nema mjerenja
Trave
niska
Crkvina
niska
nema mjerenja
nema mjerenja
nema mjerenja
nema mjerenja
Trave
niska
Trputac
niska
Loboda
niska
Koprive
umjerena
Ambrozija
niska
nema mjerenja
Trave
niska
Loboda
niska
Crkvina
umjerena
nema mjerenja
nema mjerenja
nema mjerenja
nema mjerenja
Trave
niska
Crkvina
niska
nema mjerenja
Kiselica
niska
Koprive
umjerena
Ambrozija
niska
Trave
niska
Crkvina
niska
Trave
niska
Koprive
umjerena
Ambrozija
niska
Trputac
niska
Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo. Prijavite se!

Depresija i prehrana
UVOD
Depresija sve više pogađa ljude koji žive ubrzanim tempom života. Karakterizira je gubitak interesa i značajna promjena raspoloženja kod oboljele osobe. Potrebno je obratiti pažnju na tretman jer bolest može biti prikrivena.

Depresija kod pojedinih bolesnika može izazvati gubitak apetita, dok kod drugih pacijenata ona biva karakterizirana epizodama prejedanja i rezultira u konačnici značajnim uvećanjem tjelesne mase. Prehrana je vrlo važna kod ove bolesti jer pojedine namirnice mogu ulaziti u interakcije s lijekovima koje pacijenti uzimaju. Treba napomenuti da pacijenti koji uzimaju antidepresive moraju izbjegavati ribu iz konzervi, jetru, pivo, crveno vino te parmezan, budući da su to namirnice koje mogu ometati metabolizam lijeka u organizmu.

U većini slučajeva hrana utječe na raspoloženje tako da djeluje na unos i sintezu serotonina u stanicama mozga. Serotonin je neurotransmiter odgovoran za postizanje osjećaja ugode. Namirnice koje djeluju na smanjenje nivoa serotonina čine ljude manje raspoloženima, dok one koje povećavaju endogenu sintezu i njegov ulazak u stanice mozga izazivaju porast raspoloženja kao i lijekovi koji se u tu svrhu uzimaju. Stoga pravilan odabir namirnica može vrlo uspješno djelovati u slučajevima depresije i ponekad čak pomoći da se medikamentna terapija smanji na minimum.

Preporuča se upotreba hrane bogate ugljikohidratima, koji direktno djeluju smirujuće na organizam. Proteini, odnosno pojedini peptidi koji se iz hrane oslobađaju, mogu imati ekscitirajući podražaj na mozak tako da izostaje sedativni učinak. U prehrani oboljelih od depresije treba redovito u svakom obroku biti ugljikohidrata (tjestenina, krumpir, riža, palenta, kruh, žitarice, kolači), med i ne treba se suzdržavati od razumne upotrebe šećera. Tako je dokazano da šalica čaja (matičnjak, đumbir) uvečer, zaslađena žličicom meda pomaže kod depresivnih osoba u lakšem postizanju sna.

Ustanovljeno je nedavno da tvari poput folne kiseline koja se nalazi u tamnozelenom lisnatom povrću i mahunarkama znatno utječe na raspoloženje. Stoga se obrok sastavljen od blitve, špinata, leće, graška, boba, soje uvelike preporučuje na svakodnevnim jelovnicima.

Kod depresivnih osoba vrlo je važna i koncentracija magnezija u krvi, a u kokosu je sadržana velika količina tog minerala. Magnezij se još i naziva antistresnim elementom. Uz magnezij preporuča se i unos selena kojeg ima u morskim plodovima i koštunjićavom voću.

Kada je riječ o kavi, vrlo je teško povući jednoznačnu preporuku jer se pokazalo da je osjetljivost na kofein različita kod depresivnih osoba. Kod nekih pomaže u suzbijanju depresije, dok od drugih ima suprotan učinak. Jedino je za alkohol dokazano da nakon kratkotrajne euforije, koja slijedi neposredno nakon konzumacije, nastupa depresija, te se stoga preporuča izbjegavanje svih vrsta alkoholnih napitaka.

Autorica: Doc. dr. sc. Donatella Verbanac, dipl. ing. medicinske biokemije
Namirnice
(11)
4.5 od 5

vezani članci

KALENDAR ovulacije

Razdoblje plodnosti žene u jednom ciklusu kratko je, svega nekoliko dana prije i nekoliko dana poslije ovulacije. KALENDAR ovulacije

KALENDAR trudnoće

Pratite trudnoću i razvoj vaše bebe iz tjedna u tjedan. KALENDAR trudnoće Uz ilustracije i opise pratite razvoj vaše bebe od začeća do njezinog dolaska na svijet.