nema mjerenja
Trave
niska
Trputac
niska
Crkvina
niska
Drveće
nema peludi
Trave
niska
Korovi
visoka
nema mjerenja
nema mjerenja
nema mjerenja
Lipa
niska
Trave
niska
Koprive
umjerena
Čempresi
niska
Borovi
niska
Trputac
niska
Koprive
umjerena
Drveće
niska
Trave
niska
Korovi
niska
Drveće
niska
Trave
umjerena
Korovi
umjerena
nema mjerenja
Drveće
niska
Trave
niska
Korovi
umjerena
Drveće
nema peludi
Trave
niska
Korovi
niska
Drveće
niska
Trave
niska
Korovi
visoka
Trave
niska
Pelin
niska
Loboda
niska
Koprive
visoka
Ambrozija
niska
Trave
umjerena
Trputac
niska
Koprive
umjerena
Borovi
niska
Trave
umjerena
Koprive
visoka
Ambrozija
niska
Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo. Prijavite se!

Šećerna bolest

Zdrava prehrana kod šećerne bolesti

Objavljeno 18.03.2009.
Dr. sc. Vlatka Pandžić-Jakšić, dr. med., specijalist endokrinologije i dijabetologije
Pravilna prehrana smatra se najvećim svakodnevnim izazovom s kojim se suočavaju osobe sa šećernom bolešću. Njena iznimna važnost očituje se u činjenici da može prevagnuti kao ključan čimbenik u dugoročnom uspješnom liječenju.
Zdrava prehrana kod šećerne bolesti

Svijest o ozbiljnosti bolesti s jedne strane, a s druge strane znanje o brojnim mogućnostima vlastitog doprinosa glavni su poticaji bolesniku za ustrajno svladavanje tog problema. Temelj uspjeha nalazi se u nastojanju da se nastavi uživati u hrani, svakako uz određen probir među dosad omiljenim jelima odnosno uz istraživanje i pronalazak novih ukusnih obroka koji se mogu jesti. Takav pozitivni pristup svekoliko je učinkovitiji od onog koji se sastoji samo od zabrana i izbjegavanja.

Zablude o prehrani kod dijabetesa

Potrebno je jasno naglasiti da pravilna prehrana u šećernoj bolesti nije neka posebna dijabetička dijeta već zapravo zdrava, uravnotežena prehrana koja se općenito preporuča svim ljudima.

Puno je zabluda koje još uvijek prate upute o prehrani u šećernoj bolesti, a jedna je od osnovnih da se za osobe sa šećernom bolešću treba pripremati posebna hrana. Potrebno je jasno naglasiti da pravilna prehrana u šećernoj bolesti nije neka posebna dijabetička dijeta već zapravo zdrava, uravnotežena prehrana koja se općenito preporuča svim ljudima. Ako postoje pogrešne navike u obiteljskoj prehrani, ovo treba biti prigoda za zajedničko odbacivanje takvih odstupanja, ne samo zbog potpore bolesniku već na dobrobit svih članova zajednice.  

Ravnotežom do ideala

U zdravoj prehrani ugljikohidrati bi trebali biti izvor oko 50% dnevnog kalorijskog unosa.

Osnovne odrednice zdrave prahrane su u prvom redu raznolikost i umjerena kalorijska vrijednosti. Ona se sastoji u uravnoteženom unosu svih hranjivih sastojaka, ugljikohidrata, bjelančevina i masnoća, a treba biti bogata hranjivim tvarima poput vitamina i minerala.

Energija se u organizmu većinom stvara iz ugljikohidrata. U zdravoj prehrani ugljikohidrati bi trebali biti izvor oko 50% dnevnog kalorijskog unosa. Njihovom neposrednom razgradnjom nastaje glukoza pa su upravo oni i najviše odgovorni za porast šećera u krvi tijekom hranjenja. Ovisno o broju molekula šećera od kojih susastavljeni, ugljikohidrati mogu biti jednostavni i složeni. Preporučeno je jesti u prvom redu složene ugljikohidrate.

Glavni predstavnih složenih ugljikohidrata je škrob, a sadrže ga kruh, tjestenina i ostali proizvodi od raznih žitarica, zatim riža te različite vrste povrća kao što su krumpir ili mahunarke. 

U složene ugljikohidrate spadaju i vlakna. Neprobavljiva su pa zato nemaju kalorijsku vrijednost, ali zauzimaju zasebno mjesto u prehrani. Hrana bogata vlaknima sporije se probavlja i smanjuje učinak povišenja glukoze u krvi. Vlakna nalazimo samo u namirnicama biljnog podrijetla, a posebice su vrijedne cjelovite žitarice, povrće, mahunarke i voće.

Šećeri - neprijatelji ili saveznici

Jednostavni šećeri imaju jednaku sposobnost podizanja razine glukoze u krvi kao i složeni.

Uobičajeno je da jednostavne ugljikohidrate kao što je saharoza, fruktoza ili laktoza nazivamo još šećeri, a nalazimo ih najviše u slatkišima, voću i mliječnim proizvodima. Sve donedavno se smatralo, a znatan broj ljudi i danas još uvijek misli da su jednostavni šećerni zabranjeni u šećernoj bolesti. Objašnjenje se nalazilo u pretpostavki da se oni lako probavljaju i brže i više dižu razine glukoze u krvi. To se pokazalo netočnim jer taj učinak u najvećoj mjeri ne ovisi o vrsti ugljikohidrata u obroku nego o njihovoj količini.

Jednostavni šećeri imaju zapravo sličnu sposobnost podizanja razine glukoze u krvi kao i složeni. Suvremene smjernice tako dopuštaju osobama sa šećernom bolesti uzimanje slatkiša, ali svakako u umjerenim količinama i uz ograničenje da to treba biti u sklopu cjelovitog obroka u kojem treba smanjiti za odgovarajuću količinu druge izvore ugljikohidrata.

Bjelančevine - vrijedni pomagači

Bjelančevine trebaju podmiriti oko 20% ukupnih dnevnih potreba. Glavni izvori bjelančevina u prehrani su meso, riba, jaja, mlijeko i mahunarke. Iako neke dijete s višim udjelom bjelančevina mogu dovesti do određenih kratkoročnih koristi poput bržeg gubitka težine, takva prehrana se ipak općenito ne preporuča. Osnovna zamjerka je u tome što hrana bogata bjelančevinama većinom sadrži i viši udio masnoća pa to dovodi do njihovog pretjeranog unosa. Mora se znati da višak bjelančevina u prehrani može doprinijeti i slabljenju bubrežne funkcije u bolesnika sa šećernom bolešću.

Masnoće - nužno zlo?

Za osobe sa šećernom bolešću vrijede iste preporuke kao i za svakoga: jesti žitarice s puno voća i povrća, a malo masnoća, soli i šećera.

Masnoće se preporučuju u maksimalnim količinama do oko 30% dnevnog unosa. Vrlo su bogate energijom. Osim ukupne količine, vrlo je važna vrsta masnoća koja se jede. Preporučljivo je većinu potreba podmirivati nezasićenim masnim kiselinama. Višestruko nezasićene masti nalazimo u biljnim uljima kao što je suncokretovo, sojino ili kukuruzno, a vrlo vrijedne jednostruko nezasićene masti u maslinovom ulju ili bademima.

U povoljnom učinku na razinu masnoća u krvi posebno se ističu omega-3-masne kiseline iz ribe. Zasićene masti najviše su odgovorne za porast lošeg kolesterola u krvi, a nalazimo ih u namirnicama životinjskog podrijetla, posebice crvenom mesu, mliječnim proizvodima, svinjskoj masti i nekim vrstama ulja, kao što je palmino.

Još opasnije su takozvane transmasne kiseline koje obično nastaju tvorničkom preradom namirnica i moralo bi ih se u potpunosti izbjegavati.

Sažeto, za osobe sa šećernom bolešću vrijede iste preporuke kao i za svakoga: jesti žitarice s puno voća i povrća, a malo masnoća, soli i šećera.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(21)
3.5 od 5

Brzi priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi

Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Razdoblje plodnosti žene u jednom ciklusu kratko je, svega nekoliko dana prije i nekoliko dana poslije ovulacije. KALENDAR ovulacije