Obilježen Svjetski dan ozona

Svrha obilježavanja je podizanje svijesti o problematici ozonskog omotača te istraživanju načina kako ga očuvati.

Ozonski sloj Zemlji pruža zaštitu od štetnog dijela sunčevih zraka, a stvara se pod utjecajem sunčeve svjetlosti i dio je Zemljine atmosfere od 10 do 50 km iznad površine planeta.

Unatoč relativno niskoj koncentraciji ozona u atmosferi (maksimalne koncentracije ne prelaze 0,001%), njegova je uloga u životu na Zemlji velika.

Ovaj sloj ograničava štetno ultraljubičasto zračenje i njegovo dostizanje do Zemlje, što pruža zaštitu ljudskom zdravlju i čitavom ekosustavu.

Debljina ozonskog omotača je oko 3 mm, ali značajno varira uslijed postojećih štetnih utjecaja.

"Ozonska rupa" je prvi put primijećena osamdesetih godina prošlog stoljeća, a utvrđeno je da su uzroci njenog nastanka fizikalno-kemijski procesi, u kojima atomi klora i broma iz plinovitih freona i halona cijepaju molekule ozona.

Postupno ukidanje i kontrola korištenja tvari koje oštećuju ozon i time ga smanjuju, pomogla su u zaštiti ozonskog sloja za sadašnje i buduće generacije i značajno doprinijeli globalnim naporima u rješavanju klimatskih promjena.

Projekcije pokazuju da će se ozonski sloj na razinu iz 1980. godine vratiti između 2050. i 2070. godine.

Zbog svoje opće prihvaćenosti i provedbe, Montrealski je protokol primjer iznimne međunarodne suradnje te se smatra jednim od najuspješnijih ugovora takve vrste.

Za usporedbu, u izazovu oštećenosti ozona globalna regulativa temeljena na Protokolu iz Kyota nije uspjela.

Oba ozonska ugovora ratificiralo je 197 stranaka, uključivši 196 država i Europsku uniju, što ih čini prvim univerzalno ratificiranim ugovorima u povijesti Ujedinjenih naroda.