Parkinsonova bolest

Rani znakovi Parkinsonove bolesti

Objavljeno 18.05.2016.
Prim. dr. sc. Ivanka Štenc Badvica, dr. med., specijalist neurolog
Kod bolesnika s Parkinsonovom bolešću posebna se pozornost mora posvetiti otkrivanju ranih znakova bolesti, budući da nemotorički znakovi vrlo često prethode motoričkim simptomima. U novije vrijeme se traga i za biomarkerom kao pokazateljem mogućeg budućeg razvoja Parkinsonove bolesti.
Rani znakovi Parkinsonove bolesti

Rani znakovi Parkinsonove bolesti

Rani se znakovi Parkinsonove bolesti javljaju pet do deset godina prije pojave motoričkih znakova.

Akinezija i rigiditet, glavni motorički simptomi karakteristični za Parkinsonovu bolesti koji nastupaju uslijed deficita dopamina javljaju se tek pri gubitku 70-80 posto dopaminergičkih stanica u crnoj jezgri (moždana struktura srednjeg dijela mozga poznata još i kao substantia nigra). Shodno tome, ovom stadiju uglavnom prethodi produljeni asimptomatski period nedostatka strijatalnog dopamina. Upravo je za ovo asimptomatsko razdoblje karakteristično pojavljivanje nemotoričkih znakova kao što su hiposmija (tj. smanjenje osjeta mirisa), boli, poremećaja autonomnog živčanog sustava, poremećaja spavanja, neuropsihijatrijskih promjena kao što su apatija, tjeskoba, depresija, poremećaj kontrole impulsa i kognitivne promjene, a moguća je pojava demencije i psihoze. Rani se znakovi Parkinsonove bolesti javljaju pet do deset godina prije pojave motoričkih znakova.

Hiposmija, odnosno smanjenje njuha, očituje se u nemogućnosti otkrivanja mirisa, kao i razlikovanja i određivanja vrste mirisa, a vrlo je često rani poremećaj u osoba oboljelih od Parkinsonove bolesti. Zahvaćenost olfaktornog sustava u osoba oboljelih od Parkinsonove bolesti prvi je put opisana 1975. godine, a patofiziologija ovog poremećaja je do današnjih dana slabo razjašnjena. Mnogi bolesnici s Parkinsonovom bolešću imaju zamagljen vid, smanjenu kontrastnu osjetljivost vida i smanjenje kromatskog vida odnosno teškoće raspoznavanja boja. Smatra se da je osnova ovih poremećaja u oštećenju dopaminergičkog sustava mrežnice.

Kao jedan od ranih znakova Parkinsonove bolesti javlja se i depresija koja je najčešći psihološki poremećaj u osoba s Parkinsonovom bolešću. Prema mnogobrojnim istraživanjima incidencija depresije u osoba s Parkinsonovom bolešću se kreće između 40 i 50 posto, a vrlo često prethodi pojavi motoričkih znakova Parkinsonove bolesti – ponekad čak i godinama. Osobe s brzo-progredirajućim oblikom Parkinsonove bolesti imaju veći rizik razvoja depresije, a pojedina istraživanja upućuju na to da depresija dodatno doprinosi težini motoričkih simptoma.

Dijagnostički arsenal u potvrdi Parkinsonove bolesti

Za ranu potvrdu dijagnoze je pred kliničarima velik izazov iznalaženja i savladavanja što boljih dijagnostičkih metoda u suradnji s drugim granama medicine.

Suvremena su istraživanja usmjerena na što ranije otkrivanje prethodno navedenih znakova Parkinsonove bolesti pomoću neinvazivnih funkcijskih testova vida, njuha, poremećaja spavanja, depresije, autonomnih i drugih poremećaja. Većina se ovih metoda s ciljem što ranije diferencijalne dijagnoze parkinsonizma i usmjerenijeg liječenja još uvijek ne provodi rutinski u svakodnevnoj kliničkoj praksi, najvjerojatnije uslijed nedostatka subspecijalista iz navedenih područja. Nadalje, osim detaljnog anamnestičkog i kliničkog pregleda, pred kliničarima je velik izazov iznalaženja i savladavanja što boljih dijagnostičkih metoda u suradnji s drugim granama medicine, sve s ciljem rane potvrde dijagnoze. Dijagnostičke su se metode pretraga, kao što su računalna tomografija (CT), magnetska rezonanca (MR), transkranijski ultrazvuk i DaTSCAN, kojima bi se potvrdili ili evaluirali drugi sekundarni oblici parkinsonizma, razvile tek u posljednja dva desetljeća.

Transkranijskom sonografijom (odnosno ultrazvučnim pregledom moždanog parenhima) moguće je vidjeti strukturalne promjene u području crne jezgre u vidu povećane ehogenosti koja se ne nalazi u zdravih ispitanika. Prednosti su transkranijske sonografije brzina i jednostavnost pretrage, čak i kod jače tremoroznih bolesnika, kao i činjenica da nema zračenja, a sama pretraga se može ponavljati neograničeni broj puta. Ograničenja ove metode su ovisnost o akustičnosti tzv. temporalnih prozora, odnosno sljepoočne kosti kroz koje prolaze ultrazvučni valovi kada je u slučajevima jačih okoštanja ova pretraga neizvediva. Hiperehogenost crne jezgre se smatra mogućim biomarkerom, jer je pokazano da se tijekom vremena ne mijenja već je konstantna u dobi iza dvadesete godine života.

Osobe s Parkinsonovom bolešću vrlo često primjećuju nejasan vid unatoč dobroj vidnoj oštrini. Često navode "umor u očima" uz zamagljenje vida prisutno pri čitanju, a navedene smetnje mogu biti potvrđene samo detaljnijim ispitivanjima. Vrlo suptilne promjene vidne oštrine u osoba s Parkinsonovom bolešću koreliraju sa stadijem bolesti. Dokazani nedostatak dopamina u mrežnici oboljelih mogao bi biti odgovoran za smanjenje vidne oštrine, a oštećenje kontrastne osjetljivosti postaje najočitije u okolini smanjene osvjetljenosti (kao što je to u ranu zoru ili u sumrak). Ovo oštećenje značajno doprinosi pojavi vidnih halucinacija i nemogućnosti započinjanja kretnji u osoba s Parkinsonovom bolešću.

Uz oštećenje kontrastnog vida brojni znanstvenici ukazuju i na oštećenje kolornog vida, odnosno nemogućnost adekvatnog raspoznavanja boja. Ishihara tablice su jednostavne za upotrebu u svakodnevnoj kliničkoj praksi, ali zasad se koriste uglavnom u procjeni oštećenja vida u bolesnika s demencijom. Za oštećenje kontrastnog vida upotrebljava se Pelli-Robsonov test, a za oštećenje raspoznavanja boja Ishihara tablice. Potrebno je naglasiti kako su ove pretrage u domeni oftalmologa.

DaTSCAN kao ključna metoda u ranoj dijagnostici

DaTSCAN slikovno prikazuje metabolizam dopaminergičkog sustava koji započinje u crnoj jezgri, a završava u korpusu strijatumu.

DaTSCAN je funkcijska metoda pretrage koja definitivno potvrđuje ili otklanja sumnju o prisustvu Parkinsonove bolesti. Ona slikovno prikazuje metabolizam dopaminergičkog sustava koji započinje u crnoj jezgri, a završava u korpusu strijatumu. Pretraga se izvodi na način da se intravenski aplicira kontrast koji se (nakon prelaska krvno-moždane barijere) veže za dopaminske transportne bjelančevine na presinaptičkim nigrostrijatalnim dendritima. Na taj način dobivamo funkciju biološkog markera pomoću kojeg se slikovno prikazuje moguće oštećenje funkcije pojedinih regija mozga koji su odgovorni za razvoj Parkinsonove bolesti. U zdravih osoba kao i u osoba s esencijalnim tremorom nigrostrijatalni putevi su u potpunosti očuvani. Ova se pretraga izvodi u Kliničkim bolničkim centrima u kojima postoje formirani Zavodi za nuklearnu medicinu te zaštitu od ionizirajućeg zračenja, uz sve tehničke preduvjete za izvođenje ove pretrage.

Zaključak

Iz svega navedenoga možemo zaključiti da je u cilju što ranijeg postavljanja ispravne dijagnoze Parkinsonove bolesti potrebna adekvatna suradnja više specijalista i subspecijalista iz različitih područja medicine. Važno je obratiti pozornost na rane znakove Parkinsonove bolesti kada još nisu prisutni motorički problemi u vidu tremora ili poteškoća hoda i ravnoteže kako bi se što ranije postavila ispravna dijagnoza i započelo adekvatno liječenje.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(102)
3.6 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa:

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.