Regurgitacija je povrat gorke, kisele ili slane, rjeđe žuke tekućine, a ponekad i hrane u usta. Žgaravica je osjećaj pečenja, žarenja koji počinje visoko u epigastriju ("žličici") ili u donjem dijelu prsišta i širi se iza prsne kosti, sve do u ždrijelo. Može se širiti i u leđa, a rijetko u ruke. Žgaravica se obično javlja unutar sat vremena od obroka (najčešće obilnijeg). Simptomi, kao što su bol u prsima, promuklost, kronični kašalj, te otežano ili bolno gutanje mogu se povremeno javiti u GERB-u i nazivamo ih atipičnim simptomima. Dalje, mogu se naći problemi sa sinusima, osjećaj knedle u grlu ili slabija kvaliteta zubi. GERB kao bolest vrlo rijetko dovodi do po život opasnih stanja, ali značajno smanjuje kvalitetu života.
Dakle, ako imate žgaravicu i regurgitaciju, za postavljanje dijagnoze vam ne treba gastroskopija: imate GERB.
Zašto se događa da želučana kiselina dospijeva u jednjak? Mehanizam nastanka žgaravice i GERB-a u osnovi podrazumijeva poremećaj i slabljenje funkcije mišićnog prstena na granici jednjaka i želuca (donji sfinkter jednjaka), koji omogućava prolaz hrane iz jednjaka u želudac, a onemogućava povratak hrane natrag u jednjak (refluks). Dodatno refluks može olakšati postojanje želučane (hijatalne) kile i povišeni tlak u trbušnoj šupljini, uslijed npr. tijesne odjeće ili preobilnih obroka hrane, ali i trudnoća. Osim pojedine hrane, žgaravicu provociraju emocionalni stres, pušenje, alkoholna i gazirana pića , fizički napor (dizanje teških tereta, trčanje i sl.), osobito nakon jela, te neki lijekovi.
Uskladite prehranu prema simptomima GERB-a
Na pogoršanje tegoba u sklopu GERB-a mogu značajno utjecati prehrambene navike i određene vrste namirnica. Hrana utječe na lučenje kiseline u želucu i brzinu pražnjenja želuca. Neke vrste hrane mogu i izravno nadražiti jednjak. Zbog toga je potrebno pratiti nastanak tegoba i pokušati ih povezati s određenom vrstom hrane. Poznavanje namirnica i hrane koje utječu na pogoršanje tegoba pomažu izbjeći iste. Ne postoji određena dijeta koja može spriječiti pojavu svih simptoma GERBa, ali što je još važnije, ne postoji jedinstveni način prehrane koji bi odgovarao svima. Zato nisu uvijek korisni savjeti koje dobijemo od susjeda i prijatelja.
Kako bi otkrili vlastite „okidače“ vodite dnevnik prehrane.
Dnevnik treba pratiti:
- što jedete i u kojoj količini
- odnos tegoba sa fizičkom aktivnošću ili položajem tijela
- u koje doba dana jedete
- pojavu simptoma žgaravice i regurgitacije
Vodite dnevnik najmanje tjedan dana. Iskoristite ga za otkrivanje određene hrane ili pića koji utječu na vaše tegobe. Ako vam se ne da voditi dnevnik, uvijek kada se jave tegobe pokušajte ih unatrag povezati s hranom ili nekom navikom. Kada ste primijetili da vam nešto smeta, pokušajte to konzumirati još jednom i ako se tegobe ponove bit će jasno da vam ta namirnica ne odgovara.
Sljedeći vodič prehrane je polazna točka za planiranje vaših obroka. Koristite ga zajedno s dnevnikom prehrane i preporukama liječnika. Cilj je minimizirati i kontrolirati simptome i pronaći vašu odgovarajuću prehranu.
I ne zaboravite: svatko je „slučaj“ za sebe.
Odvojite si nekoliko minuta mira za obrok
Vodite računa da nije bitna samo vrsta namirnica, već i količina i način na koji te namirnice unosite u organizam.
Dok jedete, opustite se. Stres povećava lučenje želučane kiseline. Sjednite za stol. Jedite lagano u ugodnoj okolini i ne pretrpavajte želudac velikim količinama hrane. Dobro prožvačite hranu. Pokušajte jesti četiri ili pet manjih obroka dnevno umjesto jednog ili dva velika obroka (koji su obično poslije posla i pred spavanje!).
Otpustite remen. Izbjegavajte nošenje uske odjeće koja izaziva pritisak na trbuh. Nemojte jesti dva do tri sata prije odlaska na spavanje ili prije teže fizičke aktivnosti.
Najčešći okidači (eng. triggeri)
Izbjegavajte ljutu hranu, citrusno voće (naranče, grejp, limun, limete, mandarine), češnjak, luk, jako začinjenu hranu ( papar, čili, crvena paprika) i umak od rajčice. Korisno je jesti sezonsko voće, i to ono koje nije kiselo. Osobito je dobro ono voće koje inače uspijeva u područjima na kojima živimo, jer je takvo voće u pravilu najmanje tretirano raznim kemikalijama.
Izbjegavajte masnu hranu
Žgaravicu potiče i masna i pržena hrana jer usporava pražnjenje želuca, i opušta mišićnu barijeru između jednjaka i želuca i usporava pražnjenje želuca. Izbjegavajte kobasice, sve prženo meso uključujući perad i ribu, čvarke, jako začinjena i masna variva, krem juhe, umaci za salate, čips, lisnata tijesta. Možete jesti krto meso (svinjetinu, janjetinu, teletinu, perad, bijelu ribu), bistre juhe, te nadomjeske kao što su soja i proizvodi od soje, grah i grašak pripremljeni bez puno masnoće.
Smanjite unos slatkog
Izbjegavajte šećer, čokoladu (sadrži metilksantin koji opušta donji sfinkter jednjaka), čokoladne torte i kolače, krem bombone, a radije pojedite voćni (nemasni) sladoled, džem, krekere (s manje soli, od riže) i integralno (graham) pecivo. Općenito jedite pekarske proizvode od integralnog tijesta, bez dodataka sušenog voća.
Koristite nemasne mliječne proizvode
Neki smatraju da im mlijeko pomaže kod žgaravice, čak i kod ulkusne bolesti, što nije točno. Iako mlijeko može kratkotrajno olakšati simptome, zbog sadržaja kalcija dugoročno potiče lučenje želučane kiseline i time se problem samo pogoršava. Dobro je konzumirati obrano, nemasno mlijeko i mliječne proizvode s niskom udjelom masti. Kod konzumiranja mlijeka mliječnih proizvoda obratite pažnju na osjet težine u trbuhu i osjećaja, nadutosti, nekada i uz proljev, jer kod određenog broja ljudi (10-12%) postoji intolerancija na laktozu. To nije alergija, već slabije podnošenje mlijeka i proizvoda zbog nedostataka enzima koji razgrađuju laktozu. Najlakši način dokazivanja intolerancije na laktozu je eliminacijska dijeta, koja podrazumijeva dvotjednu prehranu bez mlijeka i mliječnih proizvoda. U tom periodu bi se tegobe morale znatno smanjiti ili nestati. Intolerancije laktoze je češća u osoba koje imaju celijakiju.
Koristite probiotike
Korisno je konzumirati jogurt i probiotike, jer pomažu u obnavljanju korisne crijevne flore, a posebno su korisni kod proljeva ( neovisno da li je infektivni ili posljedica poremećaja crijevne flore uzrokovane antibioticima), sindroma iritabilnog crijeva, upalnih bolesti crijeva, konstipacije a obećavajući su rezultati kod alergijskih bolesti. Nema dovoljno istraživanja o tome kako probiotici utiču na GERB, međutim, mogu pomoći normalizacijom probave i pražnjenja crijeva.
Uvrstite vlakna u prehranu
Istraživanja su pokazala da povećan unos vlakana, posebno u obliku voća i povrća, mogu pomoći u zaštiti protiv niza probavnih poteškoća, uključujući i GERB, a pritom smanjujete rizik od visokog kolesterola, dijabetesa, konstipacije i probavnih tegoba.
Što piti
Općenito pravilo ja da se ne piju velike količine tekućine uz obrok jer povećavate tlak u trbuhu. Vrlo je bitno piti tekućinu, ali je konzumirajte između obroka.
Potrebno je izbjegavati pijenje gaziranih pića i kiselih sokova. Smanjite unos alkoholnih pića, osobito žestice, te bijelih i pjenušavih vina koja su kisela. Treba izbjegavati jake čajeve, crnu kavu i pića koja sadrže kofein.
Kad pijete mlijeko potrebno je konzumirati nemasno mlijeko.
Pomažu i čajevi, bademi, soda bikarbona
Uz sve ranije navedene mjere, žgaravicu mogu ublažiti čaj od đumbira, bijelog sljeza i čaj od kamilice, osobito kad je uzrokovane stresom.
Šaka badema, ili drugih orašastih plodova, također može dobro poslužiti kao prva pomoć kod žgaravice.
Kod žgaravice može pomoći i žličica sode- bikarbone, koja neutralizira kiselinu u želucu, ali u vrijeme opće dostupnih lijekova (antacida) koji imaju istu ulogu, a znatno su podnošljiviji, danas za njom nema potrebe.
Lijekovi
Imajte na umu da pojedini lijekovi mogu pogoršati žgaravicu i simptome GERB-a. Nastanku žgaravice pridonose lijekovi kao što su nesteroidni antireumatici (većina sveprisutnih lijekova protiv bolova), acetilsalicilna kiselina, neki antidepresivi, antihipertenzivi (blokatori kalcijevih kanala), lijekovi za kronični bronhitis ili astmu (teofilin) i osteoporozu (bisfosfonati). Porazgovarajte o tome sa svojim liječnikom.
Usprkos svim preporukama i savjetima izbjegavajte svu hranu koja vam smeta!
Posvetite se sebi za vrijeme jela
Jedite onako kako su vas učili dok ste bili mali: uzimajte češće manje obroke, ne pretrpavajte želudac hranom, dok jedete sjednite i opustite se, pustite si neku muziku. Nemojte jesti kasno navečer, barem 2-3 sata prije spavanja.
Pripazite na vrstu hrane
Izbjegavajte hranu koja izaziva ili pogoršava već postojeće simptome. Svakako izbjegnite pečenu, prženu i masnu hranu, gazirana pića, jake čajeve, jake začine, pepermint, čokoladu. Dok jedete ne „naljevajte“ se tekućinom. Tekućina je zdrava i treba je piti u dovoljnim količinama između obroka.
Održavajte preporučenu tjelesnu težinu
Žgaravica nastaje zbog povrata sadržaja želuca u jednjak, kojem osim slabosti donjeg mišićnog prstena (sfinktera) jednjaka pridonosi i povišen tlak u trbuhu. Možda imate epizode žgaravice zbog viška kilograma. Zato održavajte preporučenu tjelesnu težinu, ili ako imate višak kilograma pokušajte smršaviti i tegobe će sigurno biti manje ili će nestati.
Držite se uspravno
Poslije jela (osobito obilnijeg) izbjegavajte odmah leći, već prošećite, ili barem ostanite sjediti. Ležeći položaj će olakšati nastanak žgaravice, a osobito ako legnete na desni bok.
Smanjite količinu alkohola
Alkoholna pića olakšavaju nastanak žgaravice, stoga je potrebno smanjiti njihov unos, ili ih izbjegavati ako nam uzrokuju tegobe.
Žvačite gumu za žvakanje
Žvakaća guma pojačava lučenje sline, te ubrzava peristaltiku. Kiselina koja se vratila iz želuca u jednjak, brže će se neutralizirati i puno brže „isprati“ iz jednjaka.
Potražite bezreceptne lijekove
Zapamtite: lijekovi nisu zamjena za promjenu nezdravih navika u vašem životu!
Postoje razni lijekovi protiv žgaravice koje možete dobiti u ljekarni. Ovi lijekovi dolaze u dvije klase: antacidi i inhibitori protonske pumpe (IPP). Antacidi su dobri kod ljudi koji imaju rijetke i povremene žgaravice, kao prva pomoć. Kod učestalijih tegoba mogu se uzeti inhibitori protonske pumpe koji smanjuju lučenje kiseline. Ukoliko su vaše tegobe intenzivnije ili ako vam je potrebna dugotrajnija terapija, lijek izbora su inhibitori protonske pumpe (pantoprazol, lanzoprazol, rabeprazol ili esomeprazol), lijekovi koji snažno blokiraju lučenje kiseline, i s vremenom ne gube svoj učinak.
Što ako prva pomoć ne pomogne?
Žgaravica je značajna ako se javlja tri ili više puta tjedno. Ako vaše tegobe traju i nakon mjesec dana od promjene načina života ili početka primjene lijekova, ako imate slabokrvnost (anemiju), ako ste primijetili teškoće s gutanjem, gubitak na tjelesnoj težini, crnu stolicu ili krv u stolici, odmah je potrebno potražiti liječničku pomoć!
Usprkos svim preporukama i savjetima izbjegavajte svu hranu koja vam smeta!
|
Hrana koja vam ne bi trebala 
Alge
Ananas Badem Bijelo meso Biljni čajevi osim mente Bistre juhe soja i proizvodi od soje Đumbir Fermentirani mliječni proizvodi Ječmena kava Jogurt Kesten Kokos Krto meso Marelica Maslinovo ulje Radič Riga (rukola) Ružmarin Trešnja Zob Zobene pahuljice |
Hrana koje će vam vjerojatno  Agrumi ili citrusno voće
Alkohol Crna kava Češnjak Čokolada Grickalice Jagoda Jetrica Kocka za juhu Kola napici Koncentrat rajčice Loj i mast Maslac Masno meso Masni umaci Mladi luk Ocat Punomasno mlijeko Rajčica Voćni sokovi Zaslađeni gazirani napici |
Više o prehrani na Prehrana po bolestima - REFLUKS IZ ŽELUCA U JEDNJAK
Prehrana po bolestima
Saznajte više o prehrani i namirnicama te njihovom utjecaju na određene bolesti.
VEZANI ČLANCI
