Pada broj djece cijepljene protiv ospica

Do 2011. godine postotak cijepljene djece u toj dobi uglavnom se kretao oko 96%.

Situacija s procijepljenošću MPR cjepivom zasad je još uvijek dobra kod školske djece, kada se prima druga doza cjepiva, jer obuhvat iznosi 96%, iako je i tu zabilježen pad s obzirom da je prije 2011. godine iznosio 98%.

Najveći pad zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje je u 2016. prvu dozu cjepiva primilo svega 64,4% djece, te u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje se te godine cijepilo 70% djece u drugoj godini života.

Lošiju procijepljenost bilježe i Osječko-baranjska (86,3%), Primorsko-goranska županija (84,2%) i Istarska županije (90%), dok je procijepljenost u ostalim županijama iznad 90%.

Neke županije ne bilježe pad, pa su tako najveću procijepljenost kod male djece u 2016. imale Koprivničko-križevačka (98,1%), Varaždinska (97,4%), Šibensko-kninska (97,4%) i Sisačko-moslavačka županija (97,4%).

Prije organiziranog cijepljenja protiv ospica, koje je započelo 1968. godine, u Hrvatskoj je prosječno godišnje od ospica obolijevalo oko 15000 osoba, a umiralo dvadesetak, prvenstveno djece.

Ospice su se javljale u epidemijskim valovima u trajanju od jedne do tri godine, s kraćim razdobljima od godinu do dvije u kojem je bio manji broj oboljelih.

Nakon uvođenja cijepljenja razdoblja između epidemijskih valova su se produžavala, valovi su trajali kraće, a broj oboljelih je postupno opadao.

Kombinirano cjepivo MPR u uporabi je od 1976. godine te se pokazalo djelotvornim i sigurnim.

U zadnjih petnaestak godina u Hrvatskoj su se javljali uglavnom pojedinačni uvezeni slučajevi ospica s povremenim širenjem na osobe u kontaktu, što svakih par godina rezultira manjim epidemijama.

Posljednja veća epidemija zabilježena je u zimu 2014/2015. godine, kad je oboljelo 220 osoba, dok je u siječnju i veljači 2017. oboljelo njih sedmoro.

Zadnja zabilježena smrt od ospica u Hrvatskoj desila se u sklopu jedne manje epidemije 2004. godine.

Statistike o smrtnosti u razvijenim zemljama pokazuju da na tisuću oboljelih od ospica umre jedna osoba.

Kod zdrave i dobro uhranjene djece ospice su rijetko kada opasne, no moguće su bakterijska superinfekcija kao što je upala pluća, osobito u dojenčadi, ili upala srednjeg uha, koje se pojavljuju razmjerno često.

Osobe s ospicama posebno su osjetljive na infekciju streptokokima, koji su česti uzročnici gnojne angine, bakterijske upale pluća itd. a jedna je od komplikacija upala mozga (encefalitis).

Iako je zbog epidemije ospica u hrvatskom okruženju u prvom planu MPR cjepivo, podaci HZJZ-a pokazuju pad procijepljenosti i s drugim cjepivima iz Obveznog kalendara cijepljenja, poput onog protiv hepatitisa B i DiTePer cjepiva protiv difterije, tetanusa i hripavca.

Za odbijanje cijepljenja djece iz Programa obveznog cijepljenja predviđene su sankcije, no iz podataka Uprave za sanitarnu inspekciju Ministarstva zdravstva vidljivo je da s padom procijepljenosti pada i broj prijava zbog necijepljenja, te da u konačnici vrlo mali broj roditelja biva kažnjen predviđenom novčanom kaznom.