Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo. Prijavite se!

//  UVOD
Ulcerozni kolitis je bolest koja pogađa četiri do šest osoba na 100 000 ljudi. Nešto je izraženija u žena u odnosu na muškarce. Prvi se simptomi javljaju između 20. i 25. godine života.

Prognoza ulceroznog kolitisa zavisi o stupnju ozbiljnosti, trajanju i učestalosti pojavljivanja simptoma. Karakteristični simptomi su nadutost, krvarenja iz debelog crijeva i ulceracije kolona praćene bolovima i proljevima. Bolest mora pratiti liječnik, koji će uvesti odgovarajuću terapiju raspoloživim lijekovima, naročito u akutnoj fazi praćenoj jakim bolovima. 

Ono što je kod tih pacijenata neophodno je provjeriti eventualno postojanje nepodnošljivosti (intolerancije) pojedinih komponenta hrane, jer svako postojanje intolerancije, a da to nije liječniku i pacijentu poznato, dovest će neposredno nakon konzumiranja namirnice koju organizam ne može razgraditi na odgovarajući način, do značajnog pogoršanja stanja bolesti. Odgovarajuća je prehrana neophodna u tijekom razdoblja rekonvalescencije ili oporavka od bolesti ili kao cilj smanjenja učestalosti pojave proljeva. Nakon akutne faze, kada su simptomi bolesti takvi da se mogu lako kontrolirati, te kad se pouzdano zna da postoji stanoviti manjak nutritivno važnih tvari u organizmu, prehrana mora sadržavati adekvatnu količinu proteina, puno vitamina A, C, D, E, B12 i folne kiseline, kalcija, željeza i cinka, te dakako mora biti kalorična.  U početku prehrana mora biti siromašna prehrambenim vlaknima, treba izbjegavati integralne žitarice, povrće, voće, mahune, suho voće... jednom riječju - sve namirnice koje dodatno mogu iritirati oštećeno crijevo. U ovoj, početnoj, fazi potrebno je svakako izbjegavati mlijeko i mliječne proizvode, naročito nefermentirane, jer se može raditi o nepodnošljivosti mliječnog šećera - laktoze.

Postupno, kako se stanje popravlja u prehranu treba uvoditi vlakna zavisno o individualnom stupnju podnošljivosti te prehrambene komponente. Najkorisnija su vlakna topiva u vodi jer posjeduju mogućnost bubrenja i zadržavanja vode, a ima ih najviše u zelenom lisnatom povrću (blitva), voću, zobi i ječmu. Kako bi se nadoknadio nedostatak vitamina A, koji je čest nakon akutnih napada, potrebno je jesti jetrica (jednom tjedno), fermentirane sireve, povrće i voće narančaste boje koji sadrže provitamin vitamina A - pigment beta-karoten kojeg organizam dijelom pretvara u vitamin A. Ribe, poput lososa, sardina, škombra bogati su izvor vitamina D, polinezasićenih masnih kiselina, cinka i esencijalnih masnih kiselina. Stoga su i te namirnice neophodne u prehrani nakon akutnih napada. Pri tome treba istaći da je jako važno pripremati takve ribe na žaru, a preporuča se i konzervirana tuna u maslinovom ulju.

Jetrica, riba, meso (goveđi file, puretina, piletina, kunić) i jaja bogati su vitaminom B12 i potrebno je konzumiranjem tih namirnica spriječiti nastanak manjka ovog prijeko potrebnog vitamina za sazrijevanje crvenih krvnih zrnaca. Folna se kiselina može unijeti jedenjem zelenog lisnatog povrća, a kalcij se nadoknađuje uzimanjem fermentiranih mliječnih proizvoda: acidofilnog mlijeka, jogurta, sireva. Budući da je u osoba koje boluju od ulceroznog kolitisa anemija kao posljedica krvarenja i upala vrlo česta, potrebno je uzimati namirnice koje u svom sastavu imaju stanovitu količinu željeza.