Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo. Prijavite se!

Bolesti srca i prehrana
UVOD
Bolesti srca predstavljaju prvi uzrok smrti u području razvijenog svijeta. Poznato je da prehrana uvelike utječe na zdravlje srčanog mišića, omogućavajući svojim blagotvornim djelovanjem održavanju zdravlja krvnih žila i normalnog krvnog tlaka. Time se olakšava njegov srca i osigurava njegova dugovječnost.

Bolesti srca više su od i jedne vrste bolesti povezane s prehranom. Srce je mišić koji mora raditi pod pritiskom i mora stalno pumpati krv kako bi se osigurao dotok kisika i hranjivih sastojaka u sve stanice naših tkiva i organa. Što su krvne žile prohodnije, što imamo manje ugruška u njima i što su stanice krvi fleksibilnijih membrana, srce lakše radi i ne treba uložiti dodatne napore za obavljanje svoje osnovne zadaće. Danas se zna da je zapadnjački način prehrane, u kojem prevladavaju zasićene masti, aditivi, slatkiši, poguban za zdravlje krvnih žila, a time i srca. Jedan drugi način prehrane, poznat pod pojmom "mediteranska prehrana" sve se više nameće kao zlatni standard pravilne prehrane koji se mora usvojiti kako bi se sačuvalo zdravlje srca i krvnih žila. Poznato je da su bolesti srca i krvnih žila bile manje učestale na području današnjeg Mediterana i da su stanovnici tog područja živjeli znatno duže od ostalih stanovnika zapadne civilizacije. Način prehrane koji se obično naziva mediteranskim načinom prehrane nije nikakav revolucionarni ili novi trend u prehrani. Radi se o načinu prehrane koji u svojim osnovnim postavkama predstavlja pravilnu i uravnoteženu prehranu koja osigurava organizmu sve nutritivno potrebne tvari. Kad bismo sažeto opisali osnovne principe na kojima se temelji mediteranska prehrana, dobili bismo ovakvu sliku: jesti svakodnevno žitarice i proizvode od žita;  jesti svaki dan jedan obrok tjestenine ili riže ili krumpira; jesti barem tri do četiri puta tjedno mahunarke (grah, grašak, slanutak, bob, leća); začiniti jela maslinovim uljem; obilato koristiti umak od rajčica; svakodnevno jesti voće i povrće; jesti plavu ribu barem jednom tjedno; piti nemasno mlijeko i koristiti proizvode od fermentiranog mlijeka; smanjiti konzumaciju mesa na dva puta tjedno; jesti umjereno jaja, najviše do četiri jaja tjedno, uz večernji obrok preporučuje se popiti čašu crnog vina; te konačno, jesti polako, žvakati dugo. Nakon obroka barem četvrt sata provesti u odmoru i opuštanju.

Pokušamo li ovo nabrojeno svesti u par rečenica dobivamo najtočniju definiciju mediteranske prehrane: „Osnovno je za mediteransku prehranu da je karakterizirana umjerenom upotrebom mesa, mlijeka, sira, visokim unosom složenih ugljikohidrata (krumpir, palenta, tijesto, riža), svježeg voća i povrća (koji uz vitamine i minerale predstavljaju bogati izvor dijetalnih vlakana), redovitom upotrebom ribe (koja predstavlja idealan izvor omega-3-višestrukonezasićenih masnih kiselina) i upotrebom masti koja je gotovo sva sadržana u obliku maslinovog ulja."

Takvim načinom prehrane utjecat ćemo na unaprjeđenje zdravlja i funkcije srca, te spriječiti nastanak kroničnih degenerativnih upalnih bolesti.

Autorica: Doc. dr. sc. Donatella Verbanac, dipl. ing. medicinske biokemije
Namirnice
(17)
3.8 od 5

vezani članci

KALENDAR ovulacije

Razdoblje plodnosti žene u jednom ciklusu kratko je, svega nekoliko dana prije i nekoliko dana poslije ovulacije. KALENDAR ovulacije

KALENDAR trudnoće

Pratite trudnoću i razvoj vaše bebe iz tjedna u tjedan. KALENDAR trudnoće Uz ilustracije i opise pratite razvoj vaše bebe od začeća do njezinog dolaska na svijet.