Drveće
niska
Trave
niska
Korovi
umjerena
Pitomi kesten
niska
Borovi
niska
Trave
umjerena
Trputac
niska
Crkvina
umjerena
Loboda
niska
nema mjerenja
nema mjerenja
Drveće
niska
Trave
umjerena
Korovi
umjerena
Drveće
nema peludi
Trave
niska
Korovi
niska
Lipa
niska
Trave
umjerena
Trputac
niska
Koprive
umjerena
Čempresi
niska
Borovi
niska
Trave
umjerena
Trputac
niska
Crkvina
umjerena
nema mjerenja
nema mjerenja
nema mjerenja
nema mjerenja
nema mjerenja
Drveće
umjerena
Trave
umjerena
Korovi
visoka
Lipa
niska
Borovi
niska
Trave
visoka
Koprive
umjerena
Pitomi kesten
niska
Trave
umjerena
Trputac
niska
Kiselica
niska
Crkvina
umjerena
Loboda
niska
Pitomi kesten
umjerena
Lipa
niska
Trave
umjerena
Koprive
umjerena
Trputac
niska
Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo. Prijavite se!

//  UVOD
Parkinsonova bolest je neurološka progresivna bolest, pogađa mali dio mozga i karakterizira je pojava drhtavice ili tremora, ukočenost i usporenost pokreta. To je spora, ali progresivna bolest živčanog sustava u kojoj jedan bitan, esencijalni tip živčanih stanica biva uništen.

Uzrok same bolesti nije sasvim poznat, ali simptomi se javljaju kad je prisutan nerazmjer dviju molekula u mozgu. Te molekule poznate su pod nazivom: dopamin i acetilkolin. One prenose poruke između živčanih stanica koje kontroliraju mišićnu funkciju. U Parkinsonovoj bolesti, količina dopamina je smanjena, naruši se ravnoteža i živčani signali postaju konfuzni.

Simptomi Parkinsonove bolesti uključuju ukočenost mišića i njihovo grčenje, tremore ili drhtavice koje se odvijaju nekontrolirano, a posebno je karakteristična spontana kružna kretnja palca prema kažiprstu, nepravilni govor, pojava pojačanog lučenja sline... Unatoč svim tim simptomima, osobe oboljele od Parkinsonove bolesti posjeduju potpuno ispravnu osjetilnu i mentalnu aktivnost.

Javlja se često gubitak apetita i time dolazi do mršavljenja, što može u pojedinim slučajevima djelovati povoljno ako je osoba bila pretila, ali i negativno, ako se radi o mršavoj osobi. Veliki problem kod ovih osoba predstavlja pojava opstipacije ili začepljenosti, što pogoršava stanje, stoga takve osobe moraju voditi računa o prehrani koja će im osigurati pravilnu probavu hrane.

Pacijenti bi morali slijediti prehranu bogatu svježim voćem, povrćem i integralnim žitaricama. Umjereno moraju koristiti proteine i nezasićene masti, a smanjiti zasićene masti i šećere. Veoma je važan unos vlakana, probava je dio koji isto tako može stradati zbog slabe pokretljivosti crijeva, stoga se preporuča jesti namirnice koje su bogate prehrambenim vlaknima. U vodi su topiva neka vlakna (pektin iz voća), a neka nisu (celulozna ovojnica žitarica i ljuska mahuna).

Kod osoba koje boluju od Parkinsonove bolesti jako je važan unos tekućina tijekom dana. Potrebno je uzimati vodu u nekoliko gutljaja, u malim količinama tijekom cijelog dana. Najbolje je u tu svrhu vodu držati pokraj sebe ili staviti na neko vidljivo mjesto. Budući da s porastom životne dobi (iznad 60. godine života) dolazi do gubitka samog osjećaja žeđi, mogu se u tih osoba još prije, nego kod ostalih, pojaviti simptomi dehidriranosti: suhoća usana, ustiju, kože, spojnice oka, problemi sa znojenjem i zadržavanje mokraće. Ukupna dnevno unesena količina tekućine obavezno bi trebala iznositi oko 2 litre.

Od vitamina preporučuju se dodatno uzimati vitamin C i E, a od minerala cink, magnezij i kalcij. Vitamin B6 čini se blagotvornim u kombinaciji s magnezijem, dok neke studije navode da taj vitamin smanjuje djelovanje dopamina koji se dodaje kao lijek. Možda je najbolje posegnuti za manjim količinama B-kompleksa, ili uzeti jednom dnevno napitak u kojem je sadržaj B-kompleksa značajan.

(4)
4.3 od 5

vezani članci

KALENDAR ovulacije

Razdoblje plodnosti žene u jednom ciklusu kratko je, svega nekoliko dana prije i nekoliko dana poslije ovulacije. KALENDAR ovulacije