Pod pojmom akutne respiratorne infekcije donjeg dišnog sustava najčešće mislimo na akutni bronhitis, pneumoniju te akutno pogoršanje simptoma u bolesnika koji boluju od kronične opstruktivne bolesti pluća (kroničnog bronhitisa ili emfizema).

• Akutni bronhitis
• Simptomi
• Kada se javiti liječniku?
• Terapija
• Prevencija
• Akutno pogoršanje kroničnog bronhitisa
• Simptomi
• Terapija
• Upala pluća
• Simptomi
• Kada se javiti liječniku?
• Terapija
• Prevencija

Akutni bronhitis

Kao i u slučaju akutnih infekcija gornjih dišnih putova, akutni bronhitis je najčešće uzrokovan virusima. Česti uzroci su i pušenje cigareta i zagađenje zraka. Bronhitis je upala bronha, struktura kojima zrak dolazi do najudaljenijih dijelova pluća. Virusna upala tih cjevastih struktura dovodi do njihovog oticanja i stvaranja sluzi. Kašalj se javlja kao pokušaj organizma da iz sebe izbaci stvorenu sluz.

Simptomi

Simptomi uključuju vrućicu, otežano disanje, bol u prsima, kašalj, zviždanje u plućima. Često se akutni bronhitis javlja u sklopu virusne infekcije gornjeg dišnog sustava. Žuti ispljuvak pojavljuje se obično 24 do 48 sati nakon kašlja. Kašalj ponekad može trajati i tjednima.

Kada se javiti liječniku?

Ako je kašalj jak i smeta vam u dnevnim aktivnostima, u slučaju visoke temperature te oboljeli od KOPB-a.

Iako su virusi najčešći uzročnici, oko desetina akutnih bronhitisa uzrokovana je bakterijama i mora se liječiti antibioticima. Osobe koje su pušači i koje već boluju od kronične bolesti pluća te starije osobe, imaju povećani rizik od nastanka bakterijskog bronhitisa. Potrebno je potražiti medicinsku pomoć:

• ako je kašalj jak i smeta vam u dnevnim aktivnostima,
• ako kašalj traje dulje od mjesec dana,
• ako se osjećate iscrpljeno i umorno,
• ako imate umjereno povišenu temperaturu koja ne prolazi tjedan dana,
• ako simptomi traju dulje od tjedan dana, a sluz koju iskašljavate postaje obilnija, gušća i tamnija,
• u slučaju visoke temperature, pojave zimice ili tresavice te
• ako je u pitanju osoba koja boluje od kronične bolesti pluća ili ima bolest imunološkog sustava;
• ako imate velike teškoće pri disanju;
• ako iskašljavate krv.

Terapija

Kao i kod obične prehlade, kod većine akutnih bronhitisa antibiotici nam u terapiji ne pomažu. Za smanjenje simptoma najbolji su odmor, prestanak pušenja, vlaženje zraka i uzimanje puno tekućine kako bi se sluz u dišnim putovima što više omekšala. Od lijekova imamo na raspolaganju sredstva za smanjenje bolova i temperature, te sredstva za ublažavanje kašlja i olakšavanje iskašljavanja.

Prevencija

Najbolja prevencija je pranje ruku, izbjegavanje zadržavanja u prostorima s puno ljudi i prestanak pušenja. Ako bolujete od alergije ili astme imate veći rizik od nastanka akutnog bronhitisa te je potrebno osnovnu bolesti redovito kontrolirati i liječiti.

Akutno pogoršanje kroničnog bronhitisa

Akutno pogoršanje kroničnog bronhitisa, odnosno kronične opstruktivne plućne bolesti obilježeno je pogoršanjem osnovnog stanja bolesnika, a najčešće je uzrokovano bakterijama.

Simptomi

Osnovni simptomi su povećanje količine iskašljaja, pogoršanje kakvoće iskašljaja (postaje gust, tamno žut ili zelenkast) i otežano disanje. Potrebno je javiti se liječniku kako bi propisao antibiotsku terapiju.

Terapija

Uz primjenu odgovarajućeg antibiotika, simptomi akutnog pogoršanja nešto se brže povlače, a smanjuje se i broj pogoršanja u jednoj godini.

Upala pluća

U starijih ljudi upala pluća je mnogo teža nego u mlađoj dobi, a nerijetko i smrtonosna bolest.

Upala pluća najteža je upalna bolest respiratornog sustava. Uzrokovana je različitim mikroorganizmima i pojavljuje se u svim dobnim skupinama. Pojavljuje se u zdravih osoba, a posebno često u osoba s različitim kroničnim bolestima i u osoba s oslabljenim imunitetom. Iz praktičnih razloga razlikujemo dvije osnovne skupine upale pluća: tipične i atipične. Te dvije skupine upala pluća uglavnom se razlikuju u svojim simptomima, ali ponekad se kliničke slike preklapaju. U starijih ljudi upala pluća je mnogo teža nego u mlađoj dobi, a nerijetko i smrtonosna bolest. Više od 90% svih smrti od upale pluća pripada populaciji starijih ljudi. Nerijetko upala pluća u starijih osoba nastaje kao komplikacija gripe.

Simptomi

Postupan razvoj bolesti, blaža vrućica i zimica, bolovi u mišićima, umor, bolovi u prsima i kasniji razvoj uglavnom suhog kašlja obično su simptomi atipične upale pluća. Iznenadni nastup bolesti, visoka vrućica, kašalj s gustim žutim iskašljajem koji može sadržavati i krv, osjećaj gubitka daha, otežano disanje, bolovi u prsima koji se pojačavaju s disanjem, bolovi u trbuhu i jaka iscrpljenost simptomi su tipične upale pluća.

Kada se javiti liječniku?

Uvijek kad su prisutni simptomi.

Liječniku se trebate javiti uvijek ako imate gore navedene simptome. Zbog teže kliničke slike, posebno je važno da se čim prije javite svome liječniku:

• ako ste stariji od 60 godina;
• ako bolujete od neke kronične bolesti (srca, pluća, dijabetes) ili imate oslabljen imunološki sustava;
• ako počnete jako otežano disati, te primijetite plavu boju usana ili noktiju;
• ako iskašljavate krv.

Terapija

U terapiji su najvažniji antibiotici koji će liječnik odabrati ovisno o kliničkoj slici. Uz antibiotike je potrebno strogo mirovanje, prestanak pušenja, uzimanje lagane hrane i dosta tekućine.

Prevencija

Izbjegavajte aktivno i pasivno pušenje jer oštećuje sluznicu dišnog sustava. Pušenje smanjuje obrambenu sposobnost organizma. Ako ste stariji od 60 godina i bolujete od neke kronične bolesti, potražite savjet od svog liječnika o cijepljenju protiv upale pluća ili sezonske gripe koja može dovesti do upale pluća.

NPS-HR-NP-00193