Shizofrenija

Kako prepoznati shizofreniju?

Objavljeno 15.05.2018.
Zoran Madžarac, dr. med. specijalist psihijatar, subspecijalist biologijske psihijatrije
Shizofrenija spada u teške psihijatrijske poremećaje koji ima kroničan tijek uz epizode pogoršanja. Kod dijela bolesnika uzrokuje teško oštećenje funkcioniranja, gubitak radne sposobnosti, nesposobnost za samostalan život, oštećeno socijalno funkcioniranje i izolaciju bolesnika. No, kod dijela bolesnika, te u slučaju da se s liječenjem započne dovoljno rano, može doći do oporavka koji omogućava uobičajeno funkcioniranje i normalan život.
Kako prepoznati shizofreniju?

Kada se javlja shizofrenija?

Tipično je da bolest počinje u 20-im godinama života, kod muških bolesnika nešto ranije nego kod ženskih. Jednako zahvaća muškarce i žene. Kod jednog dijela bolesnika se simptomi bolesti u slabijem obliku javljaju i ranije, te uzrokuju promjenu u ponašanju i prije nastupa akutne kliničke slike. Kod mladih osoba su česte teškoće sa školovanjem, gubitak prijašnjih hobija, prekidaju se odnosi s vršnjacima, a prisutne su i teškoće u emocionalnim vezama.

Bolesnici koji boluju od shizofrenije su dodatno opterećeni stigmatizacijom same bolesti, koja otežava proces liječenja i oporavka.

Simptomi shizofrenije

Simptomi se dijele u nekoliko skupina. Nesanica koja traje više dana često prethodi drugim simptomima. Najuočljiviji su simptomi koji uzrokuju gubitak veze s okolinom. Tada bolesnik postaje okupiran sumanutim idejama, od kojih se ne može razuvjeriti. Često su to progonstvene ideje (osoba je uvjerena da ju prate, muče, ismijavaju), ideje odnosa (uvjerenje da se neki događaji u okolini odnose na nju), ideje kontrole (uvjerenje da netko upravlja njenim mislima, ponašanjem i osjećajima). Mogu se javiti i potpuno neobične i čudne ideje. Bolesnik je pod utjecajem obmana osjetila, najčešće slušnim, u obliku ljudskih glasova. S glasovima može razgovarati, a često su glasovi neugodni i stvaraju veliku nelagodu jer negativno komentiraju i vrijeđaju bolesnika. Ponašanje i govor mogu biti nesvrsishodni, smeteni i netipični za bolesnika. Govor postaje nepovezan i teško razumljiv, a može biti i jako usporen i isprekidan. Sumanute ideje, obmane osjetila i dezorganizirano ponašanje spadaju u tzv. pozitivne simptome bolesti, a dobro reagiraju na liječenje antipsihoticima.

 

Negativni simptomi shizofrenija

Simptomi koji najviše oštećuju funkcioniranje bolesnika se, nažalost, manje uspješno liječe i nazivaju se tzv. negativnim simptomima. Među njih se ubrajaju osjećajna zaravnjenost, osiromašen govor, socijalna izolacija bolesnika, gubitak motivacije, gubitak sposobnosti uživanja, što sve posljedično dovodi do oštećenja funkcioniranja. Navedeni simptomi se često počinju javljati postupno, gotovo neprimjetno za bolesnika i okolinu, te ostaju neprepoznati i nekoliko godina. Također, brojni bolesnici tijekom djetinjstva i odrastanja imaju teškoće sa socijalnim funkcioniranjem, uklapanjem u društvo vršnjaka, sklonost izolaciji i okupiranje filozofskim i religijskim idejama. Pošto su neki drugi dijelovi psihičkog funkcioniranja očuvani, dovode do zbunjenosti kod članova obitelji i okoline, koji mogu takvo ponašanje i simptome tumačiti kao lijenost.  Često se zamjenjuju s depresivnim simptomima, crtama ličnosti i drugim objašnjenjima za ponašanje bolesnika, koje zapravo zahtjeva psihijatrijsku procjenu i liječenje.

Krajnji oblik poremećaj volje može kod nekih bolesnika izazvati kliničku sliku u kojoj osoba nepomično leži, ne komunicira, ne može piti ni jesti, te takvo stanje (stuporozno) zahtjeva hitno liječenje.

Kognitivni i afektivni simptomi shizofrenije

Kognitivni (spoznajni) simptomi su svojstveni shizofreniji i postoje brojna istraživanja koja pokazuju da bolest dovodi do oštećenja moždanih funkcija koje su zadužene za održavanje pažnje, upamćivanje i prisjećanje, te planiranje ponašanja prema svrsishodnom cilju. Kognitivni simptomi uz navedene negativne simptome, najviše pridonose oštećenju funkcioniranja bolesnika.

U afektivne simptome spadaju potištenost, depresivno raspoloženje, osjećaj beznađa i suicidalnost. Kod postavljanje dijagnoze shizofrenije potrebno je procijeniti izraženost i težinu afektivnih simptoma i isključiti dijagnozu afektivnih poremećaja sa psihotičnim simptomima.

Agresivni simptomi kod nekih bolesnik mogu biti izraženi. Sklonost bijesnim reakcijama, hostilnost, te verbalna i fizička agresija.

Uz sve navedene simptome često su prisutni i drugi poput anksioznih simptoma. Tu spadaju izražena tjeskoba, napadi panike, fobije, te opsesivno-kompulzivni simptomi (prisilne misli i ritualne radnje).

Uzroci za nastanak shizofrenije

Postoje brojni dokazi genetske predispozicije za nastajanje bolesti. Rizik za razvoj bolesti je veći što je veća blizina srodstva s osobom koja je oboljela od shizofrenije. Dosadašnjim istraživanjima je ustanovljeno da bolest ima svoj početak već kod razvoja mozga tijekom trudnoće. Infekcije tijekom trudnoće i smanjena prokrvljenost mozga kao posljedica porođajnih komplikacija mogu ošteti razvoj mozga i posljedično utjecati na razvoj bolesti kasnije u životu.

Bolest je dodatno uzrokovana stresnim događajima tijekom života, poput gubitka roditelja u djetinjstvu, zlostavljanja u djetinjstvu ili zloporabom droga. Najviše dokaza postoji o štetnom utjecaju marihuane (kanabisa). Bolest je također češća kod populacije koja živi u gradovima, nego kod populacije u selima. U zemljama u razvoju opisana je i do nekoliko puta veća učestalost shizofrenije u muškaraca, nego u žena. U industrijaliziranim zemljama je veća učestalost shizofrenije među osobama nižeg socioekonomskog statusa, te je i veća prevalencija u imigranata u usporedbi s općom populacijom.

Okidači (tzv. trigeri) akutnih pogoršanja su često stresne situacije poput gubitka bliske osobe, različite tjelesne bolesti, izloženost nasilju u obitelji ili nasilju od strane vršnjaka, te velike stresne okolnosti poput rata i sl. Konzumacija psihoaktivnih droga, poput marihuane, amfetamina, kokaina i drugih mogu biti okidač kod predisponiranih osoba za razvoj bolesti.

Važnost ranog postavljanja dijagnoze i liječenja

Procjenu simptoma radi psihijatar koji razgovorom s bolesnikom i članovima obitelji može postaviti dijagnozu bolesti. U procjeni se također koriste još psihologijsko testiranje, te radiološka i laboratorijska obrada radi isključenja tjelesnih bolesti koje mogu uzrokovati psihičke simptome.

Simptomi bolesti se javljaju i nekoliko godina prije nego se započne s liječenjem. Nažalost, duži period trajanja neliječenih simptoma uzrokuje veće i trajnije oštećenje psihičkih funkcija, te otežava oporavak bolesnika. Postoje dokazi da psihotično stanje uzrokuje u stanicama mozga oštećenja koja se kasnije teško popravljaju. Dolazi također do narušavanja odnosa bolesnika s okolinom, gubitka posla ili braka, što onda kasnije otežava oporavak bolesnika. Stoga je važno započeti s liječenjem što je ranije moguće. Isto tako, važno je kontinuiranim liječenjem spriječiti nastanak novih epizoda pogoršanja, jer svaka nova epizoda dodatno oštećuje bolesnika, te povećava rizik za nastanak novih epizoda pogoršanja. Programi liječenja koji objedinjuju biološke, psihološke i psihosocijalne metode liječenja omogućavaju stabilizaciju psihičkog stanja bolesnika, oporavak funkcioniranja i prevenciju novih pogoršanja.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(18)
4.5 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa:

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.