Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo. Prijavite se!

Bolesti srca

Bradiaritmija - usporeni srčani ritam

Objavljeno 26.02.2014.
Nikola Pavlović, dr. med., specijalist kardiolog
Bradiaritmija je naziv za usporeni srčani ritam koji može nastati na različitim razinama srčanog provodnog sustava. Premda većina asimptomatskih i prolaznih bradiaritmija ne zahtijeva liječenje, kod određenih težih oblika potrebna je čak i ugradnja trajnog elektrostimulatora srca.
Bradiaritmija - usporeni srčani ritam

Definicija i podjela bradiaritmija

Trajne bradiaritmije se javljaju uslijed bolesti srca, dok su prolazne uzrokovane lijekovima, elektrolitskim poremećajima ili infekcijama.

Bradiaritmija se može definirati kao usporeni srčani ritam s frekvencijom klijetki manjom od 60 otkucaja u minuti (prema nekima 50 otkucaja u minuti). Postoji više podjela bradiaritmija – ovisno o simptomima mogu se podijeliti na simptomatske i asimptomatske, prema trajanju na trajne i prolazne, dok najvažnija podjela razlikuje samo mjesto nastanka usporenja srčanog ritma. Trajni poremećaji uglavnom su posljedica degenerativne bolesti (starenja) provodnog sustava, ishemijske ili valvularne bolesti srca, dok prolazne bradikardije mogu biti uzrokovane lijekovima, elektrolitskim poremećajima ili infekcijama.

Usporenje ili prekid provođenja na razini sinusnog čvora

Sinusna bradikardija uglavnom je asimptomatska i ne zahtijeva terapiju.

Sinusna bradikardija česta je kod mladih ljudi i treniranih sportaša. Također je česta kod starijih pacijenata koji uzimaju lijekove što usporavaju sinusni čvor (kao što su beta blokatori, amiodaron ili digitalis). Sinusna bradikardija je uglavnom asimptomatska i ne zahtijeva terapiju.

Bolest sinusnog čvora uključuje sinoatrijski blok od prvog do trećeg stupnja, sinusne pauze i tahikardija-bradikardija sindrom kod kojeg se izmjenjuju tahiaritmije (obično fibrilacija atrija) i bradiaritmije (sinusne pauze ili sinusna bradikardija). Posebni oblik je kronotropna inkompetentnost sinusnog čvora kod koje je frekvencija srca u mirovanju normalna, ali kod napora ne dolazi do adekvatnog ubrzanja srčanog ritma što posljedično uzrokuje simptome. Ukoliko je bolest sinusnog čvora simptomatska, sa značajnim stankama u radu srca, tada je indicirana ugradnja trajnog elektrostimulatora srca.

Atrioventrikularni blokovi

Razlikujemo tri stupnja atrioventrikularnih blokova koji mogu dovesti do poremećaja u radu srca. AV blok I stupnja karakteriziran je produljenjem provođenja AV čvorom te uglavnom ne uzrokuje simptome. AV blok II stupnja predstavlja blok provođenja u AV čvoru uslijed kojeg se ne provode svi impulsi iz pretklijetke. Dijeli se na Mobitz I (Wenckebach) koji je uglavnom asimptomatski i može se javiti i u zdravih, mladih ljudi tijekom noći, pogotovo kod sportaša. Drugi oblik, Mobitz II, znak je bolesti provodnog sustava i zahtijeva ugradnju elektrostimulatora srca.

U AV bloku III stupnja nema provođenja impulsa između pretklijetki i klijetki. Pretklijetke su vođene svojim ritmom, a u klijetkama se javlja vlastiti ritam frekvencije između 20 i 60 otkucaja u minuti. Frekvencija naknadnog ritma iz klijetki ovisi o mjestu nastanka bloka. Uglavnom je izrazito simptomatski, a može dovesti i do asistolije ventrikula i smrti. Liječi se ugradnjom trajnog elektrostimulatora srca.

Poremećaj u His-Purkinjeovom sustavu

Blok lijeve grane većinom je asimptomatski i nosi izrazito mali rizik progresije u AV blok. Ne zahtijeva liječenje osim u određenim situacijama (primjerice, kod bolesnika s učestalim gubicima svijesti) te nakon dodatnih pretraga. Bolesnici s blokom lijeve grane i srčanim zatajenjem mogu biti kandidati za ugradnju uređaja za resinkronizaciju srca. Blok desne grane je asimptomatski te ima izrazito mali rizik progresije u AV blok. Ne zahtijeva terapiju.

Klinička slika i dijagnostika

Bradiaritmije se dijagnosticiraju fizikalnim pregledom i 12-kanalnom elektrokardiografijom

Bradiaritmije mogu biti potpuno asimptomatske, ali većinom uzrokuju simptome poput palpitacija, zaduhe, intolerancije napora te najvažnije – omaglica ili gubitka svijesti. Bradiaritmije mogu i pogoršati simptome popuštanja srca.

Kao i svaki drugi poremećaj ritma, bradiaritmije se dijagnosticiraju fizikalnim pregledom i 12-kanalnom elektrokardiografijom (EKG). Dodatno se mogu učiniti 24, 48-satni i 7-dnevni Holter EKG-a ili test opterećenja. Ako su gubici svijesti rijetki, a postoji sumnja na bradi ili tahiaritmiju, može se ugraditi tzv. "loop recorder". To je uređaj koji se ugrađuje pod kožu i dulje vrijeme prati srčani ritam.

Liječenje

Većina asimptomatskih i prolaznih bradiaritmija lakšeg stupnja ne zahtijeva liječenje. Bradiaritmije uzrokovane lijekovima ili elektrolitskim/metaboličkim disbalansima liječe se ukidanjem lijeka, odnosno korekcijom elektrolitskog disbalansa. Simptomatske bradiaritmije na razini sinusnog i AV čvora (tahikardija-bradikardija sindrom sa značajnim pauzama, SA blok i sinusne pauze dulje od tri sekunde tijekom dana, AV blok II stupnja tip II te potpuni AV blok) zahtijevaju liječenje ugradnjom trajnog elektrostimulatora srca. Kod bolesnika s potpunim AV blokom indicirana je ugradnja elektrostimulatora srca neovisno o prisutnim simptomima.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(35)
4.2 od 5

Brzi priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi

Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Razdoblje plodnosti žene u jednom ciklusu kratko je, svega nekoliko dana prije i nekoliko dana poslije ovulacije. KALENDAR ovulacije

KALENDAR trudnoće

Pratite trudnoću i razvoj vaše bebe iz tjedna u tjedan. KALENDAR trudnoće Uz ilustracije i opise pratite razvoj vaše bebe od začeća do njezinog dolaska na svijet.