KOPB

Kronična opstruktivna plućna bolest i fizička aktivnost

Objavljeno 20.06.2019.
Prim. mr. sc. Žarko Vrbica, dr. med., specijalist interne medicine, subspecijalist pulmolog
Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) je bolest koja dominantno dovodi do oštećenja plućne funkcije ali zahvaća i brojne druge sustave. Jedan od prvih znakova KOPB-a je nepodnošenje napora koje dovodi do ograničenja aktivnosti bolesnika što dodatno pogoršava opće stanje bolesnika.
Kronična opstruktivna plućna bolest i fizička aktivnost

Uvod

Svaki biološki sustav dizajniran je za maksimalnu energetsku učinkovitost. Ljudski organizam se prilagođava svakodnevnim uvjetima života smanjujući potrošnju resursa koji se ne koriste. Moderni način života se dosta razlikuje od onoga za kojega je organizam dizajniran. Predominantno sjedilački način života dovodi do brojnih poremećaja koji sami po sebi izazivaju patološka stanja ili pogoršavaju postojeće poremećaje. To je danas od tolikog značaja da se sjedilački način života stavlja u istu skupinu po zdravlje opasnih čimbenika uz pušenje, pretilost i prekomjernu konzumaciju alkohola, nezasićenih masti i rafiniranih ugljikohidrata. Opasnost takvog načina života se iskazuje i kod zdravih pojedinaca a potencira se u slučaju postojanja drugih poremećaja funkcije organizma.

Zaduha

Zaduhom se naziva svaka situacija u kojoj proces disanja dolazi do svijesti. Naime, disanje je podsvjesna radnja koja je automatski regulirana i prilagođava se potrebama organizma. Krvožilni i respiracijski sustavi se prilagođavaju intenzitetu napora i mogu svoj kapacitet povećati i preko deset puta od onoga koji imaju u stanju mirovanja. Zaduha se javlja kao signal upozorenja da je prekoračena ta granica prilagodbe i da se treba smanjiti razina aktivnosti. Blaži stupanj zaduhe je prvi znak približavanja granici podnošljivosti napora dok je izražena zaduha znak prekoračenja tih granica. Znači osjećaj zaduhe se fiziološki javlja i kod zdravih osoba kad dođu do granica svoje utreniranosti. Sjedilački način života smanjuje tu razinu dok je redoviti trening povećava.

Dinamička hiperinflacija

Osnovni poremećaj u KOPB-u je suženje dišnih putova koje dovodi do otežanog prolaska zraka kroz njih. Zbog osobitosti mehanike rada pluća, to ograničenje protoka zraka je veće u fazi izdisaja te se zrak lakše udiše nego izdiše. U blažim stupnjevima KOPB-a, taj problem se ne zamjećuje u mirovanju ali se pogoršava u naporu kada je zbog ubrzanog disanja skraćeno vrijeme koje imamo za pražnjenje potrošenog zraka iz pluća. Uslijed toga se zrak zadržava u plućima i s jedne strane onemogućuje ulazak svježeg zraka a s druge strane povećava napetost alveola, dijela pluća u kojemu se zapravo dovija razmjena plinova i u kojima naša krv uzima kisik iz zraka a izbacuje ugljični dioksid. Alveole su zbog svoje funkcije najfiniji i najosjetljiviji dio pluća a uslijed ovog opterećenja dolazi do njihovog pucanja, spajanja više manjih mjehurića u jedan veći što smanjuje kapacitet razmjene plinova i oštećuje plućnu funkciju a taj se poremećaj naziva emfizema jednom kad dođe do tog oštećenja nije ga moguće popraviti. Sve navedeno dovodi do osjećaja zaduhe i pri uobičajenim naporima što je najčešće i prvi znak KOPB-a. Svi pušači koji zamijete da lošije podnose napor od svojih vršnjaka trebali bi se javiti svom liječniku na procjenu plućne funkcije.

Začarani krug neaktivnosti u KOPB-u

Smanjeno podnošenje napora dovodi do izbjegavanja aktivnosti koje dovode do pojave zaduhe. Iako se u početku zaduha javlja samo u većim naporima, oboljeli se podsvjesno počnu suzdržavati od bilo kakve fizičke aktivnosti. To dovodi do slabljenja skeletne muskulature i mišića uključenih u proces disanja što na koncu dovodi do još lošijeg podnošenja napora. Taj zatvoreni krug neaktivnosti u KOPB-u se mora prekinuti što prije jer ga je puno lakše zaustaviti nego popraviti već nastalo oštećenje. Dekondicionirani organizam u KOPB-u je čimbenik povećanog rizik za nastanak akutnih pogoršanja, upalnih procesa, hospitalizacije i smrtnosti u KOPB-u.

Depresija u KOPB

Depresivna stanja su česta pojava u KOPB-u. Do nedavno se njihova pojava povezivala s težinom bolesti, društvenom izolacijom i utjecajem nikotina na receptore u mozgu. Nedavna istraživanja su pokazala značajan utjecaj samog disanja na funkciju mozga. Danas znamo da pravilno disanje ima direktan učinak na neurološku aktivnost osobito u dijelovima mozga zaduženim za osjet mirisa, pamćenje i osjećaje. Poremećaj mehanike disanja u KOPB-u može dijelom biti odgovoran za zamijećene neurološke poremećaje a pravilnim disanjem bi se bar dio ovih poremećaja mogao smanjiti ili u potpunosti izbjeći.

Medicinska intervencija u KOPB-u

Podnošenje napora mjeri se jednostavnim testom hoda tijekom 6 minuta.

Opisani poremećaji podnošenja napora bi se trebali koristiti u dijagnostici, liječenju i praćenju bolesnika s KOPB-om. Nepodnošenje napora nije normalna situacija kod pušača i ukazuje na moguću pojavu KOPB-a ili neke druge bolesti te zahtijeva liječničku kontrolu. U postavljanju dijagnoze KOPB-a ne smijemo se zaustaviti samo na mjerenju plućne funkcije već je svakako potrebno izmjeriti i podnošenje napora koje se preporuča učiniti jednostavnim testom hoda tijekom 6 minuta koji se može učiniti u svakoj ambulanti. Po postavljanju dijagnoze neophodno je bolesniku omogućiti postizanje maksimalne plućne funkcije u čemu su temelj prestanak pušenja i primjena lijekova koji šire dišne putove (bronhodilatatori). Poželjno je postići što bolju i dugotrajniju bronhodilataciju kako bi se smanjila dinamička hiperinflacija. Uz navedeno je potrebno savjetovati bolesniku redovitu fizičku aktivnost do granice zaduhe uz izbjegavanje prekomjernih opterećenja jer ona ne dovode do većeg poboljšanja podnošenja napora a povećavaju rizik trajnog oštećenja plućne funkcije. U težim stupnjevima KOPB-a savjetuje se započeti institucionaliziranu fizikalnu rehabilitaciju kojom se postiže početno poboljšanje a bolesnik se nauči pravilnom vježbanju i načinu disanja. Uz navedeno potrebno je voditi računa i o proteinsko-energetskom balansu organizma tijekom vježbanja kao i osiguravanju osnovnih elemenata prehrane s osobitim naglaskom na esencijalne aminokiseline, minerale i vitamine. Kod bolesnika s uznapredovalim KOPB-om, pad koncentracije kisika u naporu može onemogućavati redovitu fizičku aktivnost te je potrebno osigurati nadoknadu kisika tijekom vježbanja (koncentratori kisika, portabilni cilindri s kisikom).

Preporuke za bolesnike

Nepodnošenje napora, kašalj i zaduha nisu „normalni“ kod pušača već ukazuju na mogući početak kronične opstruktivne plućne bolesti ili neke druge bolesti te zahtijevaju konsultaciju liječnika.

  • Preporuča se prestanak pušenja.
  • Potrebno je redovito uzimati inhalacijsku terapiju (bronhodilatatore dugog djelovanja) po preporuci nadležnog liječnika.
  • Redovita fizička aktivnost je neophodna za očuvanje plućne funkcije. Za poboljšanje izdržljivosti preporuča se kontinuirani hod po ravnom na čistom zraku u trajanju od najmanje sat vremena tri puta tjedno, ukoliko je moguće u vidu nordijskog hoda (s korištenjem štapova za hodanje). Ukoliko to nije moguće, može se zamijeniti hodom po traci ili vožnjom sobnog bicikla u kontroliranoj atmosferi.
  • Uz vježbanje izdržljivosti, potrebno je provoditi i vježbe kojima se povećava snaga mišića kao što su vježbe s utezima (uz mala opterećenja i postupno povećavanje) ili na posebnim uređajima za vježbanje mišića ruku i nogu.
  • Posebno je potrebno vježbati mišiće koji sudjeluju u disanju za što postoje jednostavni uređaji koji vježbaju mišiće potrebne za udisanje i izdisanje.
  • Ne preporučuju se aktivnosti s prevelikim vršnim opterećenjem (trčanje, uspinjanje) ili kratkotrajni veliki napori.
  • Preporuča se redovita kontrola nadležnog liječnika uz mjerenje plućne funkcije i stupnja podnošenja napora (6-minutni test hoda).
  • Potrebno je praćenje indeksa tjelesne mase i prilagodba prehrane prema uputama za prehranu oboljelih od KOPB-a s ciljem normalizacije tjelesnog sastava (mišićna masa, omjer masnog tkiva i mišića).
  • Ukoliko je liječnik preporučio institucionaliziranu fizikalnu rehabilitaciju,  po obavljanu iste potrebno je nastaviti naučene vježbe disanja i preporučenu fizičku aktivnost uz redovite kontrole.
  • Redovita fizička aktivnost prema navedenim uputama dovodi do smanjenja zaduhe, boljeg podnošenja napora, poboljšanja psihičkog stanja bolesnika i poboljšanja kvalitete života oboljelih.
  • Intenziviranje fizičke aktivnosti u KOPB-u nije kratkotrajni zahvat već bi trebalo predstavljati trajnu promjenu u načinu života kako bi dovela do željenih pozitivnih učinaka. Zbog toga se preporuča individualizirani pristup. Od vrste aktivnosti bitnije je odabrati onaj vid aktivnosti koji je prihvatljiv bolesniku. Osim navedenih vježbi postoje i brojne druge opcije kao što su joga ili vježbanje u vodi. Sve navedene aktivnosti imaju pozitivan učinak u KOPB-u dokle god ih bolesnici provode. Bilo kakva fizička aktivnost u kroničnoj opstruktivnoj plućnoj bolesti je bolja od nikakve dok se pridržavamo prije navedenih principa.

Kako je KOPB bolest kod koje sa često nalazi jedna ili više pridruženih bolesti, prije započinjanja bilo kakvog oblika fizičkog treninga potrebno se posavjetovati s nadležnim liječnikom.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(3)
4.3 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa:

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.