Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo. Prijavite se!

Bolesti srca

Bol u prsima - bezazlen simptom ili ozbiljan znak za uzbunu?

Objavljeno 19.11.2013.
Bol u prsima je čest simptom. Neki od uzroka boli u prsima su banalni, poput bolnosti nakon blage ozljede ili bolnosti mišića i zglobova prsnog koša. S druge strane, neki bolovi su opasni po život, kao npr. srčani infarkt ili puknuće aorte.
Bol u prsima - bezazlen simptom ili ozbiljan znak za uzbunu?

Više lica jednog simptoma

Bol u prsima je čest simptom. Predstavlja najčešći uzrok posjete hitnoj službi kod muškaraca, dok je kod žena na drugom mjestu odmah iza boli u trbuhu. Neki od uzroka boli u prsima su banalni i bezopasni, te prolaze bez liječenja ili uz manje intervencije. S druge pak strane, neke od najozbiljnijih bolesti u medicini prezentiraju se upravo bolovima u prsima. Zbog toga je važno razlikovati opasnu bol u prsima od one bezopasne.

Kako boli srčani infarkt?

Bol kod srčanog infarkta je nagla i intenzivna, a javlja se u sredini prsiju ili s lijeve strane prsnog koša.

Srčani infarkt (srčani udar, infarkt miokarda) još je uvijek ubojica broj jedan - kako u drugim razvijenim zemljama svijeta, tako i u Hrvatskoj. Uzrokovan je naglim začepljenjem jedne od triju krvnih žila koje hrane srčani mišić, poznate kao koronarne arterije. Bol kod srčanog infarkta je nagla i intenzivna, a javlja se u sredini prsiju ili s lijeve strane prsnog koša. Rjeđe može zahvaćati čitav prsni koš, početi u gornjem trbuhu ili između lopatica. Često se bol širi prema vratu i vilici ili prema lijevom ramenu i ruci, a može se protezati sve do vrhova prstiju.

Tipično za infarktnu bol jest da se ne pojačava niti jenjava pokretom, promjenom položaja tijela kao ni pritiskom na bolno mjesto (masaža u ovom slučaju ne pomaže). Bol kod infarkta traje preko 20 minuta. Može započeti i u mirovanju i u naporu, ali se za razliku od nekih drugih stanja mirovanjem ne smanjuje, dok se naporom bol obično pojačava. Bol u infarktu obično prate drugi simptomi: preznojavanje, mučnina i povraćanje, nedostatak zraka (dispneja), blijedilo, osjećaj nepravilnog rada srca (palpitacije), kao I ubrzano disanje (tahipneja).

Slična bol se javlja u tzv. predinfarktnom stanju. Službena medicina ovu bolest naziva nestabilna angina pektoris, te je zajedno s pravim infarktom svrstava u akutni koronarni sindrom. Ovdje se ne radi o kompletnom začepljenju koronarne arterije već o njenom kritičnom suženju. Sve navedeno za infarktnu bol vrijedi i za bol kod nestabilne angine, samo što je trajanje boli kraće od 20 minuta.

Hitan odlazak liječniku

Mogućnosti i uspješnost liječenja srčanog infarkta to je veća što tegobe kraće traju.

Dva su ključna razloga zbog čega je važno odmah se javiti liječniku ako osjetite ovakvu bol:

  1. U prvim satima infarkta najveća je učestalost opasnih aritmija koje uzrokuju zastoj srca (arest), a potom smrt. Hitnim liječenjem je vjerojatnost za razvoj aritmije manja. Ukoliko se aritmije ipak jave, potrebno je provesti postupak oživljavanja (reanimaciju) - postupak koji je rutina u svim hitnim službama.
  2. Mogućnosti i uspješnost liječenja srčanog infarkta to je veća što tegobe kraće traju. Danas je većini ljudi u Hrvatskoj dostupno liječenje hitnom koronarografijom i postavljanjem stenta u začepljenu krvnu žilu. Navedeno spašava srčani mišić, no ako bol traje dugo, postoji mogućnost da je veliki dio mišića odumro.

Ponekad se slična bol može osjetiti prilikom fizičkog napora, a da ona prestane nakon minutu-dvije mirovanja. Takvo stanje se naziva stabilna angina pektoris i uzrokovano je suženjem koronarne arterije koje nije kritično. Bol se javlja uvijek u istom intenzitetu opterećenja ali nikad u mirovanju. I u ovom slučaju se treba javiti liječniku, no stanje nije ni približno hitno ni opasno kao srčani infarkt.

Koštano-zglobna ili mišićna bol

Prsni koš je satkan od brojnih koštanih i zglobnih struktura, povezanih hrskavičnim, ligamentnim i mišićnim vezama. Svaka od navedenih struktura može biti izvor boli. Ovakva bol je ovisna o pokretu odnosno položaju tijela, a ponekad se pojačava udahom. Pritisak na bolno mjesto ili dlanom na čitav prsni koš može pogoršati bol, dok kratkotrajna masaža ponekad može riješiti čitav problem. Bol nije praćena drugim simptomima, a obično se javlja se u mirovanju ili nakon određene fizičke aktivnosti (npr. pilanje drva ili čišćenje snijega). U slučaju da ne traje dulje od 24 sata smatramo je bezopasnom i možemo je tretirati lijekovima protiv boli (npr. ibuprofen). U protivnom je uputno javiti se liječniku.

Upala plućne ili srčane maramice

Iako je ova upala najčešće uzrokovana virusnom infekcijom, ipak se savjetuje posjet liječniku zbog mogućih ozbiljnijih komplikacija.

Ovo su rjeđi uzroci boli u prsima, no uslijed tipičnog karaktera boli lako ju je prepoznati. Pluća i srce obavijaju tanke opne između kojih je smještena mala količina tekućine. Ovakva anatomija omogućuje slobodno kretanje, odnosno klizanje površine pluća i srca. U slučaju upale (najčešće virusne, ali i bakterijske, autoimune, tuberkulozne i slično) dvije se opne slijepe i njihovo klizanje je onemogućeno. Upala izaziva bol koja je lokalizirana na jednom mjestu, pojačava se udahom ili prilikom isprsavanja, a jenjava izdahom i u pogrbljenom položaju. Može biti praćena povišenom tjelesnom temperaturom, kašljem u slučaju pleuritisa, no nema drugih ozbiljnijih simptoma kao kod srčanog udara. Iako se najčešće radi o virusnoj infekciji, ipak se savjetuje posjet liječniku zbog mogućih ozbiljnijih komplikacija. Treba naglasiti kako bolest obično prolazi bez posljedica.

Bol porijeklom iz probavnog sustava

Žgaravicu uzrokuje povratak želučane kiseline u završni dio jednjaka. Zanimljivo da se u engleskom jeziku žgaravica naziva heartburn ili (u doslovnom prijevodu) "pečenje srca". Bol je baš tipa pečenja, smještena iza donjeg dijela prsne kosti, te se može širiti sve do grla. Ponekad žgaravica uzrokuje osjećaj kiseline u ustima. Tegoba prolazi uz hranu ili lijek protiv žgaravice, zna se javiti noću, poglavito nakon obilnog večernjeg obroka. Savjetuje se pregled liječnika, jer je u slučaju trajnih tegoba nužna specijalistička gastroenterološka obrada.

Zaključak

Bol u prsima je važan i čest simptom. Najvažnije je razlučiti radi li se o infarktnoj boli koja zahtjeva hitnu medicinsku intervenciju ili o banalnoj koštano-mišićnoj boli koja prolazi spontano i bez posljedica. U većini slučajeva ipak je uputno potražiti medicinsku pomoć.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(90)
3.8 od 5

Brzi priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi

Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Razdoblje plodnosti žene u jednom ciklusu kratko je, svega nekoliko dana prije i nekoliko dana poslije ovulacije. KALENDAR ovulacije

KALENDAR trudnoće

Pratite trudnoću i razvoj vaše bebe iz tjedna u tjedan. KALENDAR trudnoće Uz ilustracije i opise pratite razvoj vaše bebe od začeća do njezinog dolaska na svijet.