Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Tema obilježavanja Svjetskog dana hipertenzije - 17. svibnja je "Saznajte koliki je Vaš krvni tlak", kako bi se naglasila važnost mjerenja i kontrole krvnog tlaka te podigla razina svjesnosti opće populacije o veličini problema hipertenzije, kao i mogućnostima prevencije.
Od prošle godine se i cijeli mjesec svibanj proglašava "Mjesecom mjerenja krvnog tlaka".
Povišeni krvni tlak ili hipertenzija je tiha i podmukla bolest, koja godinama ne mora pokazivati nikakve simptome, dok se ne razviju oštećenja ciljnih organa.
Hipertenzija predstavlja globalnu epidemiju i vodeći čimbenik rizika za smrtnost na globalnoj razini.
Prema procjenama, 18% svih smrti na razini svijeta pripisivo je hipertenziji (oko 9,4 milijuna ljudi).
Četiri od deset odraslih osoba iznad 25 godina u svijetu ima povišeni krvni tlak.
Nažalost, gotovo 50% osoba s hipertenzijom ne zna da ima povišeni krvni tlak, a pola onih koji znaju za svoj povišeni tlak ne poduzimaju ništa, odnosno niti se liječe medikamentima, niti mijenjaju štetne životne navike.
To znači da 75% populacije s povišenim krvnim tlakom ima veliki rizik za razvoj bolesti srca, moždani udar, bolesti bubrega i iznenadnu srčanu smrt.
Jedan od razloga tako loše kontrole hipertenzije je što ljudi nisu svjesni da imaju povišeni tlak.
Naime, mjerenje tlaka je osnova kako u postavljanju dijagnoze tako i u praćenju učinka terapije.
Stoga je i tema ovogodišnje Svjetskog dana hipertenzije "Saznajte koliki je Vaš krvni tlak".
Preporuka je Svjetske lige za hipertenziju da svatko provjeri svoj krvni tlak barem jednom godišnje, a osobe koje boluju od hipertenzije prema preporuci liječnika.
Vrijednosti krvnog tlaka treba snižavati ispod 140/90 mmHg.
Povišen arterijski tlak je glavni nezavisni čimbenik rizika za kardiovaskularni pobol i smrtnost.
U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti.
U 2016. godini bile su uzrok smrti u 45% slučajeva (ukupno 23190 osoba, 13136 žena i 10054 muškaraca).
Visoka je i prevalencija hipertenzije, te prema istraživanju provedenom 2005. iznosi 37% (M 35,2% , Ž 39,7%).
Bitno je naglasiti da se na rizike za razvoj visokog krvnog tlaka može utjecati promjenom štetnih životnih navika:
-smanjenjem unosa soli
-uravnoteženom pravilnom prehranom
-prestankom pušenja
-izbjegavanjem prekomjernog pijenja alkohola
-redovitom tjelesnom aktivnošću
-održavanjem normalne tjelesne mase
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je nepravilna prehrana odgovorna za oko 50% slučajeva hipertenzije, tjelesna neaktivnost za oko 20%, a pretilost za oko 30%.