KOPB

KOPB - Kronična opstruktivna plućna bolest

Objavljeno 23.02.2015.
Prof. dr. sc. Sanja Popović Grle, prim. dr. med., specijalist pulmolog
KOPB - Kronična opstruktivna plućna bolest, predstavlja plućno oštećenje nalik astmi, u kojem je normalni protok zraka u pluća smanjen, čineći disanje otežanim. Iako je temeljno svojstvo obje bolesti opstrukcija, tj. suženje dišnih putova (bronha), one se značajno razlikuju po svojem naravnom tijeku, potrebi za bolničkim liječenjem, težinom egzacerbacija (pogoršanja bolesti), kvalitetom življenja, odgovorom na terapiju, te konačno, prognozom bolesti.
KOPB - Kronična opstruktivna plućna bolest

Što je kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB)

U svijetu je danas oko 300-600 milijuna bolesnika s kroničnom opstruktivnom plućnom bolešću, a prema pobolu i pomoru se nalazi na četvrtom mjestu.

Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) je jedna od najslabije prepoznatih bolesti i najmanje dijagnosticiranih bolesti u svijetu, kako kod bolesnika, tako i kod liječnika. Ovo stanje je prije bilo poznato pod nazivima kronični bronhitis ili emfizem. Između 65 i 78% bolesnika nema postavljenu dijagnozu, najviše među onima s blagim stupnjem bolesti, ali i oko 5% bolesnika s teškim stupnjem KOPB-a. Razlog tome je postupan razvoj tegoba, koje su i inače česte, a to su kašalj i ubrzano zamaranje u naporu. Također, bolest se pojavljuje u starijoj dobi kada se ljudi prilagođuju na slabije opće stanje, dok pušači vrlo često misle da je kašalj normalna pojava uz konzumiranje cigareta. Međutim, upravo pojava kašlja pušača treba upozoriti da se nešto događa i da su potrebni pregledi. Zdrav čovjek ne kašlje.

KOPB je jedna od bolesti čija pojavnost raste najbrže u posljednje vrijeme; u posljednjih pola stoljeća porasla je za čak 163%. Prema pobolu i pomoru, KOPB nalazi se na četvrtom mjestu (nakon srčanog udara, zloćudnih bolesti i moždanog udara), a već 2020. godine se očekuje da će se smjestiti na treće mjesto u svijetu. Nakon postavljanja dijagnoze KOPB-a samo polovina bolesnika preživi sljedeće desetljeće.

Od KOPB-a boluje između 10 i 22% odraslog pučanstva starijih od 40 godina. Danas je u svijetu oko 300-600 milijuna bolesnika s kroničnom opstruktivnom plućnom bolešću. Točnih podataka nema, upravo zbog toga što mnoge osobe (osobito pušači) niti ne znaju da su bolesni.

Današnja najčešće korištena definicija KOPB-a potiče od inicijative Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Američkog instituta za srce, pluća i krv (NHLBI), a naziva se GOLD incijativa. Kratica GOLD (engl. Global Initiative for Chronic Obstructive Lung Diseases) u prijevodu znači Globalna strategija za dijagnosticiranje, liječenje i prevenciju KOPB-a te kazuje sljedeće: "Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) česta je bolest koja se može spriječiti i liječiti, a karakterizirana je trajnim smanjenjem protoka zraka kroz dišne putove, koje je najčešće progresivno i povezano s kroničnim upalnim odgovorom dišnih putova i pluća na štetne čestice ili plinove. Egzacerbacije i komorbiditeti doprinose ukupnoj težini u pojedinih bolesnika."

Uzročni čimbenici KOPB-a

Najčešće spominjani i najsigurnije dokazani etiološki čimbenik razvoja kronične opstruktivne plućne bolesti jest pušenje cigareta.

Etiologija ove bolesti nije sasvim poznata, a uzrokovana je s više čimbenika u osoba koje imaju stanovitu genetsku podlogu. Razni čimbenici od strane dišnog sustava, kao što je ekspozicija plinovima i dimovima na radnom mjestu, ali dominanto duhanskom dimu, u osjetljivih osoba vodi u KOPB. Najčešće spominjani i najsigurnije dokazani etiološki čimbenik je pušenje cigareta. Danas je poznato da je 50% pušača (dakle svaki drugi pušač) osjetljivo na štetne učinke dima cigarete te da će u njih nastati neki oblik pušačke bolesti. Među njima, polovica (25% od ukupnog broja pušača) će umrijeti znatno ranije (dakle prije pedesete godine života) nego da nisu pušili.

Dim cigareta u plućima oštećuje nekoliko naših prirodnih obrambenih sustava. Ubrzo nakon početka pušenja počinju se "topiti" linije naše obrane u plućima. Najprije se oštećuje trepetljivi pokrovni sloj stanica u dišnim putovima (tzv. mukocilijarni klirens). Potom se pokreće sustav lokalnih signala koji dozivaju različite stanice iz cirkulacije u pomoć. Taj proces više šteti no koristi jer dolazi do nakupljanja upalnih stanica u bronhima koje ometaju protok zraka i čine brojne druge štetne promjene, poput pojačanog lučenja sluzi.

Na kraju, dim cigareta poremeti odnos "dobrog enzima, čuvara", tj. antiproteaze i "zločeste" proteaze, neutralizirajući djelovanje antiproteaza, zbog čega proteaze preintenzivno razgrađuju plućna tkiva, što za posljedicu ima nastanak emfizema. U emfizemu nedostaje respiracijska površina pluća preko koje se izmjenjuju dišni plinovi, stoga prvo nastaje manjak kisika u tijelu, a potom se nakuplja višak ugljičnog dioksida. Nažalost, osobe to osjećaju kao gušenje i nemoć, a cijelo tijelo pati zbog nedostatka kisika.

Klinička slika

Prvi znak KOPB-a u većine bolesnika jest zamaranje u naporu uz nedostatak zraka.

KOPB je bolest starenja. U principu se javlja nakon 40. godine života, ali što je viša životna dob, to je veći broj osoba koje imaju ovu bolest. Prvi znak KOPB u većine bolesnika je zamaranje u naporu uz nedostatak zraka. Druga najčešća tegoba jest kašalj s iskašljavanjem u trajanju duljem od tri mjeseca godišnje u više uzastopnih godina. Kašalj i iskašljavanje prisutni su u oko polovine bolesnika, što znači da osoba može imati KOPB, a da ne kašlje. Zanimljivo je da bolesnici dulje vrijeme imaju bolest, a da je ne primjećuju, te da se KOPB najčešće otkrije tijekom egzacerbacija – tada već u umjereno teškom stupnju bolesti. Nije poznato zbog čega, ali je vjerojatno da pušači spuštaju kriterije za svoje zdravlje, te se uz polagan tijek bolesti prilagođavaju na slabiju toleranciju napora i kronični kašalj.

Danas se smatra da je KOPB sustavna bolest koja počinje u plućima, ali ima manifestacije na većini organa u tijelu, dominanto koštano-mišićnom i srčano-žilnom sustavu. U velikog broja bolesnika prisutna je osteoporoza, slabost mišića cijelog tijela (napose ekstremiteta), uz oštećenje srčanog mišića (kardiomiopatije) i oštećenje bubrega (nefropatije), a postoji i dvostruko veći rizik od razvoja zloćudne bolesti pluća u usporedbi s pušačima iste dobi i jednakog stupnja izloženosti duhanskom dimu. KOPB polagano ulazi u život bolesnika, ali ga kasnije potpuno zaokupi te utječe na kvalitetu življenja u svakom njegovom trenutku.

Fenotipovi bolesti

KOPB ima brojna lica ili fenotipove bolesti, a posebnu pažnju zaokuplja fenotip čestog egzacerbatora koji može dovesti do trajnog oštećenja funkcije pluća.

Kroz dulje vrijeme bolest se pogoršava – progredira, iako ne jednakom brzinom u svih bolesnika. KOPB ima brojna lica ili fenotipove bolesti. To je područje koje se danas u svijetu posebno izučava, a hrvatski bolesnici i liječnici također sudjeluju u takvim europskim i svjetskim istraživanjima. Prevladalo je mišljenje da ima nekoliko glavnih fenotipova KOPB-a: fenotip kroničnog bronhitisa, fenotip emfizema, fenotip čestog egzacerbatora, fenotip s bronhiektazijama, fenotip s plućnom kaheksijom, fenotip s povišenim tlakom u plućnoj cirkulaciji i znakovima kroničnog plućnog srca te fenotip sa znakovima sustavne upale. Fenotip preklapanja astme i KOPB-a (poznat i pod akronimom ACOS – Asthma COPD overlap syndrom) prepoznat je u posljednje dvije godine kao novi entitet.

Među fenotipovima osobiti interes znanstvene zajednice zaokuplja fenotip čestog egzacerbatora.  Egzacerbacija KOPB naglo je, novonastalo pogoršanje KOPB-a, kada se bolesnik osjeća izrazito loše, iskašljava povećanu količinu sputuma koji često postaje gnojan, što je često praćeno nedostatkom zraka, ponekad uz paničan strah od gušenja. Egzacerbacija KOPB teško je stanje za bolesnika, koje zahtjeva energično liječenje. Upravo liječenje akutnih egzacerbacija stvara preko 90% troškova od ukupnih sredstava utrošenih na liječenje KOPB-a. Nakon prve egzacerbacije više od 50% bolesnika bit će ponovno hospitalizirano u istoj godini. Egzacerbacija KOPB iznimno je značajna i zbog toga što u nekih bolesnika trajno narušava plućnu funkciju, odnosno nakon završetka akutne epizode KOPB-a bolesnik više ne može doseći vrijednost FEV1 koji je imao prije pogoršanja bolesti.

Članak odražava medicinske stavove važeće u trenutku objave. Članak odražava medicinske stavove važeće u trenutku objave.
HQ/MED/17/0046

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(79)
3.8 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa:

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.