Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo. Prijavite se!

Infekcije dišnih putova

Kako razlikovati gripu od prehlade ili upale pluća?

Objavljeno 18.01.2005.
Martina Ljubić, dr. med.
Na pomolu je nova sezona kašljanja, kihanja, šmrcanja uz ekscesivno trošenje maramica. Kako prepoznati bolujete li od prehlade ili gripe, imate li upalu pluća te kako se zaštititi od zimskih radosti - pročitajte ovdje.
Kako razlikovati gripu od prehlade ili upale pluća?

Kako funkcionira obrambeni sustav dišnih puteva?

Ljudski dišni sustav (respiratorni sustav), osim što služi za disanje, funkcionira i kao važan obrambeni sustav protiv udahnutih patogenih organizama i zagađivača. Postoje dva mehanizma koji zajednički djeluju ne bi li organizam zaštitili od bolesti. Cilindrične stanice sluznice dišnih puteva (koje se tako zovu zbog svog cilindričnog oblika) proizvode debelu sluz koja oblaže unutarnju stranu našeg dišnog sustava. Stanice s cilijama (cilije su poput metlica) tu proizvedenu sluz pomiču prema gore (prema ustima), zajedno s udahnutim organizmima, česticama prljavštine i alergenima, sve dok se dotična masa ne izbaci putem kašlja ili proguta. Ipak, hladan i suh zimski zrak koji se udiše utječe na dišne puteve, sluznicu i sluz, koja zbog manjka vlažnosti postaje debljom i guščom. To na kraju onemogućava "metlicama" da pokrenu sluzavu masu prema van. Kao rezultat zastoja i nepomičnosti, udahnuti organizmi "zarobljeni" u dišnim putevima dobivaju šansu uzrokovati bolesti dišnih puteva. Zbog velikog broja dišnih zaraza koje se javljaju tijekom zimskih mjeseci, u upotrebi je i veliki broj izraza koje koristimo: prehlada, gripa, upala pluća... No što je zaista gripa, a što prehlada? Kako razlikovati prehladu od gripe? Što je to upala pluća i kako je prepoznati? Kako razlikovati navedene tri bolesti jednu od druge?

Kako nastaju prehlada, gripa i upala pluća?

Rizik od upale pluća povećan je kada je pokretanje cilija (metlica) poremećeno. To se događa kada je zrak suh (zato treba koristiti ovlaživače zraka) ili kada je uslijed pušenja uništena funkcija metlica (cilija).

Obična prehlada uzrokovana je virusima i njihovim udomljavanjem u organizmu domaćina. Postoje razni virusni uljezi koji su uzročnici prehlade, a najčešće su iz porodice rinovirusa. Zatim su to koronavirusi, virus parainfluence, respiratorni sincicijski virus, adenovirusi, ehovirusi i virusi coxsackie. Tipično se obična prehlada prenosi kontaktom, dakle diranjem zaraženog predmeta ili rukovanjem s inficiranom osobom (koja je možda prethodno brisala nos ili kihala u ruke), a zatim diranjem vlastitih očiju, nosa ili ustiju.

Gripa ili influenca je za razliku od gorenavedenih uzročnika, uzrokovana virusom influence tipa A, B ili C. Prvenstveno se prenosi udisanjem virusnih čestica iz zraka, kada inficirana osoba u blizini kiše ili kašlje. Ljudi bivaju zaraženi virusom influence tipa B i nekim subtipovima influence A (H1N1, H1N2 i H3N2). Nazivi podtipova nastali su prema proteinima koji se nalaze na površini virusa. Jedan protein zove se hemaglutinin (H), a drugi neuraminidaza (N). Na primjer, ako govorimo o H7N2 virusu, znači da je u pitanju virus influence tip A s hemaglutinskim proteinom 7 i neuraminidazom 2. Virus influence tipa C je nešto blaži i ne uzrokuje epidemije, a virusi tipa A su povijesno odgovorni za pandemije gripe.

Upala pluća ili pneumonija, jest upala različitih komponenti koje zajedno čine dišne puteve. To su npr. plućni mjehurići (alveole), alveolarne cjevčice (alveolarni duktusi), malih bronha (bronhiola). Da bi bila postavljena točna dijagnoza upale pluća, potrebno je učiniti rendgensku snimku pluća. Neobično je da inače zdravi ljudi samo tako obole od upale pluća, istim načinom kao što su se zarazili prehladom ili gripom. Samo posebno opasni organizmi mogu prodrijeti kroz obrambeni mehanizam domaćina preko zraka, da bi uspješno uzrokovali upalu pluća. Upala pluća je uglavnom oportunistička zaraza (znači da se javlja kao posljedica neke druge bolesti koja je u tijeku): u osoba koje boluju od neke kronične bolesti ili imaju druge rizične faktore (npr. stari su, primaju lijekove za imunosupresiju, oslabljenog su imuniteta, alkoholičari su ili su nepokretni, smanjene su svijesti ili pothranjeni). Uzročnik se također može inhalirati, ubrizgati intravenozno ili zadobiti tijekom operativnog zahvata kod otvorenog prsnog koša. Rizik od upale pluća povećan je kada je pokretanje cilija (metlica) poremećeno. To se događa kada je zrak suh (zato treba koristiti ovlaživače zraka) ili kada je uslijed pušenja uništena funkcija metlica (cilija). Takva sluznica je idealno tlo za uzgoj patogenih organizama. Upala pluća može biti ili zadobivena u okolišu (tzv. community-acquired) ili nozokomijalna (zadobivena u bolnici tijekom liječenja). Najčešći uzročnici community-acquired-upala pluća su Streptococcus pneumoniae, općenito streptokoki grupe A, Haemophilus influenzae, Moraxella, Branhamella catarrhalis, Klebsiella species, Staphylococcus aureus ili Pneumocystis carinii (sve to su bakterije). Nozokomijalne upale pluća najčešće su uzrokovane bakterijama koje se zovu Pseudomonas aeruginosa, Klebsiella pneumoniae ili Serratia marcescens. Virusna upala pluća najčešće je uzrokovana virusima influence ili hantavirusima. Nezarazna upala dišnih puteva također se naziva upalom pluća, ali se događa uslijed slučajne inhalacije (aspiracija) ulja, nagrizajućih tekućina, kiseline i slično. Inhalacija dima, okolišnih ili profesionalnih toksina ili stranog tijela također uzrokuje upalu pluća. Nakon toga nastaje upala koja je najčešće uzrokovana anaerobnim kokima (bakterije koje žive uglavnom bez prisustva kisika i kuglastog su oblika), poput Bacteroides fragilis ili Fusobacterium species.

Simptomi obične prehlade

Simptomi obične prehlade ovise o virusu uzročniku prehlade. Ipak, moguće je generalizirati simptome i na taj način pomoći osobi da prepozna bolest. Simptomi obično počinju jedan do dva dana nakon kontakta s virusom i uglavnom su blagi osjećaj žarenja, svrbeža ili boli u grlu. Upala grla napreduje sve dok ne postane umjereno bolna ili ne prestane, što se obično dešava drugi ili treći dan. Nosni simptomi obično počnu kada završi bol u grlu: prozirni iscjedak iz nosa koji traje oko dva dana. Nakon toga vremena postane obilniji i gnojni, žut i težak. Tipično, nos je parcijalno ili totalno blokiran većinu vremena (nosna kongestija). Gnojni iscjedak i nosna blokada s vremenom se poboljšavaju četvrti ili peti dan. Onda počinje kašalj i u početku može biti produktivan, no s vremenom postaje gust, suh i neproduktivan. Prehlada može producirati druge simptome koji ovise o specifičnim virusima uzročnicima, a to su visoka temperatura, suzenje, kihanje, slabost i glavobolja. Nastup i progresija simptoma obične prehlade je postupan, a zaraženi uglavnom mogu normalno funkcionirati na poslu i u školi.

Simptomi gripe

Nastup simptoma gripe je nagao. Čovjek se može osjećati zdravim ujutro, a stravično bolesnim već poslijepodne.

Kao i simptomi obične prehlade, simptomi influence također se razlikuju među ljudima. Svake godine javlja se uglavnom drugi podtip gripe i uzrokuje simptome koji se razlikuju od simptoma gripe karakterističnih npr. za prošlogodišnju. Ipak, generalizacija je također korisna kod influence. Nastup simptoma gripe je nagao (za razliku od simptoma obične prehlade). Čovjek se može osjećati zdravim ujutro, a stravično bolesnim već poslijepodne. Kada simptomi nastupe, pojedinac može primijetiti neka preklapanja sa simptomima obične prehlade. Grlobolja i iscjedak iz nosa pojavljuju se i kod gripe i kod prehlade. Ipak, iscjedak u gripi obično ne postaje gust i gnojan s vremenom kao kod prehlade. Iako se glavobolja i groznica pojavljuju samo ponekad kod prehlade, oni su ipak uobičajeniji i ozbiljniji kod gripe. Temperatura kod gripe može doseći i do 40°C, što je svakako viša od one viđene kod prehlade. Osoba s gripom djeluje okolini bolesno: vlažna, topla koža, suzne i crvene oči, a obična prehlada obično ne uzrokuje očne i kožne simptome. Možda je ipak najveća razlika između obje bolesti stupanj malaksalosti i oslabljenosti. Gripa uzrokuje to da se pacijent osjeća slabo, uz potrebu samo za odmorom i spavanjem, a također se javljaju i ozbiljni bolovi u mišićima, zglobovima i regiji oko očiju. Izražena je želja za odmorom i mirom. Pacijenti s gripom daleko češće izostaju s posla ili iz škole.

Što je cjepivo protiv gripe?

Cjepivo protiv gripe je inaktivirana vakcina (cjepivo koje sadrži mrtav virus) i daje se iglom, obično u mišiće gornjeg dijela ruke. Sadrži tri virusa influence - dva tipa A (H3N2) I (H1N1) i jedan B virusa, za koji se pretpostavlja da je reprezentativan za nadolazeću sezonu. Virusi se uzgajaju u jajima (stoga su kontraindicirani za osobe preosjetljive na jaja). Cijepi se obično u 11. mjesecu, prije sezone gripe.

Simptomi upale pluća

Bakterijska ili tipična upala pluća popraćena je tresavicama, visokom temperaturom, znojenjem, bolovima u prsima i produktivnim kašljem žuto-zelene boje.

Upala pluća oponaša prehladu ili gripu. Simptomi variraju, kao i kod drugih bolesti, ovisno o uzročnom organizmu. Pacijent s upalom pluća tipično se žali na otežano disanje, najčešće ga definirajući kao bolno ili ubrzano. Pacijent može primijetiti kako mu se prsni koš prilikom udisaja i izdisaja izbočuje naprijed i vidno uvlači natrag. Nužno je učiniti RTG sliku pluća ako se posumnja na upalu pluća, no to je u domeni liječnika, kojem se bolesnik s navedenim simptomima neophodno treba javiti. Bakterijska ili tipična upala pluća (uzrokovana bakterijama) popraćena je tresavicama, visokom temperaturom, znojenjem, bolovima u prsima i produktivnim kašljem (to je kašalj kod kojeg se vidno izbacuje "šlajm" iz dišnih putova) žuto-zelene boje. "Hodajuća pneumonija" jest naziv za upalu pluća uzrokovanu Mycoplasmom (također bakterija, ali unutarstanična), koja ima blaže simptome. Virusna upala pluća (ili atipična, no naziv "atipična" ne odnosi se samo na upalu pluća uzrokovanu virusima, već i gljivicama ili nekim unutarstaničnim mikroorganizmima) uzrokuje bol u mišićima, malaksalost, povišenu temperaturu i neproduktivni kašalj ("ništa" se ne izbacuje prilikom kašlja). Slušanjem plućnih zvukova pomoću stetoskopa/slušalica, moguće je razlikovati razne plućne zvukove uslijed upale, uz neophodnu rendgensku sliku pluća - oba postupka su u domeni Vašeg liječnika.

Pomoć ljekarnika ili liječnika

Kako bi se ljudima pomoglo u razlikovanju prehlade od gripe ili upale pluća, važnu ulogu mogu imati ljekarnici, obzirom da oni znaju biti prva linija kojoj se pacijenti obraćaju za pomoć. Pacijenti se isto tako savjetuju da se godišnje cijepe protiv gripe, obzirom da upala pluća može biti ozbiljna komplikacija gripe. Nakon 65. godine života ljudima se treba savjetovati cijepljenje protiv pneumokoka (bakterija, česti uzročnik bakterijske upale pluća). Pacijente je potrebno poticati da često peru ruke, posebno tijekom vrhunca sezone prehlade ili gripe te da se ne diraju po ustima, očima ili nosu. Obzirom da dim cigareta uništava plućne stanice s cilijama, potrebno je svakako savjetovati pacijente da prestanu pušiti, kao i savjetovati ih o uporabi ovlaživača zraka tijekom suhih zimskih mjeseci, što pripomaže ovlaživanju sekreta. Ljudi koji su bolesni, trebali bi koristiti maramice, a ne kašljati i kihati u vlastite ruke, obzirom da svaki objekt koji taknu nakon toga, postaje kontaminiran. Čak je i rukovanje opasno, a bolesnici bi se trebali kloniti kontakata s drugim ljudima, pogotovo onih koji imaju oslabljen imunološki sustav (to su stariji, mala djeca, ljudi na imunosupresivnoj terapiji, pacijent s HIV-om i slično). Ljudi s gripom u prošlosti nisu imali alternativu u liječenju, nego su morali čekati da prođe, piti puno tekučine i odmarati se; dok danas postoje odobreni lijekovi koji mogu skratiti period trajanja bolesti.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje

Brzi priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi

Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Razdoblje plodnosti žene u jednom ciklusu kratko je, svega nekoliko dana prije i nekoliko dana poslije ovulacije.