nema mjerenja
Borovi
niska
Maslina
umjerena
Hrast
niska
Trave
niska
Trputac
niska
Crkvina
umjerena
nema mjerenja
Drveće
visoka
Trave
visoka
Korovi
niska
Drveće
visoka
Trave
visoka
Korovi
umjerena
nema mjerenja
Lipa
niska
Borovi
umjerena
Trave
visoka
Koprive
niska
Drveće
niska
Trave
visoka
Korovi
niska
Borovi
umjerena
Hrast
visoka
Trave
visoka
Kiselica
niska
Loboda
niska
Crkvina
umjerena
nema mjerenja
Drveće
visoka
Trave
umjerena
Korovi
umjerena
Drveće
visoka
Trave
visoka
Korovi
niska
nema mjerenja
Hrast crnika
umjerena
Maslina
visoka
Trave
umjerena
Trputac
niska
Crkvina
visoka
Drveće
umjerena
Trave
visoka
Korovi
niska
Borovi
visoka
Hrast
niska
Trave
visoka
Kiselica
niska
Koprive
umjerena
Hrast crnika
umjerena
Maslina
visoka
Trave
visoka
Crkvina
visoka
Hrast
niska
Borovi
umjerena
Trave
visoka
Koprive
niska
Trputac
niska
Kiselica
niska
Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo. Prijavite se!

Bolesti srca

Iznenadna srčana smrt i sport

Objavljeno 29.10.2013.
Doc. dr. sc. Edvard Galić, dr. med., specijalist internist-kardiolog
Iznenadna smrt profesionalnih sportaša ili rekreativaca za vrijeme treninga, natjecanja ili neposredno nakon, jest događaj koji je po svojoj naravi tragičan. Iznenadno umiru osobe mlade, naizgled zdrave i uglavnom sa zdravim životnim navikama.
Iznenadna srčana smrt i sport

Razlozi

Kad intenzivno tjelesno vježbanje prelazi granice našeg tijela, fizička aktivnost može bit pogubna.

Najčešći razlozi potencijalnih incidenata tijekom i nakon tjelovježbe su kardiovaskularni događaji, tj. srčana aritmija koja nije uvijek posljedica sportskog napora već bolesti koja nije prepoznata na vrijeme.

Kod mlađih sportaša uzrok iznenadne smrti najčešće su različite kongenitalne kardiovaskularne bolesti (hipertrofijska kardiomiopatija, aritmogena displazija desnog ventrikula, anomalije koronarnih arterija, produženi QT-interval i dr.) neotkrivene prije početka bavljenja sportom.

Kod tjelesno aktivnih pojedinaca starijih od 35 godina uzrok iznenadne smrti su uglavnom aterosklerotične promjene koronarnih arterija s njihovim komplikacijama (infarkt miokarda, fibrilacija ventrikula, srčani arest).

Zahtjevi današnjeg vrhunskog sporta postaju sve suroviji, a ambicije sve su veće dok su mogućnosti organizma ograničene. Današnji sport zahtijeva ponekad i nadljudske napore sportaša. U takvoj ambiciji sportaš je prisiljen intenzivirati svoj trenažni proces smanjujući pritom vrijeme za odmor i oporavak organizma.

Nema sumnje u to kako je sport i sportska aktivnost zdrava i poboljšava životni status, ali kad intenzivno tjelesno vježbanje prelazi granice našeg tijela, onda fizička aktivnost može bit pogubna, osobito u onih kod kojih postoji neprepoznata bolest.

Rizik od iznenadne srčane smrti

Najbolja su prevencija za sportaše temeljiti sistematski pregledi kojima je svrha upravo rano i pravodobno otkrivanje strukturalnih ili funkcionalnih srčanih anomalija.

Rizik od iznenadne srčane smrti procjenjuje se temeljitim i preciznim razgovorom s bolesnikom (anamneza), pregledom i po potrebi dodatnim pretragama koje opisuju stanje srčanog mišića i električnog sustava srca.

Kod anamneze je posebno važna tzv. obiteljska anamneza, tj. podatak o tome je li netko u obitelji umro iznenadnom srčanom smrću. Pri tome su posebno sumnjive nagle smrti kod do tada naizgled zdravih članova obitelji u mlađoj životnoj dobi.

Kardiološki pregled može otkriti znakove strukturne bolesti srca (primjerice šum na srcu može značiti bolest srčanih zalistaka), dok dodatne pretrage daju važne informacije o radu srca kao crpke, odnosno njegovom električnom sustavu.

Najvažnije pretrage su elektrokardiogram (EKG), ultrazvuk srca, test opterećenja (ergometrija), 24-satni holter EKG-a (snimanje rada srca tijekom 24 sata), kao i laboratorijski nalazi krvnih pretraga (uključujući hormone štitnjače).

Osobe s dijagnosticiranom srčanom bolešću (hipetrofijska kardiomiopatija, aritmogena displazija desnog ventrikula, miokarditis, produženi QT-interval i dr.) ne smiju se baviti natjecateljskim sportom. Rekreativna tjelesna aktivnost im je dopuštena te ona mora biti kontinuirana i opterećenje mora biti niskog do umjerenog intenziteta.

Što se može učiniti?

Svaki sportski objekt trebao bi sadržavati automatski eksterni defibrilator (AED) putem kojeg se osobi pruža pomoć u prvih par minuta.

U novije vrijeme i u Hrvatskoj, a posebice u sklopu Zagrebačkog športskog saveza, djeluju ambulante u kojima, prema zakonu o športu, dvaput godišnje liječnici sportske medicine i liječnici u klubovima obavljaju ciljane preglede. Njihov sustav školovanja je modificiran i prilagođen novim uvjetima, prema programima Medicinskog fakulteta. Također je formirana radna skupina Hrvatskog kardiološkog društva. Svijest o ovom problemu vidno se promijenila na bolje.

U trenutku nastupa iznenadne srčane smrti postoji mogućnost prekida zloćudnog poremećaja srčanog ritma i sprečavanja trajnog oštećenja mozga uslijed zastoja cirkulacije. Moždana smrt nastupa nakon 4 do 6 minuta po prestanku srčanog rada. Kod srčanog aresta cirkulaciju je moguće održavati mjerama oživljavanja (umjetno disanje, masaža srca) sve dok se električnim putem ne prekine zloćudni poremećaj srčanog ritma.

Stoga je važna stvar rani pristup unesrećenome i provođenje kardiopulmonalne resuscitacije koji povećavaju izglede za preživljavanje kod osobe koja se nađe u stanju srčanog aresta te bi svaki sportski objekt trebao sadržavati automatski eksterni defibrilator (AED) putem kojeg se osobi pruža pomoć u prvih par minuta.

Liječenje srčane bolesti koja može dovesti do zloćudnog poremećaja srčanog ritma temelj je sprečavanja iznenadne srčane smrti. Nadalje, kod odabranih bolesnika, postoji mogućnost postavljanja posebnog uređaja koji može prepoznati i elektrošokom prekinuti srčanu aritmiju i na taj način vrlo učinkovito spriječiti iznenadnu srčanu smrt. Ovaj se uređaj naziva implantabilni kardioverter-defibrilator (engl. implantable cardioverter-defibrillator, ICD) i posebno je učinkovit kod osoba koje su već preživjele iznenadnu srčanu smrt.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(18)
4.7 od 5

Brzi priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi

Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Razdoblje plodnosti žene u jednom ciklusu kratko je, svega nekoliko dana prije i nekoliko dana poslije ovulacije. KALENDAR ovulacije

KALENDAR trudnoće

Pratite trudnoću i razvoj vaše bebe iz tjedna u tjedan. KALENDAR trudnoće Uz ilustracije i opise pratite razvoj vaše bebe od začeća do njezinog dolaska na svijet.