstven poremećaj gdje se bolest manifestira u gornjim (nos, sinusi) ili donjim dišnim putovima (veliki i mali bronhi, pluća), a često i na obje razine. Doticaj alergena iz okoliša sa sluznicom dišnog sustava senzibilizirane osobe pokreće složeni slijed događaja koji uzrokuju vrlo tipične simptome. Ovisno o alergenima koji ih uzrokuju, alergijski rinitis i astma mogu biti sezonski (peludi) ili cjelogodišnji (grinje, kućne životinje i plijesni).

Sezonski alergijski rinitis (hunjavica) je alergijska bolest gornjih dišnih putova, nosa i paranazalnih sinusa koja se javlja sezonski, u vrijeme kada se u zraku nalaze čestice peludi. Sezonski alergijski rinitis u našim krajevima uzrokuje pelud sa stabala, trava ili korova. Bolest može biti udružena s drugim alergijskim bolestima (astma, atopijski dermatitis), a može pogodovati nastanku i nekih nealergijskih bolesti (gnojne upale sinusa i srednjeg uha).

Termin peludna groznica obično objedinjuje alergijsku hunjavicu i alergijski konjunktivitis. U konjunktivitisu se alergijska reakcija odvija na spojnici, konjunktivi oka.

Peludnu groznicu uzrokuju alergeni peludi stabala, trava i korova. Za nastanak simptoma obično je potrebna određena koncentracija peludi u zraku. Simptomi su to izraženiji što je količina peludi u zraku veća, a to znači da se pogoršavaju prema vrhuncu perioda cvjetanja u prirodi. Koncentracija peludi veća je ujutro, za sunčanih i vjetrovitih dana. U tim uvjetima, suha i lagana pelud može biti raznesena vjetrom na veliku udaljenost. Obrnuto, na početku i na kraju sezone cvjetanja te za vlažna i kišovita vremena koncentracija peludi u zraku znatno je niža.

Karakteristično je da pelud ukrasnog cvijeća te biljaka koje oprašuju kukci rijetko uzrokuje tegobe, vjerojatno zbog male koncentracije. Biljke koje se oprašuju vjetrom (stabla, trave i korovi) stvaraju vrlo velike količine peludi.

Vrijeme cvjetanja, a to znači i pojava znatne koncentracije peludi u zraku ovisi o klimatskom podneblju, vegetaciji određenog područja te mikroklimatskim uvjetima.

Za kontinentalnu Hrvatsku vrijedi sljedeće: cvjetanje stabala počinje u rano proljeće, obično u veljači (lijeska), a kulminira u travnju i svibnju (breza). Trave cvjetaju od svibnja do srpnja, a korovi od kolovoza do listopada. Periodi cvjetanja stabala i korova obično su kraći i intenzivniji, a trava dugotrajniji, uz nižu koncentraciju peludnih zrnaca u zraku. U primorskom pojasu cvjetanje počinje ranije. Za naše mediteransko područje karakteristične su smetnje koje uzrokuje pelud čempresa, masline te pelud korova crkvine (parijetarija). Zanimljivo je da je senzibilizacija na pelud breze, trava i ambrozije češća, a bolest teža, u djece koja su rođena tijekom sezone cvjetanja odgovarajuće biljke ili neposredno prije toga.

Tipični simptomi konjunktivitisa su svrbež, pečenje i suzenje očiju. Nosni simptomi su svrbež vrška nosa, osjećaj punoće i neprohodnost nosa, kihanje, šmrcanje, obilniji vodenasti iscjedak te smanjenje ili čak nestanak njuha. Karakteristično je da u pojedinih bolesnika dominiraju jedni simptomi, a da su istovremeno drugi manje izraženi. U djece je alergijski rinitis često udružen s upalama uha. Simptomi pridružene bolesti (upala uha, sinusa ili astma) mogu maskirati simptome alergijske hunjavice.