Ostalo

Svjetlosno onečišćenje okoliša

Objavljeno 18.07.2018.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Svjetlosno onečišćenje okoliša je globalni problem kojem se pripisuju ekonomski, astronomski, sigurnosni, ali i zdravstveni problemi koji utječu na čovjeka i izazivaju brojne neželjene zdravstvene učinke.
Svjetlosno onečišćenje okoliša
 

Svjetlosno onečišćenje je za širu javnost noviji pojam za razliku od onečišćenja vode, tla ili zraka. Najprepoznatljivija nuspojava onečišćenja svjetlošću jest povećanje rasvijetljenosti neba tijekom noći, što je uzrokovano pretjeranim intenzitetom korištenja rasvjete, a nastaje zbog raspršenja vidljivog i nevidljivog svjetla (ultraljubičastog i infracrvenog svjetla) prirodnog ili umjetnog porijekla na sastavnicama okoliša i atmosfere i za sobom povlači štetne posljedice i na čovjeka i na njegov okoliš.

Budući da je određena razina narušavanja prirodnog mraka umjetnom rasvjetom ulica, prometnica, javnih mjesta i spomenika pretpostavka urbanog načina života, pod pojmom "svjetlosno onečišćenje" se u prvom redu podrazumijeva svaka nepotrebna emisija svjetlosti odnosno emisija u prostor izvan zone koju je potrebno osvijetliti.

U modernom je društvu velik broj ljudi izložen umjetnim izvorima svjetlosti tijekom noći, a noćne aktivnosti i smjenski rad noću su postali stil života suvremenog društva. Biološki ritmovi su vremenski ciklusi unutar kojih se zbivaju brojne normalne funkcije ljudskog tijela, uključujući razdoblja spavanja i aktivnosti, ponašanje i većinu fizioloških i endokrinih procesa. Nedavna epidemiološka istraživanja upućuju na to da izloženost svjetlu tijekom noći dovodi do promjene cirkadijanog ritma potiskivanjem sinteze melatonina. Kako se smanjenje koncentracije melatonina dovodi u vezu s nekim vrstama karcinoma, vrsta, intenzitet i boja unutarnjeg i vanjskog osvjetljenja danas postaje sve značajnije javnozdravstveno pitanje.

Ljudsko tijelo funkcionira u strogom dnevnom ili 24-satnom cirkadijanom ciklusu koji upravlja biokemijskim, fiziološkim i bihevioralnim procesima. Dnevni ritmovi unutar tijela sinkronizirani su kako međusobno, tako i s vanjskim svijetom zahvaljujući djelovanju "biološkog sata" koji čini skupina neurona u suprahijazmatskoj jezgri hipotalamusa prema prirodnoj smjeni dana i noći, odnosno svjetla i tame. Biološki sat upravlja dnevnim fluktuacijama kod većine dnevnih parametara u humanoj fiziologiji, kao što su tjelesna temperatura, krvni tlak, varijabilnost srčanog ritma, sekrecija određenih hormona te ciklusom buđenja i spavanja. Na rad unutarnjeg biološkog sata osim endogenih, velik utjecaj imaju vanjski čimbenici među kojima je svakako najznačajnija svjetlost kao značajan čimbenik održanja života i funkcioniranja većine bioloških ritmova u tijelu, uključujući spavanje i budnost.

Odlike svjetlosti koje posebice utječu na ljudsko zdravlje su jakost, vrijeme izloženosti i spektar svjetlosti. Interakcija svjetlosti s ljudskim tijelom se zbiva preko očiju i kože, a svjetlosna energija koja se pri tome izmjenjuje ovisi naročito o valnoj duljini emitirane ili apsorbirane svjetlosti. Svaka valna duljina svjetlosti u određenim uvjetima i trajanju izloženosti može imati potencijalno štetan utjecaj na zdravlje. Brojna istraživanja potvrđuju da upravo umjetni izvori svjetlosti sadrže valne komponente koje predstavljaju opasnost za oči i kožu čovjeka te mogu biti uzrok različitim zdravstvenim problemima.

Među čimbenicima koji utječu na cirkadijane ritmove je i melatonin, hormon epifize. Poticaj za njegovo lučenje je tama, a inhibiciju lučenja potiče svjetlost. Melatonin sintetiziran u epifizi se tijekom noći izlučuje u krv i cerebrospinalnu tekućinu, dok tijekom dana gotovo i nema lučenja melatonina. Trajanje porasta vrijednosti melatonina određuje dužinu biološke noći, te epifiza nema samo ulogu sata, već i kalendara, jer daje organizmu podatak o sezonskim promjenama u trajanju dana.

Melatonin je uključen u mnoge procese kao što su kontrola sna, cirkadijani ritam, fiziologija mrežnice, razvoj i rast karcinoma, imunološki sustav, uklanjanje slobodnih radikala, mitohondrijska respiracija, kardiovaskularna funkcija, metabolizam kostiju i fiziologija gastrointestinalnog sustava. Izloženost umjetnim izvorima svjetlosti dovoljne jakosti i određene valne duljine tijekom noći prekida lučenje melatonina, a ovisi o boji, trajanju i intenzitetu svjetlosti i može utjecati na pojavnost različitih zdravstvenih problema, povećati učestalost glavobolje, iscrpljenost, stres i unutarnji nemir. Fluorescentna i intenzivna svjetlost u uredima je dovoljna da izazove povišeni krvni tlak i može izazvati stanje stresa i učestalost pogrešaka pri radu.

Svjetlosno onečišćenje je moguće smanjiti racionalnom upotrebom rasvjetnih tijela kao važne preventivne mjere kao i edukacijom svih strana uključenih u tematiku zaštite od svjetlosnog onečišćenja. Zaštita od svjetlosnog onečišćenja se postiže mjerama zaštite od nepotrebnih, nekorisnih ili štetnih emisija svjetlosti te mjerama zaštite noćnog neba od prekomjernog osvjetljenja.

Sve vijesti vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(0)
0.0 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Test erektilne funkcije

Ispunite upitnik procjene erektilne funkcije. Test erektilne funkcije Kvaliteta spolnog života jedan je od najvažnijih segmenata kvalitete života muškarca.

IPSS UPITNIK

Ispunite upitnik procjene tegoba mokrenja. IPSS UPITNIK Poremećeno mokrenje često vezuje uz sebe i poremećaje kontinencije te seksualnih funkcija.