nema mjerenja
Čempresi
niska
Lijeska
niska
Crkvina
niska
nema mjerenja
nema mjerenja
Drveće
umjerena
Trave
nema peludi
Korovi
nema peludi
Drveće
niska
Trave
nema peludi
Korovi
nema peludi
nema mjerenja
nema mjerenja
Drveće
umjerena
Trave
nema peludi
Korovi
nema peludi
Čempresi
umjerena
Lijeska
umjerena
Drveće
umjerena
Trave
nema peludi
Korovi
nema peludi
Drveće
umjerena
Trave
nema peludi
Korovi
nema peludi
nema mjerenja
nema mjerenja
Čempresi
umjerena
Grab
niska
Drveće
umjerena
Trave
nema peludi
Korovi
nema peludi
Joha
niska
Lijeska
niska
nema mjerenja
Lijeska
umjerena
Joha
niska
Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo. Prijavite se!

Bolesti srca

Koronarografija

Objavljeno 18.02.2014.
Koronarografija je invazivna radiološka metoda kojom se analiziraju žile hranilice srca (koronarne arterije). U Hrvatskoj, a tako i u većini svijeta, koronarografiju izvode kardiolozi. Metoda je brza, bezbolna, prihvatljivog rizika, a ponekad (kao u slučaju akutnog srčanog infarkta) može i doslovno spasiti život.
Koronarografija

Ishemijska bolest srca

Ishemija srca, pa tako i ishemijska bolest srca nastaju sužavanjem koronarnih arterija.

Među svim bolestima srca, najčešći pojedinačni uzrok smrti je takozvana ishemijska bolesti srca. Ishemija je naziv za stanje u kojem je određeno tkivo (u ovom slučaju srce i srčani mišić) nedovoljno opskrbljeno krvlju, a time i kisikom i hranjivim tvarima. Budući da je srce "mišić-maratonac" koji neprestano radi od 4 tjedna po začeću do smrti, ne može se dovoljno naglasiti važnost dobre opskrbe srca krvlju.

Ishemija srca, pa tako i ishemijska bolest srca nastaju sužavanjem koronarnih arterija. Danas znamo da suženje češće nastaje u pušača, bolesnika sa šećernom bolešću, bolesnika čiji članovi obitelji boluju od ishemijske bolest srca, bolesnika s visokim masnoćama (posebno s visokim razinama lipoproteina niske gustoće, engl. low density lipoprotein – LDL). Također, saznali smo što može prevenirati ili barem odgoditi ishemijsku bolest srca – fizička aktivnost, neki lijekovi, povišena razina lipoproteina visoke gustoće, engl. high density lipoprotein – HDL.

Jednom kad ishemijska bolest nastane, nužno ju je i otkriti. Ponekad se bolest može detektirati i samim razgovorom s bolesnikom. Nekad liječnici koriste takozvane neinvazivne testove (ne-agresivne jer ne prodiru u tijelo). Tu u prvom redu spadaju test opterećenja (ergometrija), ultrazvuk srca i 24-satno dinamičko snimanje EKG-a (holter EKG-a). Danas postoji mogućnost i direktnog snimanja koronarnih arterija CT-om, to jest CT-angiografija koronarnih arterija.

Koronarografija

Najčešće komplikacije koje prate koronarografiju su problemi s arterijskim pristupom.

Dijagnoza ishemijske bolesti srca najtočnije se postavlja koronarografijom. Koronarografija je invazivna metoda, u smislu da uključuje prodiranje kroz kožu i unos materijala u tijelo. Bolnice u kojima se izvodi moraju biti opremljene laboratorijem za kateterizaciju srca, a osoblje (liječnici, medicinske sestre, radiološki tehničari) moraju biti posebno educirani. Trenutno u Hrvatskoj 11 bolnica kontinuirano pruža usluge koronarografije. U Hrvatskoj koronarografije izvode kardiolozi.

Preduvjet za izvođenje koronarografije je postavljanje određenog pristupa u arterijski sustav. Najčešće se koronarografija izvodi kroz nogu (u području prepone kroz femoralnu arteriju) i danas sve češće kroz ruku (odmah iza zapešća kroz radijalnu arteriju). Nakon detaljne pripreme materijala i mjesta za punkciju, liječnik prvo aplicira lokalni anestetik čime je osigurana potpuna bezbolnost procedure. Potom se posebnim tehnikama u arteriju postavi uvodnica (engl. sheet). Ona omogućuje primjenu različitih žica i katetera bez gubitka krvi. Kateteri se kroz uvodnicu uvode u arterijski sustav, te se potom u smjeru suprotnom od struje krvi polako navode prema srcu. Koronarne arterije su prvi ogranci aorte – najveće arterije i jedine koja izlazi iz lijeve strane srca. Iz aorte izlaze samo dvije koronarne arterije – desna koronarna arterija i lijeva glavna koronarna arterija, ali se ona brzo grana na lijevu silaznu i lijevu cirkumfleksnu koronarnu arteriju. Svaka koronarografija zahtjeva snimanje i analizu sve tri koronarne arterije.

Procedura se izvodi dok srce normalno radi (kuca) i pri punoj svijesti bolesnika. Bolesnik leži na leđima na pokretnom stolu koji se ovisno o potrebi putem elektromotora miče u svim smjerovima. Samo slikanje se izvodi rendgenološkim tehnikama, a rendgenske zrake isporučuje takozvani C-luk – izvor i detektor zračenja o obliku slova C. Taj C-luk je pokretan, te se tijekom procedure pomiče ovisno o potrebama procedure. Procedura, ako nema komplikacija, traje oko 20 minuta. Doze zračenja koje se isporučuju na razini su zračenja pri snimanju CT-a prsnog koša, a to je približno kao 150 običnih radioloških snimaka srca i pluća (sprijeda i sa strane).

Ako je potrebno, nakon koronarografije može se izvršiti intervencija na koronarnim arterijama. Može se učiniti dilatacija suženja balonom ili prekrivanje suženja stentom. Ponekad se tijekom intervencije može postaviti i više stentova, a procedura u tom slučaju može trajati i preko 2 sata. Tada su i doze zračenja bitno veće.

Koronarografija i intervencija na koronarnim arterijama može se učiniti i tijekom akutnog srčanog udara. Tada se zapravo infarkt može prekinuti, može se spasiti dio srčanog mišića od odumiranja, a ponekad se time i spasi bolesnikov život. U Hrvatskoj 9 bolnica pruža ovakve usluge svaki dan i u svako doba (24/7).

Najčešće komplikacije koje prate koronarografiju su problemi s arterijskim pristupom. Obično se radi o hematomu (modrici, rjeđe o većem otvrdnuću). Rijetko se javljaju i ozbiljnije komplikacije kao pucanje koronarnih arterije, kompletno začepljenje koronarne arterije, razdiranje aorte, veći gubitak krvi, pa čak i smrt. Bitno je naglasiti da je sama bolest zbog koje se koronarografija izvodi obično izrazito ozbiljne prognoze. Koronarnim intervencijama se smrtnost akutnog srčanog infarkta smanjila s preko 30% na svega 4% (7,5 puta).

Zašto ne snimiti samo CT?

Istina, ponekad je dovoljna i CT-snimka koronarnih arterija. No ne zaboravite - ako se CT-om bolest dokaže, tada bolesnik svejedno mora na koronarografiju, što znači dodatno zračenje! CT-om se ne može izvesti nikakva intervencija (ni propuhivanje ni stentovi). 

Koronarografija je sigurna metoda. Prijeko je potrebna u analizi ishemijske bolesti srca, a u akutnom srčanom infarktu može i spasiti ljudski život. Rutinski se izvodi u desetak bolnica u Hrvatskoj. 

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(74)
3.9 od 5

Brzi priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi

Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Razdoblje plodnosti žene u jednom ciklusu kratko je, svega nekoliko dana prije i nekoliko dana poslije ovulacije. KALENDAR ovulacije

KALENDAR trudnoće

Pratite trudnoću i razvoj vaše bebe iz tjedna u tjedan. KALENDAR trudnoće Uz ilustracije i opise pratite razvoj vaše bebe od začeća do njezinog dolaska na svijet.

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.