HZJZ upozorava na dehidraciju

Voda je medij u kojem se odvija život. Ona je izvor tijelu važnih minerala i elektrolita. Nema energetsku vrijednost, oslobađa organizam od štetnih tvari, regulira tjelesnu temperaturu, olakšava probavu, a kožu održava zdravom i lijepom.

Potrebe za vodom povećane su u toplijim mjesecima i pri tjelesnoj aktivnosti, a trudnice, dojilje, djeca i starije osobe moraju posebno paziti na dostatan unos vode.

Dehidracija donosi glavobolju, umor i manjak koncentracije

Naše potrebe za vodom ovise o temperaturi tijela i okoline, stupnju aktivnosti, nadmorskoj visini, funkcionalnim gubicima, metaboličkim potrebama i dobi. U normalnim uvjetima na dan bismo trebali popiti 0,3 dl vode po kilogramu tjelesne mase, što je otprilike od litru i pol do dvije, to jest od šest do osam čaša.

Ipak, često pijemo manje nego što nam je potrebno da održimo zdravlje. Tada nastupa dehidracija. Čak i sasvim mala dehidracija može prouzročiti glavobolju, opći umor ili manjak koncentracije.

Osobe koje piju malo vode imaju dugotrajan rizik za bolesti bubrega, srca, poremećaj mentalnih funkcija te probavnog sustava. Smanjenim unosom tekućine smanjuje se volumen krvi, a time i dotok kisika koji pritječe u srce, mozak, mišiće i sve važne organe, pa oni slabije obavljaju svoju funkciju. U skupini osoba s povećanim rizikom od dehidracije su djeca, trudnice, radna populacija u srednjim godinama te osobe starije životne dobi.

Nažalost, ne možemo računati da će naš mehanizam žeđi na vrijeme dati znak da moramo popiti vode. U trenutku kad osjetimo žeđ, već smo lagano dehidrirali. Važno je napomenuti da se osjet žeđi s godinama dodatno smanjuje. Rješenje je piti tekućinu u malim količinama tijekom cijeloga dana. Voda, voće i povrće, svježe cijeđeni sokovi od voća i povrća te osvježavajuća voda s dodatkom limuna, mente, matičnjaka ili đumbira idealni su za ljetno osvježenje i sprječavanje dehidracije. Neke namirnice sadržavaju od 80-90% vode.