Ostalo

HZJZ za porez na zaslađena bezalkoholna pića

Objavljeno 02.08.2019.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Jedan od vodećih javnozdravstvenih prioriteta u Hrvatskoj, ali i zemljama Europske unije, kronične su nezarazne bolesti te debljina kao faktor rizika za razvoj ove grupe oboljenja.
HZJZ za porez na zaslađena bezalkoholna pića
 

Posebno je pri tome zabrinjavajuće povećanje učestalosti debljine kod djece.

Prema istraživanju "Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2015./2016. (CroCOSI)", 35% djece u dobi od 8 do 9 godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, što je poražavajući podatak uzmemo li u obzir da je 2003. godine bilo 21% djece s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom.

Europska komisija je 20. lipnja ove godine organizirala radionicu 16 primjera dobre prakse u borbi protiv kroničnih nezaraznih bolesti i debljine.

Među primjerima dobre prakse su uz hrvatske poligone za vježbanje u školama mađarski primjer i primjer iz Velike Britanije.

Velika Britanija je u travnju 2018. uvela porez na slatka pića (Soft drinks industry levy, SDIL).

Za ostale namirnice koje sadrže dodane šećere objavljene su smjernice za industriju (dobrovoljne smjernice) sa ciljem reformulacije proizvoda na način da se do 2020. godine smanji udio šećera za 20%.

U Mađarskoj je na snazi cjelovita porezna politika dodatnog oporezivanja manje zdravih namirnica i to vezano uz udio šećera, soli, kofeina (energetska pića) i alkohola.

Ova porezna reforma započela je 2011. godine s manjim brojem namirnica te su se kategorije namirnica kroz sljedeće godine proširivale, no važno je istaknuti da su slatka (zaslađena) pića od početka (od 2011.) obuhvaćena ovom poreznom reformom.

Konzumacija pića u koje je dodan šećer, gazirana i negazirana pića, dokazano je jedan od vodećih čimbenika koji dovodi do debljine kod djece.

Šećer se nalazi u mnogo drugih prehrambenih namirnica, a prirodno je prisutan primjerice u mlijeku i voću koji su neophodni za pravilan rast i razvoj djece.

No šećer dodan u pićima opasniji je od drugih izvora šećera te je konzumaciju upravo šećera iz pića neophodno što hitnije smanjiti iz nekoliko razloga:
-riječ je o velikoj koncentraciji umjetno dodanog rafiniranog šećera (330 ml tipično sadrži 35g, skoro 10 žličica šećera)
-nutritivna vrijednost slatkih pića je vrlo niska, što znači da u odnosu na neke druge namirnice koje sadrže šećer, slatka pića sadrže daleko manje prirodnih mikro i makro nutrijenata (vitamina, minerala, složenih ugljikohidrata, vlakana, proteina, nezasićenih masnih kiselina) poželjnih za rast razvoj djece i mladih; zbog navedenog upravo se za slatka pića koristi termin "prazne kalorije"
-slatka pića uglavnom se konzumiraju naglo (u kratkom roku) te ne pružaju jednak osjećaj sitosti kao kruta hrana, zbog čega se nakon pijenja takvih pića ne smanjuje konzumacija drugih namirnica
-smanjenje konzumacije slatkih pića jedna je od rijetkih uspješnih mjera koji dovodi do smanjena debljine kod pretile djece i mladih u odnosu na možebitne druge prehrambene preporuke za smanjenje debljine; zamjenu slatkih pića drugim tekućinama, i to prvenstveno vodom, djeca i mladi lakše prihvaćaju, te se ovih preporuka ustrajnije pridržavaju uz manje remećenje dnevnih aktivnosti i kvalitete života.

Studije o konzumaciji gaziranih pića pokazuju i povezanost s različitim zdravstvenim tegobama poput smanjenja kalija u krvi, nedostatka vitamina i potrebnih hranjivih tvari koje su prijeko potrebne mladima u razvoju.

Preliminarni podaci istraživanja HBSC provedenog 2018. godine pokazuju sljedeće: svaki dan slatko piće konzumira 15,1% dječaka u dobi od 11 godina, 19% u dobi od 13 godina, 17,6% u dobi od 15 godina, te 12,1% djevojčica u dobi od 11 godina, 16,9% djevojčica u dobi od 13 godina i isto toliko (16,9%) u dobi od 15 godina.

Poseban problem predstavljaju energetska pića koja zbog kombinacije sastojaka i visoke količine kofeina nisu pogodna za djecu i mlade.

Veća konzumacija takvih pića prividno održava budnost, ubrzava cirkulaciju, što dovodi do ubrzanog rada srca i živčanog sustava, a može izazvati i nesanicu i naviku, kao i promjene u ponašanju.

Također zbog većeg sadržaja kofeina, energetska se pića nikako ne smiju konzumirati s alkoholom jer se i kod manjih količina tako kombiniranih pića njihovo djelovanje višestruko povećava.

Poznato je nekoliko smrtnih slučajeva u EU i SAD, pogotovo nakon miješanja s alkoholnim pićima, te bi se potrošače moralo informirati o štetnostima takve konzumacije.

U Švedskoj isto kao u Velikoj Britaniji pojedini trgovački lanci zabranjuju njihovu prodaju mlađima od 15 godina.

O velikoj dostupnosti energetskih pića našim učenicima govore podaci istraživanja ESPAD (European School Survey Project on Alcohol and other Drugs) iz 2015. godine: među ispitanim učenicima u dobi od 16 godina 86,4% izjavilo je da je u životu konzumiralo energetsko piće, mladići češće u odnosu na djevojke (90,3% mladića u odnosu na 82,1% djevojaka).

Svi navedeni podaci dodatno govore o opravdanosti povećanja poreza na ovu vrstu pića, a ono će puni učinak na unapređenje zdravlja populacije imati ako se provedu i druge preventivne aktivnosti kojima će zdravi izbori biti lakše dostupnih od onih koji imaju negativne učinke na zdravlje.

Sve vijesti vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(0)
0.0 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Test erektilne funkcije

Ispunite upitnik procjene erektilne funkcije. Test erektilne funkcije Kvaliteta spolnog života jedan je od najvažnijih segmenata kvalitete života muškarca.

IPSS UPITNIK

Ispunite upitnik procjene tegoba mokrenja. IPSS UPITNIK Poremećeno mokrenje često vezuje uz sebe i poremećaje kontinencije te seksualnih funkcija.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.