Novi uvid u multiplu sklerozu

Američki znanstvenici s Washington University su kod žena uočili znatno veću prisutnost proteina po imenu S1PR2 u dijelovima mozga koji najčešće trpe oštećenja od multiple skleroze.

Uz to, aktivnost gena zaduženog za kontrolu proizvodnje S1PR2 je bila usko povezana s intenzitetom multiple skleroze.

Istraživači dodaju kako je ovaj protein ključan za funkcioniranje zaštitne barijere između krvi i mozga koja u normalnim okolnostima štetnim supstancama onemogućuje kontakt s mozgom.

Povećana propusnost ove barijere bi abnormalnim stanicama imunološkog sustava koje uzrokuju multiplu sklerozu mogla omogućiti pristup središnjem živčanom sustavu, piše Journal of Clinical Investigation.

Multipla skleroza je kronična upalna bolest središnjeg živčanog sustava, što znači da upalna oštećenja mogu zahvatiti veliki i mali mozak, moždano deblo i kralježničku moždinu.

Bolest se javlja u svim životnim dobima, no najčešća je između 18. i 50. godine života.

Nepoznatog je uzroka i nepredvidljivog tijeka, a današnje spoznaje i rezultati brojnih istraživanja sugeriraju kako je multipla skleroza autoimuna bolest koja nastaje djelovanjem čimbenika okoline i gena.