Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo. Prijavite se!

Ostalo

Epidemija hepatitisa A u Europi

Objavljeno 12.10.2017.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Tijekom razdoblja od siječnja do kolovoza 2017. godine u 19 zemalja EU/EEA (Austrija, Belgija, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Latvija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Norveška, Portugal, Slovenija, Španjolska, Švedska, Engleska i Wales) je prijavljeno ukupno 11212 laboratorijski potvrđenih slučajeva hepatitisa A, što temeljem podataka od 2012. do 2015. godine predstavlja četverostruki porast u odnosu na broj prijava za to isto razdoblje svake godine (2594 prijave).
Epidemija hepatitisa A u Europi

Oboljelo je u prosjeku 4,3 puta više muškaraca od žena, dok se udio oboljelih muškaraca posljednjih mjeseci smanjuje.

Od početka lipnja 2016. godine kad je započela epidemija do kraja rujna 2017. godine u 20 država EU/EEA je prijavljeno 2873 oboljelih od hepatitisa A za koje je potvrđeno da su epidemijski povezani (ista sekvenca genoma jednog od tri podtipa).

Za njih 2582 je poznat podatak o spolu, te je oboljelih muškaraca 9,3 puta više od oboljelih žena.

Podatak o spolnoj orijentaciji je poznat je za 970 oboljelih muškaraca, od kojih se 738 (76%) deklarira kao pripadnici MSM populacije (muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima).

Europski centar za prevenciju i suzbijanje bolesti, ECDC, je zatražio od zemalja EU/EEA da prijave događaje koji mogu govoriti u prilog širenju epidemije i na druge podskupine u populaciji (ne samo među već identificiranom rizičnom skupinom MSM).

U Belgiji, Francuskoj i Njemačkoj je prijavljeno šest grupiranja bolesti koje se prenose hranom s po 15-tak oboljelih podudarnih sa sojem virusa izoliranih u epidemiji hepatitisa A ove godine.

Kao rezultat širenja ove epidemije zabilježen je povećan broj oboljelih žena, djece i starijih osoba, uz usporedno i nadalje prisutno bilježenje zaraze u muškaraca.

Slovačka je tijekom 2017. godine prijavila 13 epidemija hepatitisa A među pripadnicima manjinskih skupina kao što je romska populacija, bez dokaza da se radi o jednom od tri epidemijska soja virusa zbog nedostatka podataka o sekvenciranju uzročnika.

Češka i Grčka su jedine zemlje u kojima je zabilježen povećan broj oboljelih od hepatitisa A s podjednakim brojem oboljelih muškaraca i žena.

U Grčkoj i Italiji su zabilježena grupiranja oboljelih kod kojih je moguća povezanost s konzumacijom morskih plodova, no nedostaju podaci o sekvenciranju uzročnika da bi se mogli povezati sa sojevima uzročnika aktualne epidemije.

U Hrvatskoj je od početka 2017. godine prijavljeno 25 oboljelih od hepatitisa A, 15 muškaraca i 10 žena, tako da je omjer muškaraca prema ženama među oboljelima 1,5.

Svi navedeni podaci ukazuju na epidemiju koja još uvijek traje i na činjenicu da se u budućnosti može očekivati još oboljelih od hepatitisa A u Europi i u Hrvatskoj.

Hepatitis A ili zarazna žutica je akutna zarazna bolest jetre koju uzrokuje hepatotropni virus hepatitisa A (HAV) koji pripada rodu Hepatovirusa, unutar obitelji Picornaviridae.
Poznato je šest genotipa HAV, od I to VI.

Hepatitis A je vrlo zarazna bolest, s prosječnom inkubacijom od 28 dana u rasponu od 15 do 50 dana.

Osoba je zarazna u drugoj polovici vremena inkubacije, dok još nije razvila simptome pa sve do kraja prvog tjedna žutice.

HAV se može prenijeti kontaminiranom vodom, hranom ili prljavim rukama među bliskim kontaktima (kućnim, spolnim ili kontaktima u kolektivima kao što su vrtići i škole).

Rizični čimbenici odnosno rizične skupine su primjena zaraženih krvnih pripravaka, injektiranje droga, MSM populacija i beskućnici.

Bolest je često asimptomatska ili blaga, osobito u djece mlađe od pet godina.

U odraslih je početak bolesti obično nagao s povišenom temperaturom, slabošću i bolovima u trbuhu, a žutica je dominantan simptom.

Simptomi bolesti mogu trajati od 1-2 tjedna pa sve do nekoliko mjeseci.

U 15% slučajeva se javljaju povrati hepatitisa unutar godine dana.

Nakon infekcije ostaje doživotni imunitet; nije poznata pojava kronične infekcije.

Smrtnost bolesti je niska: od 0,1 do 0,3%, ali može biti viša (1,8%) kod osoba u dobi iznad 50 godina ili u slučaju popratnih kroničnih bolesti jetre.

Liječenje je simptomatsko, a bolesnici se spontano oporavljaju.

Glavne preventivne mjere su osiguranje i provedba higijenskih sanitarnih mjera, edukacija o osobnim higijenskim mjerama zaštite, osobito higijeni ruku kao i mogućnostima cijepljenja.

Izloženim kontaktima se preporučuje postekspozicijska zaštita cijepljenjem i primjenom imunoglobulina.

Sve vijesti vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(1)
5.0 od 5

Brzi priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi

Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Test erektilne funkcije

Ispunite upitnik procjene erektilne funkcije. Test erektilne funkcije Kvaliteta spolnog života jedan je od najvažnijih segmenata kvalitete života muškarca.

IPSS UPITNIK

Ispunite upitnik procjene tegoba mokrenja. IPSS UPITNIK Poremećeno mokrenje često vezuje uz sebe i poremećaje kontinencije te seksualnih funkcija.