nema mjerenja
Čempresi
umjerena
Jasen
umjerena
Lijeska
niska
Borovi
visoka
Trave
niska
Crkvina
niska
Drveće
visoka
Trave
nema peludi
Korovi
nema peludi
nema mjerenja
nema mjerenja
nema mjerenja
Jasen
umjerena
Vrba
umjerena
Breza
umjerena
Grab
niska
nema mjerenja
Čempresi
visoka
Vrba
visoka
Hrast
umjerena
Borovi
umjerena
nema mjerenja
nema mjerenja
nema mjerenja
nema mjerenja
Platana
umjerena
Čempresi
visoka
Jasen
umjerena
Borovi
umjerena
Trave
umjerena
Crkvina
umjerena
nema mjerenja
Čempresi
niska
Jasen
niska
Vrba
umjerena
Breza
visoka
Hrast
umjerena
Trave
niska
Čempresi
visoka
Jasen
visoka
Borovi
umjerena
Trave
niska
Crkvina
umjerena
Čempresi
umjerena
Jasen
niska
Breza
visoka
Hrast
umjerena
Topola
niska
Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo. Prijavite se!

Alergije

Kako prepoznati i liječiti alergije?

Objavljeno 07.07.2015.
Gordana Arambašić, dr. med., specijalist opće medicine
Prepoznavanje alergijske prirode poremećaja vrlo je važno već u početku same bolesti kako bi se stanje na vrijeme liječilo, a pacijent dobio detaljne upute o izbjegavanju alergena i načinu uzimanja lijekova.
Kako prepoznati i liječiti alergije?

Vrste alergija i klinička prezentacija

Simptomi alergije koji pacijenta dovode k liječniku najčešće su učestalo kihanje, bistra sekrecija iz nosa, suzenje očiju i nadražajni kašalj.

Dolaskom proljeća počinje cvatnja prvih stabala (kao što su ljeska, joha, grab, breza, vrba i hrast) i biljaka (poput trava, kopriva, trputca te kasnije ambrozije), stoga se u ambulanti obiteljske medicine povećava broj novodijagnosticiranih i pogoršanja već postojećih alergija. Najčešće se viđa alergijski rinitis, a učestalo se javljaju i alergijski laringitis, alergijski dermatitis, astma, kao i razne alergije na namirnice, lijekove, prašinu ili pelud.

Simptomi koji pacijenta dovode u ordinaciju obiteljske medicine najčešće su učestalo kihanje, bistra sekrecija iz nosa, suzenje očiju i nadražajni kašalj. Navedeni simptomi obično su povezani sa izloženosti alergenu te se pojačavaju pri dolasku u kontakt s istim, kao što je blizina stabla koje cvate, boravak u određenoj prostoriji te izloženost kućnoj prašini kod pacijenata koji reagiraju na prašinu, grinje, ili pak doticaj s psima i mačkama (kod alergija na životinjsku dlaku)

Ponekad simptomi nisu tipični, već može biti prisutan samo dugotrajni nadražajni dugotrajni kašalj bez ikakvih drugih tegoba. Stoga je kod kašlja koji traje dulje vrijeme (tj. kroz period dulji od tri tjedna) uvijek potrebno razmišljati o dijagnozi novog alergijskog zbivanja.

Postavljanje dijagnoze

Alergološko testiranje uobičajeno se radi na desetak najčešćih alergena i direktni je dokaz alergijske reakcije.

Nakon kliničkog pregleda u ambulanti koji uključuje pregled ždrijela, nosa (tzv. rinoskopija, tj. pregled nosne šupljine), auskultaciju srca i pluća, mjerenje saturacije kisika u krvi te spirometriju (sukladno procjeni liječnika), liječnik će kod pacijenata koji dotad nisu imali dijagnosticiranu alergiju uobičajeno tražiti laboratorijske pokazatelje alergije.

Krvne pretrage od koristi za postavljanje dijagnoze alergije su imunoglobulin E (IgE) koji se može napraviti u većini kliničkih laboratorija, no također i specifično određivanje RAST i RIST imunoglobulina na pojedine alergene koje se rade isključivo u specijaliziranim laboratorijima. Za dokazivanje alergije rutinski se još može napraviti bris nosa na eozinofile, što predstavlja dokaz alergijske reakcije na razini nosne sluznice i potvrđuje dijagnozu alergijskog rinitisa. Alergološko testiranje uobičajeno se radi na desetak najčešćih alergena i direktni je dokaz alergijske reakcije.

Izbjegavanje alergena

Kod dokazanih alergija na pelud, trave ili stabla preporučuje se pokušati izbjegavati boravak u blizini štetnog alergena.

Nakon kliničkog pregleda i uvida u učinjenu laboratorijsku obradu moguće je postaviti dijagnozu alergije i pacijentu dati savjete kako se dalje ponašati. U terapiji alergijskog rinitsa (koji je najčešća alergijska bolest u populaciji) kao najvažnija mjera nameće se izbjegavanje alergena - pacijentu se shodno tome daju upute kako (ukoliko je alergen poznat) izbjegavati izlaganje čimbeniku koji izaziva alergiju.

Ako je alergija uzrokovana kućnom prašinom, savjetuje se uklanjanje svih nepotrebnih izvora prašine (poput tepiha, zastora, zavjesa, jastuka, plišanih životinja ili stolnjaka), često prozračivanje prostorija u kojima se boravi, redovito čišćenje istih prostorija, kao i čišćenje, tj. prozračivanje madraca na kojima se spava.

Sprječavanje alergijskih reakcija uzrokovanih reagiranjem na životinjsku dlaku (bilo pasa, bilo mačaka) također zahtjeva izbjegavanje kontakta s navedenim životinjama. Takve alergije češće se viđaju u dječjoj nego u odrasloj populaciji. Kod dokazanih alergija na pelud, trave ili stabla preporučuje se pokušati izbjegavati boravak u blizini štetnog alergena. U posljednje vrijeme puno se govori i piše o izrazitom alergenom djelovanju ambrozije te o mjerama u zajednici koje se primjenjuju za eradikaciju ove visoko alergene biljke.

Medikamentozna terapija

Ukoliko se simptomi alergije ne smire na terapiju antihistaminicima, liječnik može preporučiti kortikosteroidne pripravke.

Sljedeći korak u liječenju alergija su, naravno, lijekovi. Tu prije svega spadaju tzv. antihistaminici, što su lijekovi koji uspješno suzbijaju simptome alergije i pacijentima donose olakšanje tegoba. Na našem tržištu je dostupno nekoliko oblika koji djelotvorno suzbijaju simptome alergije, olakšavaju i sprječavaju kihanje, suzenje očiju i kašalj. To su prvenstveno loratidin, desloratidin, cetirizindiklorid i bilastin. Uzimaju se strogo po uputi liječnika, a doza i vremenski interval uzimanja određuju se s obzirom na stanje pacijenta i ostale pokazatelje bolesti. Lijekovi iz ove skupine dolaze u obliku tableta koje se obično piju jednom dnevno, premda se doza po potrebi može i povisiti.

Ukoliko se simptomi alergije ne smire na terapiju antihistaminicima, a pogotovo u slučajevima alergijskog rinitisa (tj. upale sluznice nosa), liječnik može preporučiti i lokalnu terapiju za alergijski rinitis - kortikosteroidne sprejeve za nos. To su lijekovi koji na razini nosne sluznice smanjuju alergijsku reakciju, smanjuju obilnu sekreciju iz nosa te ciljano djeluju na prekomjerno kihanje. Lijekovi iz ove skupine također su brojni na tržištu, a glavni predstavnici su budezonid, mometazon-furoat i flutikazon-propionat. Indikaciju za njihovo uzimanje postavlja liječnik koji propisuje dozu lijeka i vremenski interval uzimanja.

Bitno je napomenuti da se lijekovi iz potonje skupine ne preporučuju uzimati konstantno, već u periodima najizraženijih simptoma, budući da njihovo dugotrajno uzimanje može dovesti do oštećenja nosne sluznice, povremenih krvarenja iz nosa, a dugoročno i do smanjenog osjeta mirisa. Za liječenje alergijskoj konjuktivitisa (upale očne spojnice) koriste se lokalne kortikosteroidne kapi, također u strogo određenom vremenskom intervalu i isključivo po preporuci liječnika.

Liječenje jakih alergijskih reakcija

U slučajevima jačih alergijskih reakcija, kada antihistaminici i lokalni kortikosteroidni pripravci za nos nisu djelotvorni, mogu se ordinirati druge vrste lijekova: kortikosteroidi u obliku tableta te inhalatorna terapija lijekovima ukoliko se kašalj ne smiri na terapiju antihistaminicima.

Sva dodatna terapija kod jakih alergijskih reakcija ipak zahtjeva provođenje dodatnih dijagnostičkih postupaka. Tako je kod jakih alergijskih reakcija koje su praćene jakim kašljem uvijek potrebno misliti na moguću dijagnozu alergijske astme, zbog čega je potrebno učiniti pulmološku obradu za dokaz navedene bolesti.

Nadalje, kod stanja jake nosne sekrecije i otežanog disanja na nos, kada lijekovi i lokalni sprejevi ne pomažu, važno je učiniti otorinolaringološki pregled kako bi se isključila mogućnost polipa nosne šupljine, bolesti sinusa ili drugih bolesti nosne sluznice.

Ipak, većinu alergijskih reakcija čine alergijski rinitis i alergijski konjunktivitis koji se uspješno liječe sa antihistaminicima, lokalnim kortikosteroidnim sprejevima i kortikosteroidnim kapima za oči. To je terapija koju specijalist obiteljske medicine nakon postavljanja dijagnoze može brzo i kvalitetno preporučiti, što pacijentu donosi olakšanje tegoba i poboljšanje kvalitete života.

Zaključak

Komunikacija liječnika i pacijenta, tj. detaljno upućivanje pacijenta o prirodi bolesti, načinu uzimanja lijekova, mjerama koje pacijent samostalno mora poduzeti za izbjegavanje alergena te planiranje vremenskog intervala liječenja i dalje predstavlja najvažniji korak u pristupu alergijskim bolestima.

Zajedničkim planom liječenja te kvalitetnom komunikacijom liječnika i pacijenta osigurava se najbolja moguća kvaliteta liječenja, a također i prevencija komplikacija svake bolesti - između ostalog i alergija. Zbog toga je odnos pacijenta i izabranog liječnika obiteljske medicine temelj liječenja svake bolesti te osiguranje za dugotrajnu kvalitetu života svih pacijenata.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(25)
4.2 od 5

Brzi priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi

Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Razdoblje plodnosti žene u jednom ciklusu kratko je, svega nekoliko dana prije i nekoliko dana poslije ovulacije. KALENDAR ovulacije