Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Ovogodišnjim sloganom "Ceste imaju priču" nastoji se podići kvalitetu i sigurnost cestovne mreže za sve sudionike u prometu diljem svijeta te svijest o važnosti ulaganja u cestovnu infrastrukturu radi postizanja ciljeva Generalne skupštine Ujedinjenih naroda.
Skupština je na svojoj 64. sjednici usvojila rezoluciju kojom je proglašeno Desetljeće akcije za sigurnost cestovnog prometa za razdoblje 2011. – 2020. Krajnji je cilj do 2020. godine smanjiti broj poginulih u prometnim nesrećama za 50%.
Svake godine u svijetu više od 1,25 milijuna ljudi umire zbog prometnih nesreća, a između 20 i 50 milijuna ih bude ozlijeđeno u prometnim nesrećama.
Od ukupnog broja umrlih, 48% je u dobi između 15 i 44 godine.
Gotovo polovica umrlih pripada osjetljivoj skupini sudionika u prometu, a to su motociklisti, pješaci i biciklisti.
Najviše, oko 90% smrtnih slučajeva u svijetu, javlja se u zemljama s niskim ili srednjim prihodima, iako se u tim zemljama nalazi 54% ukupnog broja vozila.
Ozljede zadobivene u prometnim nesrećama vodeći su uzrok smrti među osobama između 15 i 29 godina života.
Ako se ne postignu zadani ciljevi, procjenjuje se da će do 2030. godine prometne nesreće postati 7. vodeći uzrok smrti u svijetu (trenutačno se nalaze na 8. mjestu, odmah iza šećerne bolesti).
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, u 2017. godini je zabilježeno ukupno 34368 prometnih nesreća, od čega je u njih 307 zabilježen smrtni ishod sudionika.
Ukupno je umrla 331 osoba, od kojih je 81% muškog spola, a 13 djece do 17 godina starosti.
U 2017. godini je u prometnim nesrećama ozlijeđeno 14608 osoba.
Većina prometnih nesreća, 95,1%, dogodila se zbog pogreške vozača.
U posljednjih deset godina je u Hrvatskoj u 31,8% nesreća došlo do stradavanja osoba, bilo da su poginule ili ozlijeđene.
Neprimjerena brzina jedan je od čestih uzroka prometnih nesreća.
Povećanje brzine izravno je povezano s povećanjem vjerojatnosti nesreće i porastom težine ozljeda: rizik umiranja odraslog pješaka je manji od 20% ako ga udari automobil koji se kreće brzinom od 50 km/h, a 60% ako se automobil kreće brzinom od 80 km/h.
Uporaba sigurnosnog pojasa smanjuje rizik od smrti kod putnika na prednjim sjedalima za 40 do 50%, a kod putnika na stražnjim sjedalima za 25 do 75%.
Korištenje ispravne zaštitne kacige može smanjiti rizik od smrti za 40% te za više od 70% smanjuje rizik od teških ozljeda.
Među poginulima u prometnim nesrećama u Hrvatskoj prošle godine 35% nije koristilo sigurnosni pojas, a 16% poginulih vozača i putnika motocikala i mopeda nije koristilo zaštitnu kacigu.