Zatvor ili opstipacija

Zatvor ili opstipacija predstavlja izostanak spontanog pražnjenja crijeva, dok se konstipacijom smatra otežano pražnjenje oskudne, tvrde stolice, najčešće manje od tri puta tjedno u periodu dužem od 12 tjedana.

Normalna stolica

Stolica mora biti formirana, dnevne količine 120-140 grama. U slučajuda je prolaz crijevnog sadržaja usporen, dolazi do apsorpcije vode od strane sluznice crijeva uz pojavu "tvrđe" stolice. Ritam normalnog pražnjenja varira od 2-3 stolice dnevno do 1 stolice u tri dana. Vrlo važan čimbenik zdravlja je uredna dinamika pražnjenja crijeva. Po iskorištavanju hranjivih sastojaka hrane, neiskorištene otpadne tvari dospijevaju u debelo crijevo, odakle se za 18-24 h izlučuju iz organizma. Ako u tom vremenu ne dođe do njihove eliminacije iz organizma počinju se nagomilavati uz razvijanje raznih simptoma poput nadutosti, nelagode ili primjerice oslabljenog apetita.

Što je opstipacija a što konstipacija?

Opstipacija ili zatvor predstavlja izostanak spontanog pražnjenja crijeva, dok se konstipacijom smatra otežano pražnjenje oskudne, tvrde stolice, najčešće manje od tri puta tjedno u periodu dužem od 12 tjedana, odnosno preciznije prema dijagnostičkim kriterijima navedenim dalje u tekstu. Terminološki se u našoj sredini mnogo češće upotrebljava pojam opstipacija, dok se u anglosaksonskim zemljama češće rabi termin konstipacija.

Kriteriji za funkcijsku konstipaciju:

U posljednjih 12 tjedana u proteklih godinu dana 2 ili više simptoma:

  • Naprezanje prilikom pražnjenja stolice u više od četvrtine defekacija
  • Tvrda stolica ili stolica u kuglicama u barem četvrtine defekacija
  • Osjećaj nepotpunog pražnjenja u barem četvrtine defekacija
  • Osjećaj anorektalne opstrukcije u barem četvrtine defekacija
  • Manualna evakuacija prilikom barem četvrtine defekacija
  • Stolica manje od 3 puta na tjedan
  • Nema vodenastih stolica, te nedostatka kriterija za sindrom iritabilnog crijeva

Opstipacija - simtom probavnog sustava

Od opstipacije u neko doba života pati cijela populacija, a u prolongiranom tijeku i trajanju njih oko trećine.

Opstipacija je pojedinačno najčešći od simptoma od strane probavnog sustava, koji može biti prolazan (fiziološki ili stresogeni) fenomen, ali i posljedica brojnih bolesti ili stanja koje pogađaju čovjeka moderne civilizacije. Od opstipacije u neko doba života pati cijela populacija, a u prolongiranom tijeku i trajanju njih oko trećine. Kulturološki gledano, javlja se kao dug modernom urbanom životu, nepravilnoj i neredovitoj prehrani, preskakanju obroka, nemogućnosti pravovremenog tempiranja stolice prema nagonu, mirovanju i "sjedilačkom" načinu života u profesionalnoj i privatnoj sferi.

Prolazna opstipacija uobičajena je prilikom dugotrajnih putovanja, izloženosti stresu, novoj okolini (interijer, eksterijer, atmosferske prilike i socijalna) ili drugim intenzivnijim poremetnjama dnevnog ritma života. Najveći dio osoba koje pogađa uglavnom ne posjeti liječnika, no prema jednom izvješću iz SAD-a godišnje se zbog opstipacije obavi 2,5 milijuna konzultacija liječnika, te potroši gotovo milijarda dolara za laksative.

Iz sociološko-kulturalne perspektive bitan su čimbenik ljudska vjerovanja te spoznaje o "pravilnom radu" ljudskih tjelesnih funkcija. Važno je ovdje napomenuti značaj kulture, društva, pojedinca ali i medicinskog osoblja. Primjerice, ljudi vjeruju ili smatraju da moraju svakodnevno imati stolicu, štoviše u određeno vrijeme te određenog volumena i konzistencije. Medicinski gledano ne postoji definiran broj stolica koje osoba mora imati.

Studija na zdravim Britancima pokazala je da 99% populacije ima između 3 stolice dnevno i 3 stolice tjedno. Broj stolica ovisi o mnogo čimbenika, ponajviše o vrsti i količini hrane koju jedemo, unosu tekućine, kretanju, korištenju lijekova. 

Etiologija i patofiziologija

Konstipacija koja je u pravilu duljeg trajanja (>3 tjedna) može biti simptom neke druge sistemske neuromuskularne, odnosno metaboličke bolesti. Ukupna pojavnost u populaciji varira od 2-28%, češća je u žena i raste s dobi. Češća je u osoba nižeg socioekonomskog statusa, sklonih depresiji, psihofizički zlostavljanih.

Glavni uzroci zatvora

 

  • Metaboličke bolesti (hipotireoza, hiperkalcemija, šećerna bolest)
  • Kolagenoze (sklerodermija)
  • Nasljedne muskularne bolesti (nasljedna visceralna miopatija)
  • Poremećaji debelog crijeva (inertno debelo crijevo)
  • Crijevne neurološke bolesti (Hirschprungova bolest, kronična intestinalna pseudoopstrukcija)
  • Necrijevne neurološke bolesti (Parkinsonova bolest, ozljeda leđne moždine, multipla skleroza)
  • Anorektalni poremećaji (analne strikture, rektokele)
  • Lijekovi (opijati, antacidi (kalcijski i aluminijski), antikolinergici, antiepileptici, antidepresivi, antiparkinsonici, diuretici, željezo, antihipertenzivi (Ca-blokatori, beta-blokatori))

NPS-HR-NP-00193

Prehrana po bolestima

Prehrana po bolestima

Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.
 

.


Priručnik bolesti

Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.


Ulcerozni kolitis i prehrana

Sindrom iritabilnog kolona i prehrana

Upala slijepog crijeva - akutni apendicitis

Kako prepoznati kolorektalni karcinom?

Upalne bolesti crijeva (UBC)

Dijagnoza i liječenje celijakije

Rak debelog crijeva - kolorektalni karcinom

Što je karcinom debelog crijeva?