Ostalo

Dan sjećanja na žrtve prometnih nesreća

Objavljeno 18.11.2018.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Svjetski dan sjećanja na žrtve prometnih nesreća obilježava se svake treće nedjelje u mjesecu studenom.
Dan sjećanja na žrtve prometnih nesreća
 

Ovogodišnjim sloganom "Ceste imaju priču" nastoji se podići kvalitetu i sigurnost cestovne mreže za sve sudionike u prometu diljem svijeta te svijest o važnosti ulaganja u cestovnu infrastrukturu radi postizanja ciljeva Generalne skupštine Ujedinjenih naroda.

Skupština je na svojoj 64. sjednici usvojila rezoluciju kojom je proglašeno Desetljeće akcije za sigurnost cestovnog prometa za razdoblje 2011. – 2020. Krajnji je cilj do 2020. godine smanjiti broj poginulih u prometnim nesrećama za 50%.

Svake godine u svijetu više od 1,25 milijuna ljudi umire zbog prometnih nesreća, a između 20 i 50 milijuna ih bude ozlijeđeno u prometnim nesrećama.

Od ukupnog broja umrlih, 48% je u dobi između 15 i 44 godine.

Gotovo polovica umrlih pripada osjetljivoj skupini sudionika u prometu, a to su motociklisti, pješaci i biciklisti.

Najviše, oko 90% smrtnih slučajeva u svijetu, javlja se u zemljama s niskim ili srednjim prihodima, iako se u tim zemljama nalazi 54% ukupnog broja vozila.

Ozljede zadobivene u prometnim nesrećama vodeći su uzrok smrti među osobama između 15 i 29 godina života.

Ako se ne postignu zadani ciljevi, procjenjuje se da će do 2030. godine prometne nesreće postati 7. vodeći uzrok smrti u svijetu (trenutačno se nalaze na 8. mjestu, odmah iza šećerne bolesti).

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, u 2017. godini je zabilježeno ukupno 34368 prometnih nesreća, od čega je u njih 307 zabilježen smrtni ishod sudionika.

Ukupno je umrla 331 osoba, od kojih je 81% muškog spola, a 13 djece do 17 godina starosti.

U 2017. godini je u prometnim nesrećama ozlijeđeno 14608 osoba.

Većina prometnih nesreća, 95,1%, dogodila se zbog pogreške vozača.

U posljednjih deset godina je u Hrvatskoj u 31,8% nesreća došlo do stradavanja osoba, bilo da su poginule ili ozlijeđene.

Neprimjerena brzina jedan je od čestih uzroka prometnih nesreća.

Povećanje brzine izravno je povezano s povećanjem vjerojatnosti nesreće i porastom težine ozljeda: rizik umiranja odraslog pješaka je manji od 20% ako ga udari automobil koji se kreće brzinom od 50 km/h, a 60% ako se automobil kreće brzinom od 80 km/h.

Uporaba sigurnosnog pojasa smanjuje rizik od smrti kod putnika na prednjim sjedalima za 40 do 50%, a kod putnika na stražnjim sjedalima za 25 do 75%.

Korištenje ispravne zaštitne kacige može smanjiti rizik od smrti za 40% te za više od 70% smanjuje rizik od teških ozljeda.

Među poginulima u prometnim nesrećama u Hrvatskoj prošle godine 35% nije koristilo sigurnosni pojas, a 16% poginulih vozača i putnika motocikala i mopeda nije koristilo zaštitnu kacigu.

Sve vijesti vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(0)
0.0 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Test erektilne funkcije

Ispunite upitnik procjene erektilne funkcije. Test erektilne funkcije Kvaliteta spolnog života jedan je od najvažnijih segmenata kvalitete života muškarca.

IPSS UPITNIK

Ispunite upitnik procjene tegoba mokrenja. IPSS UPITNIK Poremećeno mokrenje često vezuje uz sebe i poremećaje kontinencije te seksualnih funkcija.