Elektrokonvulzivna terapija

Uvod

Vjerojatno ne postoji metoda liječenja koja ima negativniju sliku u javnosti od elektrokonvulzivne terapije (EKT). Mnogi čak smatraju da pripada povijesti medicine i da se više ne koristi. Međutim, primjena EKT je prilagođena suvremenoj medicini i uspješno se primjenjuje diljem svijeta, kao jedna od učinkovitijih metoda liječenja težih psihijatrijskih poremećaja.

To je metoda koja uz pomoć električne struje, prilagođene za sigurnu primjenu kod ljudi, daje brzi odgovor i pozitivan učinak kod težih psihičkih poremećaja, a u nekim slučajevima i spašava živote oboljelih. Električna energija utječe na promjenu moždane aktivnosti, kao i na aktivnost biokemijskih čimbenika važnih za funkcioniranje mozga. Osim brzog odgovora na terapiju koji uslijedi već nakon nekoliko primjena, pozitivan učinak nastavlja se i poslije više tjedana i mjeseci. Unatoč čestoj brizi bolesnika i članova obitelji o mogućim štetnim posljedicama, metoda je sigurna, bezbolna i ima relativno malo nuspojava koje su prolazne. Također, malo je drugih medicinskih dijagnoza i tjelesnih zdravstvenih poremećaja kod kojih se ne smije primjenjivati. Ukupno zdravstveno stanje bolesnika se procjenjuje prije početka, kao i tijekom samog liječenja. Primjena je dobrovoljna, a bolesnika je potrebno upoznati s metodom kako bi mogao dati informirani pristanak. Konačno odobrenje za liječenje daje etičko povjerenstvo bolnice.

Opis metode

Metoda se primjenjuje u kratkotrajnoj općoj anesteziji i tijekom postupka bolesnik spava. Također, prima i lijekove za opuštanje mišića, pa je tretman bezbolan i bez grčeva mišića. U liječenju se koriste male količine električne energije uz pomoć suvremenog uređaja koji isporučuje točno određenu jačinu i frekvenciju električnih impulsa. Elektrode su prislonjene na sljepoočnice i postupak primjene traje nekoliko sekundi. Uz pomoć električne energije postiže se kratki kontrolirani napad sličan epileptičnom napadu, koji je važan za terapijski učinak. Stoga je prije same primjene poželjno smanjiti lijekove koji otežavaju izazivanje napada, poput lijekova za liječenje epilepsije i benzodiazepina.

U primjeni EKT-a uključeni su medicinske sestre i liječnici anesteziolozi i psihijatri. Tijekom postupka bolesnik je pod stalnim nadzorom uz pomoć uređaja koji prate vitalne funkcije, a nakon postupka bolesnici miruju i pod nadzorom su medicinskog osoblja nekoliko sati. EKT se prosječno primjenjuje 8-10 puta tijekom jednog ciklusa liječenja, tri puta tjedno u jutarnjim satima. Nakon svake primjene psihijatar procjenjuje stanje, terapijski odgovor i moguće nuspojave. Kod nekih bolesnika s dobrim odgovorom na liječenje nastavlja se s terapijom održavanja i nekoliko mjeseci nakon povlačenja simptoma, ali se tada primjenjuje u intervalima od jednom tjedno do jednom mjesečno.

Indikacije

EKT se najčešće primjenjuje kod osoba oboljelih od težih oblika depresivnog poremećaja i shizofrenije, kod kojih liječenje psihijatrijskim lijekovima nije dovelo do poboljšanja. Kod suicidalnih bolesnika s teškim depresivnim poremećajem ova terapija se preporučuje zbog brzog učinka. Do poboljšanja dolazi kod 60-80 % bolesnika s depresijom, a do povlačenja simptoma kod 50-60 %, što je bolje nego kod samo primjene lijekova. Katatona stanja, u kojima se bolesnik gotovo ne pokreće, ne komunicira, ne jede, niti pije, uspješno se liječe EKT-om. Takva stanja se mogu javiti kod depresije, shizofrenije i rjeđe kod nekih drugih poremećaja. Teška stanja sa suicidalnošću i jakom uznemirenošću kod bipolarnog poremećaja (epizode depresije ili manije), također se liječe EKT-om, kao i depresija kod rodilja (postporođajna depresija). Maligni neuroleptički sindrom (vrućica, mišićna zakočenost, zbunjenost i poremećaj vitalnih funkcija) je ugrožavajuće stanje koje se može javiti kao nuspojava primjene antipsihotika, a uspješno se liječi EKT-om.

Primjena je sigurna i kod trudnica kao i kod starijih bolesnika. Naprotiv, kod starijih bolesnika je veća učinkovitost nego kod mlađih skupina. Primjena kod osoba mlađih od 18 godina nije zakonom dozvoljena u Hrvatskoj.

Bolesnika je potrebno upoznati s metodom, planom liječenja, mogućim nuspojavama kao i drugim načinima liječenja, kako bi bolesnik mogao dati informirani pristanak. U nekim slučajevima osoba nije u stanju dati pristanak, pa tada skrbnik oboljele osobe daje pristanak za liječenje.

Prijašnji dobar klinički odgovor na liječenje EKT-om također je indikacija za ponovno liječenje.

Nuspojave

Najčešće su javljaju nuspojave koje su blage i prolazne, poput glavobolje, mučnine, kratkotrajnog gubitka pamćenja i smušenosti. Smetnje s pamćenjem i pažnjom (kognitivne nuspojave) nakon primjene EKT-a dobro su poznate i istražene, ali one nisu dugotrajne i uglavnom se povlače tijekom nekoliko tjedana nakon terapije. Nakon završenog liječenja preporučuje se bolovanje prije povratka na posao, do potpunog oporavka smetnji s pamćenjem. Međutim, postoje dokazi da ova terapija dugoročno pozitivno utječe na funkcije pažnje i koncentracije.

Kod nekih bolesnika EKT može uzrokovati raspoloženje koje je više od normalnog, a ponekad se javi i poremećaj svijesti. Ponekad se mogu javiti poremećaji srčanog ritma, koji se ublažavaju primjenom atropina prije same primjene EKT-a. Kod malog broja bolesnika može se javiti produženi epileptični napad. Važno je napomenuti da nema niti jedne studije koja je dokazala da EKT uzrokuje oštećenje mozga.

Kontraindikacije

Ne postoje apsolutne kontraindikacije za EKT, tj. moguća je primjena kod svih drugih medicinskih stanja. Međutim, kod svakog bolesnika se procjenjuje rizik i korist od liječenja, nakon uobičajene dijagnostičke obrade tijekom pripreme za liječenje EKT-om. Bolesti središnjeg živčanog sustava, poput tumora mozga, povišenog tlaka u lubanji, kao i preboljeli moždani udari, povećavaju rizik od nuspojava nakon primjene. Bolesti krvožilnog sustava, poput srčanog udara i poremećaja srčanog ritma mogu povećati rizik. Potom različita stanja koja nisu dovoljno zaliječena i pod kontrolom, poput različitih bolesti žlijezda s unutrašnjim lučenjem hormona (poput štitnjače i nadbubrežne žlijezde), poremećaji metabolizma i elektrolita.

Zaključak

Elektrokonvulzivna terapija koristi se u Hrvatskoj unatrag više od 80 godina u liječenju težih psihijatrijskih poremećaja. Dokazano je učinkovita i sigurna metoda, koja se primjenjuje uz međunarodne standarde sigurnosti uz informirani pristanak bolesnika i skrbnika. Moguće negativne reakcije izbjegavaju se dobrom pripremom bolesnika i provjerom drugih zdravstvenih teškoća koje bi mogle ometati uspješnost liječenja. Velika prednost metode je brzina djelovanja, jer za početni učinak je potrebno nekoliko dana, dok je za učinak lijekova potrebno i par tjedana. Stoga je metoda izbora za stanja visokog rizika poput izražene suicidalnosti kod depresije ili stanja naglog pogoršanja tjelesnog zdravlja kod katatonije. Učinkovita je kod osoba s težom depresijom ili shizofrenijom koji nisu imali povoljan odgovor na liječenje psihijatrijskim lijekovima. Međutim, ne bi trebalo ograničiti upotrebu samo za najteža stanja, kao niti predugo čekati do primjene, jer se oboljelima može pomoći ovom učinkovitom i sigurnom metodom.