Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo. Prijavite se!

Astma

Astma
Objavljeno 11.12.2012.
Doc. dr. sc. Suzana Kukulj, dr. med., specijalist pulmolog
Astma je kronična upalna bolest dišnih putova (bronha) koja nastaje međudjelovanjem upalnih stanica našeg imunološkog sustava (mastocita, eozinofila, makrofaga, neutrofila, limfocita), upalnih posrednika (kao što su histamin, leukotrieni, prostaglandini), te tkiva i stanica dišnih putova. Napadaji astme mogu biti povremeni, ali je upala dišnih putova kronično prisutna. Između napadaja može doći do potpune remisije bolesti, tako da se tada neke abnormalnosti dišne funkcije mogu otkriti samo osjetljivim testovima.
Astma

Osnovne činjenice o astmi

Premda astmu ne možemo izliječiti, prikladnom terapijom može se postići dobra kontrola bolesti bez noćnih i dnevnih simptoma.

U samoj definiciji astme ističe se kronična upala dišnih putova, što dovodi do njihove preosjetljivosti na vrlo raznolike podražaje. Nakon izlaganja određenim pokretačima, dišni se putovi zbog spazma mišića, čepova sluzi i naticanja sluznice sužavaju, a sam protok zraka je otežan. Na taj se način u sklonih osoba javljaju tegobe poput opetovanih napadaja zaduhe, piskanja, kašlja i napetosti u prsnom košu, osobito noću i/ili rano ujutro. Ti simptomi obično su posljedica difuznog suženja (spazma) bronha koji je uglavnom reverzibilan - spontano ili liječenjem.

Najčešći pokretači astme su virusne infekcije, alergeni kao grinje kućne prašine (u posteljini, tepisima, tapeciranom namještaju), peludi, plijesni i gljivice, duhanski dim, aerozagađenja, tjelesni napori, stres i jaki emocionalni podražaji, kao i kemijski iritansi. Napadaji astme mogu biti povremeni, ali je upala dišnih putova kronično prisutna. Između napadaja može doći do potpune remisije bolesti, tako da se tada neke abnormalnosti dišne funkcije mogu otkriti samo osjetljivim testovima.

Astma je kronična bolest koja obično zahtijeva dugotrajnu terapiju, što za mnoge bolesnike znači svakodnevno uzimanje osnovnih lijekova. Premda astmu ne možemo izliječiti, prikladnom terapijom se može postići dobra kontrola bolesti bez noćnih i dnevnih simptoma, uz postupno smanjenje ili ukidanje lijekova za astmu. Uz adekvatno liječenje nema potrebe za simptomatskim lijekovima, te je omogućen normalan i aktivan život.

Neke bolesti mogu imati vrlo sličnu kliničku sliku kao astma, primjerice akutni bronhitis i bronhiolitis, kronična opstruktivna bolest pluća (KOPB), bronhiektazije, karcinomska limfangioza, ljevostrano srčano zatajenje te anatomska ili funkcijska opstrukcija gornjih dišnih putova. Unatoč djelomičnom preklapanju, astmu možemo podijeliti u dvije velike kategorije.

Alergijska astma

Prva kategorija je alergijska astma. Imunološka upala predstavlja temelj svih kliničkih oblika astme, a u ovom obliku astme glavni imunološki mehanizam jest alergijska reakcija posredovana IgE protutijelima - poznata i kao reakcija preosjetljivosti tipa I. Histološki je vidljiva dominacija Th2 limfocita, što je slika karakteristična za imunološki odgovor u astmi i atopiji.

Za bolesnika s alergijskom astmom karakteristična je atopija i povišena razina IgE protutijela, te sljedeće osobitosti:

  • Velika učestalost ekcema i alergijskog rinitisa. Smatra se da čak 90% bolesnika s astmom ima i alergijski rinitis te da oko 40% bolesnika s alergijskim rinitisom ima astmu. Alergijski rinitis često prethodi astmi, pa se smatra izravnim čimbenikom rizika u njenom razvoju. Za učinkovito liječenje astme neophodno je istovremeno liječenje i alergijskoga rinitisa.
  • Napadaji koji se javljaju u prva tri desetljeća života
  • Sezonski simptomi
  • Pozitivni kožni alergološki testovi i specifično bronhoprovokacijsko testiranje na specifične alergene
  • Tendencija remisiji nakon djetinjstva

Nealergijska astma

Druga kategorija je nealergijska astma koja se javlja u osoba bez dokazane atopije ili specifičnih vanjskih okidača ("triggeri"). Također postoje određene karakteristike svojstvene ovom obliku astme:

  • Stariji bolesnici su pod najvećim rizikom od obolijevanja
  • Manje atopije i astme često se pronalaze u obiteljskoj povijesti
  • Odsustvo povišenih vrijednosti serumskog IgE, negativan kožni alergološki test i specifično bronhoprovokacijsko testiranje na specifične alergene
  • Smanjen odgovor na terapiju
  • Veća učestalost alergije na aspirin
  • Sklonost trajnim simptomima i teškoj astmi koja rezultira fiksiranom opstrukcijom dišnih putova

Simptomi astme

Za astmu su karakteristični napadaji suhog kašlja, osjećaj nedostatka zraka, pritisak u prsnom košu te noćno ili ranojutarnje buđenje.

Za astmu su karakteristični napadaji suhog kašlja (ponekad je prisutno suho kašljucanje), a u nekih bolesnika samo suhi kašalj - tzv. „astma u obliku kašlja". Često je prisutan osjećaj nedostatka zraka, sa ili bez fenomena čujnog disanja poput fućkanja ili piskanja. Javlja se pritisak u prsnom košu uz osjećaj napuhnutosti pluća, a prisutno je noćno ili ranojutarnje buđenje (obično pred zoru) zbog osjećaja nedostatka zraka ili suhog kašlja.

Klasifikacija stupnja težine astme prema učestalosti napadaja i stupnju opstrukcijskih smetnji ventilacije (PEF - vršni protok zraka, FEV1 - forsirani ekspiratorni volumen tijekom prve sekunde ekspiracije):

  • Povremena astma - napadaji se javljaju manje od jednom tjedno, a noćni napadaji manje od dvaput mjesečno. PEF ili FEV1 > 80% normale
  • Blaga trajna astma - napadaji se javljaju više od jednom tjedno, ali manje od jednom dnevno, a noćni napadaji više od dvaput mjesečno. PEF ili FEV1 > 80% normale, varijabilnost PEF-a 20 - 30%.
  • Umjerena trajna astma - svakodnevni napadaji, a noćni napadaji više od jednom tjedno.  PEF ili FEV1 60 - 80% normale, varijabilnost PEF-a  > 30%.
  • Teška trajna astma - učestali dnevni i noćni napadaji. PEF ili FEV1 < 60%, varijabilnost PEF-a  > 30%.

Farmakološko liječenje astme

Postoje razni lijekovi koji se koriste u liječenju astme. Povremena astma može se liječiti simpatomimeticima kratkog djelovanja (salbutamol po potrebi) prilikom pojave simptoma ili prije izlaganja pokretačima. Blaga trajna astma zahtjeva primjenu srednje visokih doza inhalacijskih kortikosteroida (ICS), a može se dati i antagonist leukotrijena pod nazivom montelukast (LTRA). Treba naglasiti da potonji lijek ima slabiji protuupalni učinak te je djelotvoran tek u manjeg broja bolesnika.

Umjerena trajna astma liječi se kombinacijom srednjih doza ICS i simpatikomimetika dugog djelovanja (LABA) u jednom raspršivaču. Kombinacija je učinkovitija od kombinacije ICS i teofilina ili ICS i LTRA. U teška trajnoj astmi primjenjuje se kombinacija visokih doza ICS i simpatikomimetika dugog djelovanja (LABA) u jednom raspršivaču. U slučaju neadekvatne kontrole bolesti, dodaje se sustavni kortikosteroid. Tada treba razmotriti uvođenje antikolinergika, teofilina s produljenim djelovanjem i/ili LTRA.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje

Brzi priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi

Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.