Uzročnik bolesti mačjeg ogreba je
gram-negativna bakterija Bartonella
henselae, a budući da se radi o sindromu
mogući su i drugi, zasad nepoznati, uzročnici.
Prvi klinički opis BMO-a objavio je
1950. godine Robert Debré u Parizu. Danas se bolest javlja diljem svijeta, pa
tako i kod nas u Hrvatskoj.
U većine bolesnika BMO je benigna bolest s tipičnim kliničkim nalazima, a komplikacije i trajne posljedice samo su iznimne pojave.
Inkubacija
je varijabilna, a iznosi 3 do 14 dana od inokulacije (ogreb ili drugi kontakt s
mačkom) do stvaranja primarne kožne promjene (lezije), te 5 do 50
dana od inokulacije do pojave povećanih limfnih čvorova (limfadenopatije).
Na mjestu inokulacije (najčešće ogrebotina od mačića)
uočljiva je primarna lezija, crvena mrlja (makula), kvržica (papula) ili gnojni
mjehurić (pustula) veličine 2 do 5
mm, u trajanju 1 do 3 tjedna, koja prethodi povećanju
susjednih limfnih čvorova (regionalnoj limfadenopatiji).
U većine bolesnika BMO
je benigna bolest s tipičnim kliničkim nalazima (kvržica ili mjehurić na mjestu
kontakta s mačkom, povećani limfni čvorovi), a komplikacije i trajne posljedice
samo su iznimne pojave (endokarditis, encefalitis i druge). Povećani limfni čvorovi održavaju
se i do nekoliko tjedana, a gnojna upala (purulentni limfadenitis) znatno je
rjeđa pojava, u nekih 11% bolesnika. U ovoj bolesti osip je veoma rijetka
pojava, tek u 5% bolesnika s BMO-om.
Diferencijalna dijagnostika
Kliničko značenje BMO-a očituje se u diferencijalnoj
dijagnostici prema drugim bolestima s nalazom limfadenopatije (infekcijska
mononukleoza, toksoplazmoza, upala limfnih čvorova uzrokovana drugim
bakterijama, uzročnikom tuberkuloze, benigni i maligni tumori i druge bolesti).
Tradicionalni dijagnostički kriteriji (podatak o kontaktu
s mačkom, regionalni limfadenitis sa ili bez inokulacijske papule ili pustule,
pozitivan kožni test, karakteristični patohistološki nalaz aspirata limfnog
čvora, negativni nalazi drugih bolesti), izolacija uzročnika i/ili detekcija
njihovih nukleinskih kiselina (DNA) PCR-metodom iz upalom zahvaćenog tkiva
i/ili krvi, testa indirektne imunofluorescencije (IFA) u pretraživanju
protutijela u serumu bolesnika na antigene B.
henselae.
Povećani limfni čvorovi spontano i postupno smanjuju veličinu.
Povećani limfni čvorovi spontano i postupno smanjuju
veličinu. Antibiotici se primjenjuju samo u bolesnika s osnovnim kroničnim
bolestima i u onih s bakterijemijom i teškim kliničkim oblicima (azitromicin i
ciprofloksacin).