Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo. Prijavite se!

Bolesti srca

Aritmija - poremećaj ritma srca

Objavljeno 30.07.2013.
Nikola Pavlović, dr. med., specijalist kardiolog
Poremećaji srčanog ritma ili aritmije nastaju kada električni impulsi koji su odgovorni za rad srčanog mišića nastaju presporo, prebrzo ili nepravilno.
Aritmija - poremećaj ritma srca

Fiziologija

Normalni srčani ritam naziva se sinusni ritam.

Normalni srčani impuls nastaje u sinoatrijskom ili sinusnom čvoru koji se nalazi na ušću gornje šuplje vene u desnu pretklijetku srca. Sinusni čvor je prirodni elektrostimulator (''pacemaker''), međutim njegova aktivnost ovisi o autonomnom živčanom sustavu i cirkulirajućim hormonima. Srčani impuls se zatim provodi kroz pretklijetke do atrioventrikularnog (AV) čvora koji se nalazi na spoju između desnog atrija i desnog ventrikula. U AV-čvoru dolazi do usporenja provođenja (120-200 ms), što omogućuje adekvatno punjenje ventrikula krvlju. U daljnjem tijeku srčani impuls prolazi kroz His-Purkinjeov sustav koji uključuje Hisov snop, lijevu i desnu granu te u završetku razgranatu mrežu Purkinjeovih vlakana koja prenose srčani impuls na srčana mišićna vlakna.

Normalni srčani ritam naziva se sinusni ritam, a normalna frekvencija srca, tj. nastajanja srčanog impulsa u sinusnom čvoru je 60-100/min. Srčane frekvencije manje od 60/min (nekada 50/min) nazivamo bradikardije, a više od 100/min tahikardije.

Podjela

Poremećaje srčanog ritma možemo podijeliti prema frekvenciji na bradiaritmije i tahiaritmije, a prema mjestu nastanka na supraventrikularne aritmije (nastaju u pretklijetkama) i na ventrikularne aritmije (nastaju u srčanim klijetkama).

Supraventrikularne artimije

Supraventrikularne ekstrasistole: preuranjene kontrakcije atrija, rijetko uzrokuju simptome, javljaju se i kod zdravih ljudi.

 

Fibrilacija atrija: česta aritmija u općoj populaciji, pogotovo kod starijih osoba. Rizik razvoja fibrilacije atrija raste s dobi. Nastaje zbog brzih i nepravilnih električnih impulsa u atrijima (frekvencije >300/min) što dovodi do gubitka kontrakcije atrija. Navedeno povećava rizik nastanka tromba (ugruška) u atrijima. Osim specifičnog liječenja aritmije, ovisno o riziku bolesnika, često zahtijeva i liječenje antikoagulantnim lijekovima.

Undulacija atrija: Električni impulsi ''kruže'' relativno pravilno u atrijima, frekvencijom oko 300/min.

Supraventrikulske tahikardije: uključuje tahikardije koje nazivamo ''kružnim'' tahikardijama, počinju i prestaju naglo te su pravilnog ritma, frekvencije 150-250/min. Tahikardija je uvjetovana postojanjem dodatnog puta ili u AV-čvoru ili bilo gdje u srcu na spoju atrija i ventrikula koji omogućuje ''kruženje'' tahikardije. Uspješno se liječi radiofrekventnom ablacijom aberantnog puta.

Ventrikularne artimije

Svako liječenje ventrikulske tahikardije uključuje i liječenje osnovne bolesti srca koja je dovela do aritmije.

Ventrikularne ekstrasistole: preuranjene kontrakcije ventrikula, za razliku od supraventrikularnih, češće su simptomatske. Mogu se javljati u zdravih ljudi ali i često kod bolesnika sa strukturnom bolesti srca.

Ventrikulska tahikardija: ubrzan srčani ritam koji nastaje u srčanim klijetkama. Česte su kod bolesnika s preboljenim infarktom miokarda i kardiomiopatijama. Zbog neadekvatnog punjenja klijetki, smanjuje se sposobnost srca za pumpanje krvi prema tijelu. Gotovo uvijek su simptomatske, a simptomi mogu biti bol u prsištu, omaglice, gubitak svijesti i srčani arest. Liječenje uključuje elektrokardioverziju i hitnu defibrilaciju, antiaritmike, ugradnju kardioverter-defibrilatora i radiofrekventnu ablaciju. Naravno, svako liječenje ventrikulske tahikardije uključuje i liječenje osnovne bolesti srca koja je dovela do aritmije.

Fibrilacija ventrikula: Kao i kod fibrilacije atrija, aritmija nastaje zbog brzih i nepravilnih električnih impulsa koji dovode do gubitka kontrakcije ventrikula, samim time do srčanog aresta i gubitka svijesti, a ako se brzo (odmah) ne provede reanimacijski postupak i hitna defibrilacija dolazi do smrti.

Klinička slika

Aritmije mogu biti potpuno asimptomatske, međutim najčešće uzrokuju palpitacije (osjećaj ubrzanog ili nepravilnog rada srca). Također, aritmije mogu uzrokovati zaduhu, bolove u prsištu, omaglice, a ozbiljniji poremećaji ritma, pogotovo ventrikularni poremećaji ako se ne prepoznaju i ne liječe ritma mogu uzrokovati gubitak svijesti, srčani arest pa i smrt.

Dijagnostika

U obradi svakog bolesnika koristi se anamneza i fizikalni pregled i 12-kanalni EKG, koji su nekada dovoljni za dijagnozu aritmije, pogotovo ako je EKG snimljen za vrijeme simptoma i pojave aritmije. U daljnjoj obradi koriste se 24-satni holter EKG, test opterećenja (ergometrija) te ultrazvuk srca radi isključivanja strukturne bolesti srca. Može se učiniti i tilt up-test, ugraditi loop recorder pod kožu koji dulje vrijeme bilježi srčani ritam te učiniti i elektrofiziološko ispitivanje.

Liječenje

Srčane aritmije mogu se liječiti lijekovima, elektrokardioverzijom, radiofrekventnom ablacijom i ugradnjom elektrostimulatora ili defibrilatora, a izbor terapije ovisi o vrsti aritmije, simptomima i postojanju drugih srčanih bolesti kao i izboru bolesnika.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(40)
3.9 od 5

Brzi priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi

Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Razdoblje plodnosti žene u jednom ciklusu kratko je, svega nekoliko dana prije i nekoliko dana poslije ovulacije. KALENDAR ovulacije

KALENDAR trudnoće

Pratite trudnoću i razvoj vaše bebe iz tjedna u tjedan. KALENDAR trudnoće Uz ilustracije i opise pratite razvoj vaše bebe od začeća do njezinog dolaska na svijet.