Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo. Prijavite se!

Kožne promjene i bolesti

Seboroični dermatitis

Objavljeno 11.01.2005.
Prim. mr. sc. Mile Gverić, dr. med., specijalist dermatovenerolog
Seboroični dermatitis je kronična upala kože koja se javlja na područjima kože gdje su žlijezdama lojnice najbrojnije i najgušće. Ova područja kože nazivaju se seboroična područja. Tu spadaju vlasište i obrve, koža lica osobito u području između nosa i usta, između usta i brade, središnji dijelovi prsnog koša, leđa, osobito između lopatica, koža oko pupka, preponsko područje i područje anusa.
Seboroični dermatitis

Kod koga se javlja?

Seboroični dermatitis javlja se u oko 2-5% ukupnog stanovništva.

Seboroični dermatitis javlja se u oko 2-5% ukupnog stanovništva. Dobne skupine u kojima se najčešće javlja su dojenčad do 3. mjeseca života, odrasli, ali i kod starije osobe. Bolest je nešto češća kod muškaraca.

Što utječe na razvoj seboroičnog dermatitisa?

Iako se opaža pojava unutar obitelji, nije poznat točan način nasljeđivanja. Osim nasljeđa na razvoj bolesti utječu hormoni, osobito spolni hormoni. Androgeni, muški spolni hormoni, djeluju na hipertrofiju (rast) žlijezda lojnica, dok ženski spolni hormoni imaju suprotan učinak. Kod bolesnika koji boluju od nekih drugih bolesti, kao što je npr. Parkinsonova bolest nalazimo povećano lučenje loja.

Upotreba određenih lijekova, kao što su sintetički androgeni ili neki lijekovi koji se upotrebljavaju u liječenju psihijatrijskih bolesti dovode do povećanog lučenja lojnica. Način prehrane spominje se kao predisponirajući čimbenik, a na pogoršanje simptoma utječu i emocionalni stres i klima. Zimi često dolazi do pogoršanja stanja.

Zašto seboroični dermatitis nastaje?

Budući da se seboroični dermatitis javlja na seboroičnim područjima kože, prevladavalo je mišljenje da nastaje zbog prekomjernog izlučivanja loja. Ovaj poremećaj naziva se seboreja i može se utvrditi u oko 70% ljudi. Međutim, utvrđeno je da je izlučivanje loja povećano u oko 50% bolesnika.

Danas se smatra da seboroični dermatitis nastaje zbog, uz povećano lučenje loja i čimbenike koji na to utječu, nadražaja kože djelovanjem različitih mikroorganizama i razradnih produkata loja. Glavnu ulogu u nastanku bolesti ima gljiva Pityrosporum ovale.

Kako izgledaju promjene na koži?

Klinički se razlikuje seboroični dermatitis kod djece i odraslih.

Seboroični dermatitis odraslih

Simptomi nastaju postupno, a promjenama su najčešće zahvaćena seboroična područja kože. To su vlasište, lice, osobito koža oko nosa i usta. područje iza uha, središnji dijelovi prsa i leđa, nabori kože na području dojki, koljena, laktova i pazuha. U vlasištu se seboroični dermatitis očituje kao pojava žarišta različite veličine i oblika ružičasto-crvene boje koja su prekrivena manjim ili većim, suhim ili masnim blijedožućkastim ljuskama, uz različit intenzitet svrbeža. Ovakva žarišta se mogu spajati i prekriti čitavo vlasište i prijeći na kožu čela. Na ovim područjima može se javiti i sekundarna infekcija bakterijama, pa tada nastaje vlaženje i kasnije se pojavljuju kraste. Seboroični dermatitis ne uzrokuje opadanje kose. 

Na koži se javljaju oštro ograničena ružičastocrvena žarišta, ponekad lagano uzdignuta, na kojima se javljaju žućkaste ljuske i svrbež koji je različitog intenziteta od osobe do osobe. Postoje različite klinički oblici seboroičnog dermatitisa, od do težih oblika koji zahvaćaju veće površine kože. Često se javljaju promjene na rubovima kapaka (blefaritis) kao što je crvenilo uz pojavu žućkastih krasti na rubovima. Bolest ima kroničan tijek s izmjenom različito dugih razdoblja poboljšanja i pogoršanja.

Seboroični dermatitis djece

Češći je u djece koja se hrane umjetnim mlijekom i kod one djece koja imaju povećanu tjelesnu težinu.

Javlja se u prva tri mjeseca života. Češći je u djece koja se hrane umjetnim mlijekom i kod one djece koja imaju povećanu tjelesnu težinu. Zašto nastaje? Postoje mišljenja da se pojačana produkcija loja javlja zbog djelovanja majčinih hormona koji su posteljicom prešli u krvotok djeteta. Spominju se i poremećaji u prehrani. Promjene započinju u vlasištu pojavom masnih ljusaka koje se lako skidaju. Nazivaju se još i tjemenica. Nakon skidanja ljusaka može se vidjeti crvenilo i vlaženje kože. Promjene se zatim šire na lice, iza ušiju, na područja između nosa i usta, a nalaze se često i u naborima kože, osobito u pelenskoj regiji, dakle ingvinalno i glutealno.

Na zahvaćenim područjima kože nalaze se crvene žarišta oštro ograničena od ostale kože na kojima nalazimo masno ljuskanje. Vrlo je česta pojava naknadne infekcije bakterijama i Candidom. U velikom broju slučajeva prisutna je infekcija Candidom. U 3. i 4. mjesecu života promjene se spontano povlače.

Kako se liječi seboroični dermatitis?

U liječenju promjena u vlasištu svakodnevno se upotrebljavaju dječji šamponi, a debele ljuske skidaju se uspješno upotrebom salicilne kiseline u maslinovom ulju.

U liječenju seboroičnog dermatitisa u odraslih upotrebljavaju se različiti lijekovi koji se nanose na kožne promjene, a u nekim težim slučajevima liječenje se sastoji i od uzimanja lijekova per os. U ovakvu opću terapiju spada uzimanje antibiotika kad je prisutna infekcija na kožnim promjenama. U najvećem broju slučajeva upotrebljavaju se tetraciklini. Kod teških slučajeva upotrebljavaju se i neki lijekovi sa sebosupresivnim djelovanjem (sprječavaju pojačano lučenja loja). Takvi su lijekovi oralni kontraceptivi ili sintetski antiandrogeni. Lijekovi kao što su kortikosteroidi ili izotretionin u teškim slučajevima mogu dovesti do poboljšanja. U lokalnoj terapiji upotrebljavaju se selenijev sulfid, sredstva koja sadrže sumpor, salicilnu kiselinu i katranski šamponi. Isto tako upotrebljavaju se losioni ili kreme koje sadrže kortokosteroide.

Dobar učinak postiže se i antimikotičkim pripravcima (sprječavaju razvoj gljiva) jer u nastanku bolesti bitnu ulogu ima gljiva Pityrosporum ovale. Budući da bolest ima tendenciju vraćanja, liječenje može biti dugotrajno i zahtijeva mnogo strpljenja. U liječenju seboroičnog dermatitisa kod novorođenčadi i dojenčadi bitno je održavanje kože suhom radi sprječavanja razvoja sekundarne infekcije. U liječenju promjena u vlasištu svakodnevno se upotrebljavaju dječji šamponi, a debele ljuske skidaju se uspješno upotrebom salicilne kiseline u maslinovom ulju. Vlasište se svakodnevno pere dok ljuske ne nestanu. Na vlasište, ali i na druge dijelove tijela primjenjuju se kortikosteroidne kreme i losioni, ali kroz kraće vrijeme.

Ako postoji infekcija nekom bakterijom kao dodatak potrebno je koristiti antibiotike lokalno. Isto tako potrebno je u slučaju infekcije Candidom koristiti i antimikotičke pripravke. Sapuni imaju iritativno djelovanje na kožu pa se ne preporuča njihova upotreba.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje

Brzi priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi

Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Razdoblje plodnosti žene u jednom ciklusu kratko je, svega nekoliko dana prije i nekoliko dana poslije ovulacije.