Kockanje je fenomen koji se susreće u različitim oblicima u gotovo svim kulturama. Razlikujemo socijalno, profesionalno i patološko kockanje.

• Uvod
• Patološko kockanje
• Tijek poremećaja
• Komorbiditet ovisnosti o kockanju i drugih psihičkih poremećaja
• Terapija

Uvod

Razlikujemo socijalno, profesionalno i patološko kockanje.

Kockanje je fenomen koji se susreće u različitim oblicima u gotovo svim kulturama. Razlikujemo socijalno, profesionalno i patološko kockanje. Socijalno kockanje je kulturno prihvatljiva zabava i rekreacija koja nema zaokupljujući karakter i koja ne uzrokuje ozbiljnije negativne posljedice. Profesionalno kockanje je posao kojim se bave uvježbane vješte i disciplinirane osobe. Patološko kockanje je poremećaj koji se sastoji od čestih, ponavljanih epizoda kockanja koje dominiraju životom osobe, sve do oštećenja socijalnih, radnih, materijalnih te obiteljskih vrijednosti i obveza.

Patološko kockanje

Patološko kockanje prihvaćeno je kao psihički poremećaj 1980. godine (DSM -III). U međunarodnoj klasifikaciji bolesti MKB-10 patološko kockanje svrstano je u poglavlje o poremećajima kontrole nagona. Prema definiciji poremećaj kontrole nagona je nesposobnost suzdržavanja od izvođenja nekog nagona opasnog za druge ili za samu osobu, a obično je obilježen ugodom nakon što se izvede. Osoba ima sve snažniji osjećaj napetosti ili uzbuđenja prije tog čina, a dok traje osjeća užitak, zadovoljenje ili olakšanje. Nakon toga mogu se, ali i ne moraju pojaviti žaljenje, predbacivanje, osjećaj krivnje.

U klasifikaciji DSM 5 radikalno je promijenjen odnos prema tom poremećaju. Poremećaj je promijenio ime te se više ne označava kao patološko kockanje nego kao ovisnost o kockanju.

Uzročnost ovisnosti o kockanju je kombinacija biologijskih (genske predispozicije), psiholoških i socijalnih elemenata. Postoji obiteljska sklonost ovog poremećaja. U podlozi ovisničkog ponašanja su porivi za uzbuđenjem i smanjenjem napetosti. Pokrenuti su nekom emocijom ili događajem, npr. tjeskobom, osamljenošću, depresijom, nezadovoljstvom, kod anksioznih, pasivno agresivnih ličnosti s osjećajem inferiornosti, krivnje, niskog samopoštovanja, koje ne prihvaćaju odgovornost za vlastito ponašanje.

Tijek poremećaja

Jak unutarnji ili vanjski stresor može društveno kockanje iznenada pretvoriti u ovisnost o kockanju.

Ovisnost o kockanju kod muškaraca počinje već u ranoj adolescenciji, što je pogubno za njihov emocionalni razvoj, dok kod žena započinje kasnije u životu. Ovisnost o kockanju je češća kod muškaraca, a uočene su i razlike u načinu kockanja. Muškarci češće kockaju u grupama, a žene same.

Kockanje može biti redovito ili epizodično, a tijek poremećaja je progresivan. S vremenom se povećava učestalost kockanja, ali i ulozi. Traženje akcije i uzbuđenja važnije je i od samog novca.

Jak unutarnji ili vanjski stresor može društveno kockanje iznenada pretvoriti u ovisnost o kockanju.

Kad kockanje dosegne razinu ovisnosti, osoba znatno promijeni svoje ponašanje. Javlja se sklonost iskrivljenom mišljenju, poricanju, negiranju, praznovjerju. Paradoksalno je što više gubi uvjereniji je u "siguran dobitak" i promjenu. Dolazi do sve većih financijskih problema - dugovi, prodaja imovine, poteškoće u otplati kredita, iznuđivanje novca od članova obitelji. Narušavaju se obiteljski i partnerski odnosi. Dolazi do bračne disfunkcije, neadekvatnog roditeljstva, pa i raspada obitelji. Supruge često obolijevaju od depresije, glavobolje, probavnih smetnji, nesanice, a djeca češće obolijevaju od stresom povezanih bolesti - astme, alergije, probavnih smetnji. Dolazi i do problema na radnom mjestu zbog otežane koncentracije, izostanaka s posla, posuđivanja novca od kolega, smanjenja uspješnosti ili školskog uspjeha.

Nemogućnost podmirenja dugova, kada iscrpe materijalne rezerve obitelji, prijatelja, pokreće ih u smjeru manipulacija s kreditnim karticama, prijevarama, krađama, što dovodi i do problema sa zakonom. Narušava se fizičko zdravlje, pojavljuju se kronične glavobolje, bolovi u prsištu, poremećaj spavanja, kardiovaskularne bolesti, a od psihičkih poremećaja učestalost depresije kod ovisnika o kockanju je 2-4 puta češća u odnosu na zdrave, kao i stopa pokušaja suicida koja je znatno veća negoli u općoj populaciji.

Komorbiditet ovisnosti o kockanju i drugih psihičkih poremećaja

Istraživanja upućuju na visoku korelaciju s ovisnošću o psihoaktivnim tvarima, uzimanjem duhana, alkohola, s anksioznim poremećajem, opsesivno kompulzivnim poremećajem, socijalnom fobijom, depresijom, visokom stopom suicida, hiperaktivnim poremećajem i poremećajem pažnje i nekim od poremećaja ličnosti.

Terapija

Kao i kod drugih ovisnosti ovisnici o kockanju dugo ne priznaju da imaju bilo kakav problem i ne prihvaćaju pomoć. Javljaju se na liječenje kad su već nastali veliki dugovi, nemogućnost vraćanja kredita, gubitak posla, rastava braka. Liječenje se provodi uključivanjem u specijalizirani i strukturirani program koji uključuje individualnu psihoterapiju, farmakoterapiju, grupne psihoterapijske programe uz metode samopomoći (anonimni kockari, savjetovališta za kockare, udruge roditelja, skupine za potporu, e-savjetovanja).

Psihodinamska psihoterapija ima za cilj stjecanje uvida u vlastito ponašanje i prihvaćanje novih modela ponašanja. Kognitivno-bihevioralna terapija ima za cilj promjenu pogrešnih vjerovanja i netočne percepcije kao što su: "tko ne igra taj ne dobiva","svatko tko igra mora jedanput dobiti".

Za ovisnost o kockanju još nije registriran nijedan lijek, ipak zbog komorbiditetnih poremećaja često je potrebna i psihofarmakoterapija.

Savjetuje se da ovisnik nastavi svoj život u krugu obitelji, ali i da bude aktivno uključen u organizirani program liječenja. Dio programa uključuje kontrolu njegovih financijskih transakcija, kreditnih pogodnosti, posjedovanja kartica i sl. Neophodna je edukacija obitelji, eventualno uključivanje Centra za socijalnu skrb radi saniranja dugova. Cilj je stabilizirati stanje, uspostaviti apstinenciju, uz psihosocijalnu zaštitu od novih dugova.

Budući da se radi o bolesti s nepovoljnim djelovanjem na obitelj i društvo, da se u sve mlađoj dobi uočavaju prvi znakovi kockarskog ponašanja i da je sve veći broj ovisnika preventivne aktivnosti trebaju biti usmjerene prema adolescentima i podizanju svijesti društva o značenju problema.

NPS-HR-NP-00193