Povratak sa skijanja - (ne)sigurnog druženja sa snijegom

Uvod

Nakon dijagnosticiranja same ozljede od strane liječnika valja prionuti poslu. Ako je potreban operativni zahvat to će učiniti ortoped ili traumatolog, a nakon zahvata planira se postoperativna rehabilitacija koja traje određeno vrijeme. Ako je u pitanju konzervativno liječenje uz pregled i nalaz ortopeda u rukama ste fizioterapeuta.

Koje procedure najčešće koristimo?

Najčešće procedure koje koristimo su laser (L), elektrostimulacija (ES), ultrazvuk (UZV), magnetoterapiju (MT) i medicinska gimnastika (MG) koja je i najvažnija. MG u ovom slučaju dijelimo na vježbe propriocepcije, balansa, koordinacije, povećanja obima pokreta zgloba, istezanje mišića i snaženje mišića.

Kako ponovo stati na noge?

Najveći problem je kako stati na noge nakon ozljede. U početku radimo razne trik-pokrete samo da bismo bili mobilni, ali kasnije to sve skupa treba posložiti da bi nam hodanje bilo normalno. Imamo izbor odlaska u stacionarnu ustanovu (npr. toplice) ili ambulantnu fizikalnu terapiju (dom zdravlja ili privatne fizoterapeutske prakse). U spomenutim ustanovama fizioterapeutske procedure rade se jednom dnevno u određenom vremenskom periodu, ali što raditi ostatak dana? Česta su pitanja da li ponoviti određene vježbe, koje vježbe i na koji način? Odgovore na ova pitanja naći ćete na DVD-u "Vježbe za noge - medicinska gimnastika u 33 koraka" koji vam može služiti kao podsjetnik na vježbe koje ste naučili i vodilja kako ih pravilno raditi u miru i tišini svoga doma.

Terapija gležnja

Na skijanju rijetko ozlijedimo gležanjski zglob zbog čvrstoće skijaške obuće (pancerica) ali hodajući u drugoj obući po snijegu i ledu ni to nije isključeno zato bih započeo s fizikalnom terapijom gležanjskog zgloba. Kod bilo kojeg zgloba nakon određenog stanja mirovanja dolazi do skraćivanja zglobnih sveza (ligamenata), zadržavanja tekućine u zglobu (otečenost zgloba) koji je počesto bolan, a gotovo uvijek uzrokuje ograničenje pokreta. Za smanjenje otoka koristimo drenažne položaje, vježbe za povećanje cirkulacije, ultrazvuk i eventualno neki farmaceutski pripravak u vidu kreme ili gela. Zatim krećemo s povećanjem gibljivosti zgloba posebnim vježbama koje se mogu izvoditi u ležećem, sjedećem i stojećem položaju a kod nekih vježbi koristimo i određena pomagala. Nakon vježbi za razgibavanje zgloba slijedi jačanje mišića statičkim i drugim vježbama.

Terapija koljena

Koljeno je zglob koji najčešće strada kod skijaša, radilo se o nepripremljenosti skijaša ili vrhunskoj pripremljenosti skijaša natjecatelja nitko nije imun na ozljede. Sezonski skijaši su ipak tome skloniji, na snijegu se boravi 7-15 dana godišnje, a pripreme često nisu dovoljne i dobre. Najčešće stradaju menisci unutar koljena i prednje ukrižene sveze. Ovisno o stupnju ozljede i nalazu ortopeda radimo rehabilitacijski program za zglob koljena i mišiće koji ga okružuju. Procedure koje u pravilu koristimo su stimulacija mišića, laser i medicinska gimnastika. Prisilnim mirovanjem noge, najprije slabi medijalna glava četveroglavog mišića natkoljenice (vastus medialis m. quadricipitis femoris) koja je jedan od filogenetski najmlađih dijelova lokomotornog aparata, a svrha mu je ispružanje (ekstenzija) noge u zadnjih 15-ak stupnjeva.

Mišić natkoljenice najprije slabi (atrofira) te ga je potrebno ojačati za početak statičnim vježbama. Valja jačati i tzv. hamstrings (zadnju ložu natkoljenice) te primicače (abduktore), odmicače (adduktore), te vanjske i unutarnje rotatore. Paralelno s jačanjem mišića slijede vježbe gibljivosti zgloba koljena te istezanje mišićja nogu.

Ozljede ramena i šake

Sljedeće po učestalosti su ozljede ramena i šake zbog pada na tvrdu podlogu uslijed čega dolazi do lomova, nabijanja (kontuzija) te iščašenja (luksacija). I u ovom slučaju nakon pregleda ortopeda slijedi vježba koja može biti vježba za povećanje cirkulacije jer se počesto kod imobiliziranog ramena javlja otok prstiju i cijele šake, te statičke vježbe jačanja mišića ramena ("rotatorne manžete").