Rano otkrivanje raka testisa

Epidemiološke značajke i rizični čimbenici raka testisa

Prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, rak testisa najčešći je zloćudni tumor muškaraca od 18. do 35. godine. Najveći broj novooboljelih muškaraca je u dobnoj skupini od 30. do 34. godine. Na sve veću učestalost raka testisa kod mladih muškaraca najvjerojatnije utječu negativni čimbenici u okolišu, kroničan stres i nezdrave životne navike, uz postojanje genetske sklonosti.

Za sada nije poznato da ozljede testisa, infekcije ili izloženost visokim temperaturama (sauna, nošenje uskog donjeg rublja) mogu povećati vjerojatnost nastanka raka testisa. Rizični čimbenici za rak testisa su postojanje oboljelog člana obitelji, testis koji se nije spustio u mošnje, određene genetske bolesti (Klinefelterov sindrom, Downov sindrom i sindrom testikularne feminizacije) te postojanje primarnog raka testisa.

Važnost samopregleda

Testisi su muške spolne žlijezde smještene ispod penisa. Testisi proizvode muške spolne hormone (testosteron) i muške reproduktivne stanice, spermije. Redovitim mjesečnim samopregledima muškarci nauče razlikovati normalno stanje testisa od eventualnih promjena. Samopregled testisa bitno je uvrstiti u rutinu jer to je najpouzdaniji način za pravovremeno otkrivanje bolesti. Preventivni pregled testisa nije uobičajen postupak kod posjeta liječniku obiteljske medicine, stoga sumnja na rak testisa najčešće dođe od pacijenta.

Samopregled je najbolje napraviti tijekom tuširanja ili kupke jer su mošnje, kožne vrećice u kojima se testisi nalaze, najopuštenije. Poželjno bi bilo samopregled raditi ispred ogledala. Za početak treba obratiti pažnju postoji li natečenost mošnji. Svaki testis potrebno je pregledati s obje ruke, s drugim i trećim prstom ispod testisa, dok je palac smješten s gornje strane. Čvrsto, ali nježno pomicati prste od vrha prema dolje kako bi se napipale kvržice ili druge nepravilnosti na površini testisa. Epididimis (pasjemenik) je mekana struktura na stražnjem dijelu testisa za koju je bitno naučiti gdje se nalazi i kakvog je opipa, da se ne zamijeni s eventualnim kvržicama. Treba naglasiti kako je najučinkovitija prevencija kod raka testisa (uz redoviti mjesečni samopregled) i pravovremeno prepoznavanje simptoma.

Kada se obratiti liječniku

Preporučljivo je naručiti se na liječnički pregled ako se tijekom redovitog samopregleda osjeti bilo kakva promjena u opipu, natečenost, bol ili kvržica. Nagle promjene veličine testisa, otvrdnuće i kvržice u bilo kojem dijelu testisa, osjećaj težine ili osjetljivost testisa, prepona i donjeg dijela trbuha te bol i povećanje grudi su simptomi koje ne treba ignorirati i potrebno je javiti se liječniku za savjet.

Dijagnostika i liječenje

Nakon što se pacijent javio liječniku sa sumnjom na rak testisa, radi se ultrazvučni pregled oba testisa. Povišene vrijednosti tumorskih biljega u krvi (AFP, LDH, β-HCG) pomažu u postavljanju dijagnoze. Postojanje raka ne može se automatski isključiti ako su vrijednosti tumorskih biljega uredne.

Ako tumorski biljezi, fizikalni i ultrazvučni pregled upućuju na promjene u strukturi testisa, potrebno je kirurški odstraniti testis i tkivo patohistološki analizirati. Takav kirurški zahvat naziva se radikalna orhidektomija te može biti jednostrana ili obostrana. Ako je patohistološki nalaz pozitivan na postojanje karcinoma, potrebno je utvrditi je li se rak proširio i koliko. Obično se učini višeslojna računalna tomografija (MSCT) prsnog koša, trbuha i zdjelice.

Liječenje raka testisa provodi multidisciplinarni tim liječnika različitih struka: specijalista urologa, onkologa, endokrinologa, patologa i radiologa. Ovisno o stadiju bolesti, liječenje se može sastojati od radikalne orhidektomije i aktivnog praćenja, a kod viših stadija bolesti dodatno obuhvaća i liječenje kemoterapeuticima, radioterapijom ili dodatnim kirurškim uklanjanjem zahvaćenih tkiva i organa.

Život s rakom testisa

Iako već samo postojanje dijagnoze maligne bolesti kod mlađe osobe uzrokuje izvjestan strah i osjećaj nemoći, rak testisa visoko je izlječiva bolest, pogotovo ako se na vrijeme prepozna. Kvaliteta života nakon dijagnoze i liječenja gotovo je ista kao i prije bolesti. Nakon liječenja potrebno je aktivno se i redovito pratiti, uz usvajanje zdravih životnih navika.

Spolna moć i plodnost ovise o tome je li izvršena jednostrana ili obostrana orhidektomija. U slučaju uklanjanja samo jednog testisa plodnost i spolna moć budu očuvane. Drugi zdravi testis će potpunosti preuzeti funkciju u proizvodnji sjemena i lučenju testosterona. Kod višeg stadija karcinoma, gdje je bilo potrebno ukloniti limfne čvorove, može doći do retrogradne ejakulacije, no sposobnost postizanja erekcije biva očuvana.

Prije započinjanja liječenja kemoterapeuticima ili radioterapijom te kod obostrane orhidektomije, bolesnicima se savjetuje pohrana sjemena zbog utjecaja na plodnost. Kod bolesnika s obostranom orhidektomijom, potrebno je dodatno uvesti spolni hormon testosteron, u suradnji sa specijalistom endokrinologom. Ovisno o stadiju tumora i zdravstvenom stanju bolesnika, potrebno je periodički određivati tumorske markere iz krvi, kao i napraviti rentgensku pretragu pluća, MSCT prsnog koša, trbuha, zdjelice i drugo.

Zaključak

Rak testisa jedna je od rijetkih malignih bolesti koja zahvaća prvenstveno mlađe muškarce; shodno tome je bitno osvijestiti muškarce o riziku od obolijevanja od raka testisa te ih educirati o važnosti redovitog samopregleda. Ako se otkrije u ranoj fazi, rak testisa izlječiv je u više od 95% slučajeva. Danas je dostupna napredna dijagnostika, što uz precizne kirurške tehnike te moderne metode zračenja i kemoterapije doprinosi vrlo visokoj stopi izlječivosti ovog malignog stanja.