Ispitanici su odgovarali na pitanja o ponašanju u 10 situacija, primjerice jesu li skloniti "švercati" se u sredstvima javnog prijevoza, zadržati za sebe slučajno pronađen novac na cesti, baciti otpatke na pločnik, lagati ili prevariti bračnog druga.

Prevaru bračnog partnera prije 10 godina nije opravdavalo 70% ispitanika, a danas samo 50%.

Nadalje, 20% ispitanih ocjenjuje neopravdanim zadržati novac pronađen na cesti.

Za usporedbu, 2000. je tako mislilo 40% ispitanika.

Britanci su još jednako nepopustljivi kada je riječ o varanju pri dobivanju socijalne pomoći.

Takav postupak osudilo je 85% ispitanika 2011., a 78% 2000.

Studija provedena na 2000 odraslih osoba pokazala je da su mladi do 25 godina skloniji neprihvatljivu ponašanju.

Samo trećina ispitanika mlađih od 25 godina drži neopravdanim varati pri pisanju životopisa za zapošljavanje, dok se protiv takve prevare izjašnjavaju tri četvrtine ispitanika starijih od 65 godina.

Za petinu mladih ispitanika laganje je uvijek neopravdano, a za populaciju iznad 65 godina brojka se penje na 55%.

Autori studije takvu razliku između mladih i starih ispitanika objašnjavaju "životnim ciklusom" uvjereni da sazrijevajući ljudi sve više drže do vlastitih načela.

Ipak je niska razina poštenja među mladima zabrinjavajuća jer se takva načela stječu u mladosti, drži autor studije profesor Paul Whiteley.

Razilaženja su očita i po rodnosti pa su žene nešto poštenije od muškaraca.

Međutim razlika nema po pripadnosti društenoj klasi ili po profesijama.

Stupanj poštenja pokazatelj je zdravlja društva.

S erozijom poštenja "ljudi postaju nepovjerljivi i ne surađuju jedni s drugima, zajednice funkcioniraju lošije, obrazovni sustav je lošiji, a slabiji je i na gospodarskoj planu, a to bi moglo imati doista ozbiljne posljedice", zaključuje Whiteley.