nema mjerenja
Joha
niska
Čempresi
umjerena
Jasen
niska
Lijeska
niska
Brijest
niska
nema mjerenja
nema mjerenja
nema mjerenja
nema mjerenja
Joha
niska
Čempresi
niska
Lijeska
visoka
nema mjerenja
Joha
niska
Čempresi
vrlo visoka
Lijeska
umjerena
nema mjerenja
nema mjerenja
nema mjerenja
nema mjerenja
Joha
niska
Čempresi
visoka
Grab
niska
Brijest
niska
Crkvina
niska
nema mjerenja
Joha
niska
Lijeska
visoka
Brijest
niska
Joha
niska
Čempresi
umjerena
Jasen
niska
Grab
niska
Lijeska
niska
Brijest
niska
Lijeska
umjerena
Joha
niska
Čempresi
niska
Jasen
niska
Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo. Prijavite se!

//  UVOD
Alergijske reakcije javljaju se u osoba s prirodno oslabljenim imunitetom, odnosno nakon stanja u kojima je prirodni imunološki obrambeni sustav iscrpljen.

Alergijske reakcije na dišnim organima uzrokovane su prvenstveno tvarima koje se udišu zrakom, a koje su dovoljno male da prodru sve do u najsitnije bronhiole. U te inhalacijske alergene spadaju u prvom redu biljna pelud, neke vrste prašine, pore plijesni, životinjska dlaka i perut. Reakcije na pelud zovu se peludna hunjavica.

Brojna istraživanja dokazala su da češće obolijeva gradsko nego seosko stanovništvo. Najviše peludi ima u zraku u vrijeme beskišnih ljetnih dana u prijepodnevnim satima, kad se pelud podiže u zrak, osobito za vjetrovita vremena. U zraku također ima mnogo peludi neposredno prije jakih pljuskova jer se viši slojevi zraka koji sadrže pelud potiskuju bliže zemlji. Glavno vrijeme tegoba je od svibnja do srpnja.

Osobe osjetljive na pelud drveća (lješnjak, breza itd.) osjećaju tegobe između veljače i svibnja. Posebnost je te rane alergije da istodobno postoji u velikom postotku i nepodnošljivost nekih namirnica, prvenstveno jabuka i oraha.

Alergija na pojedine lijekove i namirnice razlikuju se sa svojim simptomima od tzv. inhalatornih alergija. Alergijske reakcije na živežne namirnice su mnogostruke, a pojavljuju se satima nakon jela. Uz tegobe u želucu i crijevima (nadutost, trbušni bolovi, povraćanje, proljev i dr.) moguće su reakcije na koži (koprivnjača, ekcemi) ili na dišnim organima (hunjavica, tegobe disanja). U rijetkim slučajevima dolazi do teških reakcija krvotoka, npr. u vrlo osjetljivih osoba na celer.

Glavni uzrok u odraslih često su mlijeko i bjelančevinasti proizvodi, riba, pojedino voće (jagode, banane) začini i grahorice. Ako se pojavi sumnja na alergiju na živežne namirnice, dijagnoza se postavlja nakon izostavljanja sumnjivih namirnica. Potrebno je provesti odgovarajuću dijetu, koje se bolesnih mora strogo pridržavati. Potraga za alergenima u namirnicama vrlo je težak i mukotrpan proces, a zahtijeva bezuvjetnu i dosljednu suradnju bolesnika. Nakon dijete u kojoj su izostavljene sumnjive namirnice bolesnik ih opet uzima u malim količinama da bi se potvrdilo njihovo alergijsko djelovanje. U ovim slučajevima pomaže samo odricanje od namirnica koje uzrokuju alergiju. To je ujedno i svojevrsna terapija.

Općenita je preporuka kod osoba sklonih alergijama i urtikarijama koristiti u prehrani puno lisnatog povrća tamnozelene boje i voća žute i narančaste boje jer te namirnice sadrže beta-karoten, preteču vitamina A. Treba naprotiv izbjegavati namirnice koje sadrže konzervanse poput tartrazina (E102) i benzoata. Nadalje, nije uputno koristiti u prehrani namirnice s visokim sadržajem aminokiseline histidina, tvari iz koje se stvara histamin.

(10)
4.0 od 5