Ponaša li se naše društvo odgovorno prema duševnim bolesnicima?

Prošli tjedan su u Opatiji održani simpozij "Duševni bolesnik i pokazatelji uspješne psihijatrijske prakse" te okrugli stol "Društveno pravni status duševnih bolesnika danas" na kojima je prisustvovalo gotovo 180 psihijatara iz Hrvatske, BiH i Slovenije.

Na simpoziju i okruglom stolu istaknuto je da su mogućnosti uspješnog liječenja teških duševnih bolesnika danas sve veće, tako da suvremena psihijatrija može velikom broju takvih bolesnika omogućiti poželjan psihosocijalni razvoj, obiteljski, profesionalni i socijalni život.

Također, društvena podrška i poželjna socijalna okolina mogu utjecati na ishod liječenja i poboljšanje kvalitete života oboljelih od mentalnih bolesti. Težnja za unaprijeđenjem duševnog zdravlja neminovno zahtijeva nastojanje da se povisi ili promjeni položaj duševnog bolesnika na ljestvici vrijednosti pojedinca ili društva.

"Temelj suvremenog liječenja teških psihijatrijskih bolesnika je uzimanje djelotvornog lijekova u dovoljnoj dozi i dovoljno dugo vremena" istaknula je je prof. dr. sc. Vera Folnegović Šmalc.

No prema riječima prof. dr. sc. Vere Folnegović Šmalc brojna istraživanja pokazuju da veliki problem u liječenju predstavlja individualni odgovor bolesnika na terapiju i kontinuirano prihvaćenje terapije. Dok je kontrola simptoma bez sumnje važna u određivanju bolesnikova cjelokupnog zdravlja, nedavna istraživanja pokazuju da subjektivni osjećaj dobrobiti uvelike utječe na suradljivost (compliance) i prihvatljivosti (adherence) shizofrenih bolesnika prema liječenju. Subjektivni osjećaj dobrobiti je važna komponenta kvalitete života bolesnika.

Prof. dr. sc. Vesna Medved istaknula je da bolesnici koji imaju rani terapijski odgovor imaju bolji ishod liječenja te da ishod liječenja duševnih bolesnika ovisi i o duljini neliječenja njihove psihoze.

Prema riječima dr. sc. Marine Šagud danas je krajnji cilj liječenja u psihijatriji uklapanje duševnih bolesnika u društvo.

Prof. dr. sc. Miro Jakovljević istaknuo je da su razvoj novih antipsihotika i potreba za istraživanjem njihovih prednosti potaknuli i znanstvenike i farmaceutsku industriju da sve više uzimaju u obzir važnost perspektive bolesnika i kvalitete života kao bitnih parametra ocjene kliničkog ishoda istraživanja. Međutim dostupna liječenja povezana su čestim prekidima liječenja, relapsom i povratkom bolesti te neadekvatnost liječenja kod većine bolesnika sa duševnim poremećajima dovodi do stalnih rezidualnih simptoma i tjeskobe kao i do niske razine životnog zadovoljstva i osjećaja blagostanja.

"Psihijatrijski bolesnik plaši društvo samom svojom pojavom, ne samo zbog svoje agresivnosti koja je potencijalna nego i zbog moguće identifikacije svakog člana društva odnosno osjećaja da se to i njemu moglo dogoditi, a znamo da su strah od psihičkog poremećaja i strah od smrti dva najveća straha" rekao je prof. dr. sc. Goran Dodig i dodao: "Društvo bi trebalo osigurati uvjete za liječenje duševnih bolesnika, a to radi u skladu sa svojim mogućnostima ili razumijevanjem samog problema na način kako je to u određenom društvu moguće. Isto tako društvo bi trebalo razvijati odnose koji će omogućiti jednakopravnost duševnih bolesnika s ostalim bolesnicima."

Za ilustraciju brige našeg društva o duševnim bolesnicima prof. dr. sc. Vlado Jukić iznio je podatak da se za jedan dan boravka duševnog bolesnika u bolnici, u prosjeku izdvaja 215,16 kuna, dok se za boravak zatvorenika u zatvoru izdvaja 301 kuna, a prof. dr. sc. Ljubomir Hotujac dodao je da živimo u društvu koje se neodgovorno ponaša prema duševnim bolesnicima.

Zaključno je istaknuto da terapijski savez psihijatar-bolesnik, terapija individualno prilagođena svakom bolesniku, kao i dobra educiranost članova bolesnikove obitelji i drugih članova terapijskog tima te i društvo u cjelini mogu znatno pomoći u ostvarivanju najpoželjnijeg cilja liječenja duševnog bolesnika, a to je funkcionalna remisija i reintegracija u društvo.