Dijabetes i prehrana

Autorica: Prof. dr. sc. Donatella Verbanac, dipl. ing. medicinske biokemije

- Majka i dijete

UVOD

Šećeri ili ugljikohidrati predstavljaju najvažniji izvor energije koja je potrebna za zadovoljavanje fizioloških i metaboličkih potreba organizma.

U normalnim fiziološkim uvjetima nivo glukoze u krvi posljedica je djelovanja inzulina, glukagona (oba predstavljaju hormone gušterače) i hormona rasta (kojeg luči hipofiza - žlijezda smještena u centralnom dijelu mozga). Koncentracija glukoze u krvi ovisi o međusobnim koncentracijskim odnosima tih hormona u organizmu. Glukoza koja se natašte nalazi u krvi nastaje procesom sinteze glukoze (glikogeneza) u jetri. Nakon obroka koncentracija glukoze u krvi poraste i tako povećana koncentracija aktivira lučenje inzulina. Taj hormon potiče ulazak glukoze u stanicu i njeno iskorištavanje. Na stanice jetre i mišića inzulin djeluje tako da u tim stanicama potiče nastanak glikogena (rezervnog šećera) iz glukoze.

U svakom slučaju inzulin ima tu ulogu da snižava vrijednost glukoze u krvi. Šećernu bolest (lat. diabetes mellitus) je sindrom koji često definiramo kao metaboličku bolest povezanu sa poremećajem u metabolizmu ugljikohidrata, masti i proteina. Uzrok ove bolesti je nedostatak ili neučinkovitost inzulina. Kod tih bolesnika prehrana igra ključnu ulogu.

Tijekom posljednja dva desetljeća u cijelom je svijetu znatno porastao broj oboljelih od dijabetesa. Kao presudne čimbenike u nastanku ove kronične bolesti ovisne o hormonu pankreasa inzulinu možemo navesti nasljednu sklonost, autoimune procese, virusne infekcije, toksično popratno djelovanje pojedinih lijekova i djelovanje nekih kemijskih spojeva (npr. aloksana). Prvi čimbenik koji se navodi kao uzrok nastanka "inzulin-neovisnog dijabetesa" je neadekvatna prehrana često povezana sa prekomjernom tjelesnom težinom (preko 80% dijabetičara koji boluju od ovog tipa dijabetesa je pretilo).

Uza sve prethodno nabrojene čimbenike moramo uvrstiti i rizični faktor povezan s načinom života kod kuće i na radnom mjestu - stres. U stresu se između ostalih tvari luči i hormon nadbubrežne žlijezde - adrenalin. Radi jačeg lučenja adrenalina fiziološki dolazi do laganog porasta glukoze u krvi prilikom stresa (fizičkog napora, straha ili psihičkih napora). Ali kada je stres jači ili kada duže traje stalno, uvećana koncentracija adrenalina uzrokuje stalno prisutnu hiperglikemiju. To je opasno stanje!

Fizičkom aktivnošću potrošit ćemo oslobođenu glukozu i spriječiti razorno djelovanje koja tako oslobođena glukoza može prouzročiti u našem organizmu. Stoga se fizička aktivnost uvijek preporučuje kao jedan od osnovnih "pomagača" kad se želimo osloboditi bilo kakvih psihičkih pritisaka. Nakon brze šetnje, plivanja, igre ili ostalih aktivnosti redovito se osjećamo opuštenije.

Adekvatnom prehranom uvelike možemo utjecati na prevenciju dijabetesa neovisnog o inzulinu koji se obično javlja kod pretilih osoba nakon 40. godine života. Takozvana "dijabetička dijeta" koju liječnik pripisuje pacijentu nakon što se ustanovi da je kod njega došlo do javljanja ove bolesti, predstavlja onu "idealnu prehranu" kakvu bismo svi morali provoditi čitav život. Jer dijabetička dijeta je regulirana, izbalansirana prehrana kojom se želi spriječiti hiperglikemija i regulirati metabolizam masti i glukoze. Preporučljivi omjeri odnosa proteina, ugljikohidrata i masti kod ove prehrane iznose 10-15%:55-60%:25-30%.

NAMIRNICE

Svaka hrana posjeduje određena farmakološka svojstva, što u prijevodu znači da pojedine namirnice mogu poboljšati ili pogoršati tijek određenih bolesti ili zdravstvenih stanja. Zbog tog je razloga nužno u svakodnevnoj prehrani pravilno odabrati namirnice, u čemu će vam pomoći sljedeći popis namirnica koje se preporučuju, odnosno onih koje treba izbjegavati pri određenim bolestima ili zdravstvenim stanjima.

Badem
Bijelo meso
Bjelanjak
Brokula
Bučino ulje
Cimet
Integralne žitarice
Ječmena kava

TJEDNI JELOVNIK

Svaki dan svoj jelovnik možete obogatiti s dvije velike žlice maslinova ulja i ćlica bućinog ulja kojima možete začiniti hranu po želji.

Za doručak možete uzeti mlijeko s najmanjim sadržajem mliječne masti i kavu od miješavine ječma i cikorije. Koristite za doručak i ostale obroke rižine pahuljice (kruh od riže) kao zamjenu za kruh ili šnitu integralnog kruha sa sjemenkama. Za međuobrok odaberite jabuku, kivi ili mrkvu ili neki fermentirani mliječni proizvod. Kao noćni obrok uzmite čaj od naranče i cimeta i pojedite dva keksa za dijabetičare.

	RUČAK	VEČERA

PON	salata od divlje rige, breskve, jabuke i kus-kus i proso (200 g); integralni kruh (50 g); oligomineralna voda	mozzarela (50 g) i tuna (50 g); kuhana blitva na salatu (200 g), rižina pogačica (50 g); čaj od cikorije
UTO	karfiol s inćunima (mariniranim 70 g); popečci od prosa (100 g); naranča	varivo od kelja, korijena celera, mrkve i peršina (sve po 30 g); piletina na žaru (80 g); zelena salata (100 g); integralni kruh (50 g); oligomineralna voda s magnezijem
SRI	integralna riža s račićima (70 g); kuhana blitva (150 g); voćni kup s šumskim voćem bez sladila; oligomineralna voda s magnezijem	inćuni u pećnici (150 g); zeleni radič (100 g); integralni kruh (50 g); čaj od ružmarina
ČET	tikvice na žaru (70 g); zrnati sir (50 g); rižin kruh (60 g), puding od vanilije; oligomineralna voda s magnezijem	varivo s kupusom (30 g integralne tjestenine i 150 g kupusa); piletina pečena u pećnici (120 g); kuhane mahune (100 g); integralni kruh (60 g); čaj od koprive
PET	juha od purećih vratova s rižom (30 g); salata od cikle i celera (150 g); integralna kiflica; oligomineralna voda s magnezijem	krumpir kuhan u ljusci (80 g); brancin na žaru (150 g); kompot od jabuke zaslađen voćnim šećerom (80 g); čaj od naranče s cimetom
SUB	integralni špageti s umakom od rajčice (70 g); kuhani poriluk (100 g); šaka badema	pileća juha s razmućenim jajetom; miješana salata od matovilca i endivije (100 g); integralno pecivo sa sezamom (60 g); čaša soka od naranče
NED	puretina na žaru (150 g), grah-salata s kupusom (100 g); integralna pogačica od jogurta s cimetom i orasima; oligomineralna voda s magnezijem	varivo od brokule (30 g) i leće (50 g); paprike, tikvice i patlidžani sa žara (200 g); oligomineralna voda s magnezijem

RECEPTI

Hladni umak od svježih krastavaca (tzaziki)

Jednostavan prilog, salata ili zasebno jelo koje oduševljava svojim osvježavajućim okusom i lakoćom.

prikaži recept

Inćuni u pećnici

Male, jeftine, plave ribe predstavljaju pravu blagodat za svakoga jer obiljuju visokokvalitetnim aminokiselinama, omega-3-masnim kiselinama i cinkom koji jača naš organizam.

prikaži recept

Salata od mahuna s ciklom

Zeleni i crveni pigmenti sadržani u ovom jelu bogati su biološki aktivnim spojevima koji posjeduju protuupalna svojstva.

prikaži recept

Salata od divlje rige, breskve, jabuke uz kuhani kus-kus i proso

Gorki okus rige savršeno se slaže sa slatkim breskvama i kiselkastim jabukama. Uz dodatak sezamovog ulja predstavlja pravo jelo "fusion"-kuhinje jer spaja mediteran s istokom.

prikaži recept