Kako se otkriva HP-infekcija?

Dijagnostički postupci za otkrivanje HP-infekcije svrstani su u dvije skupine:

• invazivni (pregled sa sondom)- endoskopski pregled uz ciljano uzimanje uzoraka (biopsija - brzi test ureaze, histologija ili kultura),
• neinvazivni. (pregled bez sonde)- metode koje otkrivaju prisutnost HP-a
  1. puhanjem - dokazivanjem aktivnosti bakterije ureja-izdisajnim testom,
  2. pregled krvi ili sline - prisutnosti specifičnih protutijela u serumu i/ili slini zaražene osobe (ova metoda nije dobra ukoliko se već uzimala terapija),
  3. pregled stolice - dokazom dijela bakterije (antigena HP-a) u stolici bolesnika.

Tko, kada i kako vrši dijagnostiku HP-infekcije?

Izbor dijagnostičkog postupka za određivanje HP-infekcije u bolesnika s ŽGARAVICOM I SLIČNIM SIMPTOMIMA (dispeptičnim smetnjama), a pri prvoj posjeti liječniku opće medicine, ovisi o intenzitetu simptoma i dobi bolesnika. Europska grupa za HP-infekciju predlaže različiti dijagnostički pristup u bolesnika mlađih i starijih od 45 godina. Za grupu pacijenata mlađih od 45 godina, bez teških simptoma (tzv. "alarmantnih simptoma" - Tablica 1.) dijagnostički se postupak može provesti već u ambulanti opće medicine jednom od neinvazivnih dijagnostičkih metoda (puhanjem s ureja-izdisajnim testom ili otkrivanjem antigena HP-a u stolici). U slučaju pozitivnog nalaza preporuča se provesti terapiju infekcije. Uspjeh terapije kontrolira se također neinvazivno, prvenstveno se koristeći jednostavnim i bezbolnim ureja-izdisajnim testom (puhanjem). Ureja-izdisajni test lako se izvodi čak i u djece.

Kakva je dijagnostička vrijednost pregleda krvi - serološke dijagnostike (određivanja razine protutijela na HP u serumu ili krvi)?

Iako vrlo jednostavno, određivanje HP-a "iz krvi" se danas sve manje rabi. Razlog leži u velikom broju netočnih nalaza, posebno kad se tim testom želi kontrolirati uspjeh provedene terapije. Naime, i pri uspješno izliječenoj infekciji, test može ostati mjesecima, a ponekad i godinama, pozitivan. Zato je danas opće prihvaćen stav da se pregled krvi - serološka dijagnostika koristi samo onda ako ne postoji mogućnost bolje dijagnostike, npr. ureja-izdisajnog testa, a i tada samo ako bolesnik nikada prije nije liječio HP-infekciju.

Endoskopija

Za grupu pacijenata starijih od 45 godina, ili za sve one s prisutnim "alarmantnim simptomima" neovisno o dobi, preporuča se specijalistička gastroenterološka obrada i endoskopski pregled jednjaka, želuca i dvanaesnika, uz dijagnostiku HP-infekcije iz uzoraka želučane sluznice.

Treba li tražiti HP-infekciju u ljudi bez ikakvih simptoma bolesti?

Uglavnom, ne! Izuzetak mogu biti samo ljudi koji među najbližim rođacima imaju jednog ili više bolesnika s rakom na želucu, ili oni kojima se u liječenje moraju uvesti lijekovi poput aminosalicilata (Andola i sl.) ili antireumatika, a do tada su u životu pri uzimanju tih lijekova ponekad imali želučane smetnje.