Prehrana

Prehrana prema emocijama

Objavljeno 13.06.2011.
Mr. sc. Sandi Krstinić, dr. med.
Hipokrat je prije oko 2500 godina podijelio ljude na četiri karaktera, a danas suvremena psihologija dijeli ljudske emocije na sreću, tugu, ljutnju i tjeskobu. Ovo nam pokazuje koliko se malo ljudi mijenjanju kroz tisućljeća kada su temperamenti i osjećaji u pitanju.
Prehrana prema emocijama

Kako prehrana utječe na nastanak emocija?

Masnoće i slatkiši mogu se nazvati i "tugofilne" namirnice jer se za njima poseže u stanjima tuge.

U emociji ljutnje naš organizam ima u suvišku hormon noradrenalin, stoga hranom na bazi mlijeka i mliječnih proizvoda kao što su kefir, jogurt i sir utječemo na "gašenje" negativne emocije ljutnje. U mozgu se, naime, ovakvom ishranom potpomaže sinteza inhibicijskih supstanci - tvari koje imaju djelovanje na kočenje moždanih aktivnosti - što dovodi do smirenja. Slično djeluju i lijekovi iz skupine anksiolitika koje nazivamo benzodiazepini.

Za osjećaj tuge preporuča se hrana koja može potaknuti nastanak serotonina u mozgu, a to su žitarice, masnoće i slatkiši. One se mogu nazvati i "tugofilne" namirnice jer se za njima poseže u stanjima tuge, često i instinktivno, a pritom nismo ni svjesni da svoje tužno raspoloženje liječimo uzimanjem slatkiša. Kako su slatkiši i masnoće koncentrirane visokoenergetske namirnice treba ih uzimati u malim količinama. Može se reći da im treba dati "začinski" način upotrebe jer one u malim količinama daju sreću životu, a i odličan okus jelu i nikako ih se ne treba odreći. Na prvo mjesto treba ipak staviti žitarice i proizvode od cjelovita zrna jer će ovakve namirnice duže osiguravati sitost našem organizmu, dok će nas konzumacija koncentriranih ugljikohidrata kao što su slatkiši i kolači isto dovesti do pozitivnih osjećaja ali će ovaj osjećaj dobra raspoloženja trajati vrlo kratko. To nas dovodi u napast da uzmemo novi kolač te se tako vrlo lako izgubi kontrola nad kalorijskim unosom što će rezultirati debljanjem.

U stanjima tjeskobe ili bezvoljnosti preporuča se riba i meso. Ovdje treba dati prednost bijelom mesu kao što su puretina i piletina, a dobar izbor su i janjetina i teletina budući da ove namirnice, osim što umanjuju tjeskobu, imaju osobinu da podižu raspoloženje. Na vrhu potencijala za otklanjanje bezvoljnosti je riba jer ona uz učinak na vraćanje pozitivnih emocija ima i djelovanje na očuvanje protočnosti krvnih žila mozga zahvaljujući moćnim omega-3-masnim kiselinama.

Kada smo radosni preporučuje se voće i povrće. Drugim riječima, u najpoželjnijem osjećaju treba jesti najzdravije namirnice.

Što bismo trebali jesti ako smo primjerice ljuti i zašto?

Do danas je objavljeno mnogo znanstvenih studija koje su pokazale da tjelovježba popravlja raspoloženje ljudi na način da se u mozgu osoba koje vježbaju povećava koncentracija neurotransmitera serotonina, koji se još u žargonu zove i hormon sreće. Potrebno je naglasiti da nisu sve vježbe iste i ne djeluju sve isto na ljudski mozak, u kojem nastaju različite emocije koje čovjek proživljava. Ono što možemo učiniti jest precizno prakticirati određenu vrstu tjelesne aktivnosti za određeno stanje duha. Drugim riječima, prema našim osjećajima trebamo izabrati način vježbanja te tako potaknuti i olakšati stvaranje određenih emocija.

Kada smo ljutiti i mozak nam je prepun noradrenalina, osjećamo da je naše tijelo prepuno energije pa imamo mogućnosti osjetiti snagu bijesa. Tada nećemo birati usporene i opuštajuće vježbe, već onu tjelesnu aktivnost koja će potrošiti nagomilanu negativnu energiju, kao primjerice vježbanje u teretani s težim utezima ili teži žustri uspon na planinu ili vožnja biciklom uzbrdo ili hodanje stepenicama na viši kat. Cilj je brzo se umoriti, potrošiti i isprazniti negativnu emociju ljutnje kako ona ne bi prešla u stres i postala autodestruktivna. Ako se negativnost ne izbaci van ona će djelovati štetno na sam organizam u kojem je nastala. Posljedična upala mišića koja slijedi kod nepripremljenog organizma na teže i žustre tjelesne napore mnogo je manja i bezopasnija posljedica nego bolesti koje su vezane uz dugotrajan i neprestan stres u organizmu. Oni koji već boluju od nekih bolesti ovaj tretman izbijanja negativne emocije ljutnje smiju provoditi samo pod kontrolom liječnika. I kod vježbi vrijedi pravilo umjerenosti, dakle vježbe ne smije biti ni premalo jer onda neće djelovati, ali niti previše jer može biti štetna za tijelo ako mu se ne pruži prilika za odmor.

Tjeskoban i bezvoljan čovjek nema volje za žustre i teške tjelesne napore i oni mu nisu ni potrebni u tretmanu ove emocije već se treba usredotočiti na aktivnosti koje su blaže i opuštajuće. To su primjerice šetnja ili rekreativna vožnja biciklom ili hodanje stepenicama na niži kat ili čak vježbanje u teretani ali s utezima mnogo manjih težina koji nam omogućuju više desetaka ponavljanja prije nego se umorimo. Cilj je postupno i polako pobuditi nastanak energije u našem organizmu te je potrebno djelovati polako i postupno kako bismo odagnali bezvoljnost iz našeg raspoloženja.

Tuga je emocija za čiji nestanak se mogu odabrati jednake vježbe kao i kod tjeskobe, s time da u početku možemo biti i malo energičniji jer je tuga manje negativna od tjeskobe i prije ćemo dosegnuti sreću ako se posvetimo aerobnim vježbama koje pune naše tijelo i mozak kisikom. Istodobno, ugljikohidrati u našem organizmu bolje sagorijevaju, daju nam čišću energiju bez nusprodukata kao što je primjerice, kiselina u mišićima koja brže nastaje kod anaerobnih vježbi i brže stvara osjećaj umora. Stoga nas od osjećaja tuge na putu k sreći mogu sasvim sigurno voditi vježbe na svježem zraku i još bolje u društvu drugih ljudi jer se tada stvara i pozitivan efekt sinergije psihoterapije i empatije drugih osoba.

Kako neuronutricionizam može pomoći u mršavljenju?

Može se reći da emocije imaju velik utjecaj na proces debljanja.

Emocije se u mozgu stvaraju specifičnim kemijskim procesima. Mnogi znanstvenici su skloni reći da je ljudski organizam skoro pa savršen biokemijski stroj. Upoznajući zakonitosti ovih kemijskih reakcija, koje nisu tako komplicirane kako se često misli, možemo naučiti upravljati i kontrolirati naše tijelo, našu dušu pa i naše osjećaje. Vrlo jednostavan primjer koliko emocije utječu na naš život je njihova povezanost s nastankom povišene tjelesne težine što je estetski problem mnogih ljudi, ali i veliki zdravstveni problem budući da je debljina faktor rizika za nastanak mnogih teških bolesti. Može se reći da emocije imaju velik utjecaj na proces debljanja, odnosno na činjenicu da smo pod utjecajem emocija skloni uzimati više hrane nego nam je potrebno za svakodnevne aktivnosti. Mnogo je faktora za nastanak prekomjerne tjelesne težine, kao što su primjerice pogrešne prehrambene navike, sklonost sjedilačkom načinu života i užurbani radni ritam koji nam ne dozvoljava da tijekom radnog vremena odvojimo svakih par sati vrijeme za mali zdravi obrok. Ljudi danas cijelo radno vrijeme gladuju i onda kada dođu kući umjesto gradivnog konzumiraju energetski obrok što je pogrešan pristup.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(35)
4.7 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa:

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.